demografski razvoj i populacijska politika rh

5/28/2018 Demografski Razvoj i Populacijska Politika RH

1/14

Sveuilite u ZagrebuFakultet kemijskog inenjerstva i tehnologijePreddiplomski studij Kemijskog inenjerstva

Kolegij Zatita okolia

SEMINARSKI RAD

Demografski razvoj i populacijska politika RH

VODITELJ: STUDENTI:

Nina Kopi Zrinka Grubii

Sandra Trstenjak

Zagreb, oujak 2014.


2/14

Sadraj:

Uvod

Dobno-spolna struktura stanovnitvaRH (1961.-2011.)

Populacijska politika

Pojam i tipovi

Nacionalna populacijska politika

Demogeografija i populacijska politika usvijetu

Zakljuak


3/14

Uvod

Stalno smanjivanje nataliteta, uz manje oscilacije ovisneo djelovanju opih i specifinih initelja.

Izraeno ubrzanje tranzicije nataliteta pod utjecajemspecifinih imbenika, osobito dugotrajne emigracije.

1980-ih godina, u uvjetima niskog ekonomskog razvoja,

izraena priblino ista brojana razina stope nataliteta itotalne stope fertiliteta kao u mnogim europskimrazvijenim zemljama.

Poetak 1990-ih - prirodna depopulacija, potenciranaratnom agresijom na Hrvatsku 1991./92. pojavaukupne depopulacije stanovnitva izmeu 1991. i 2001.

Stimulativna populacijska politika u svoje obje varijante(pronatalitetna i redistributivna) postaje neizbjena usadanjem i buduem ne samo demografskom nego iukupnom drutvenom razvitku.


4/14

Dobno-spolna struktura

stanovnitva (1961.-2011.) Raspodjela stanovnitva prema

starosti i spolu.

Tri su tipa dobno-spolnih piramida:

piramida (mlado ili ekspanzivnostanovnitvo) zvono (zrelo ili stacionarno stanovnitvo) urna (staro ili konstriktivno stanovnitvo)

Tipovi dobno-spolnih piramida nastajukao posljedica posebnih okolnosti.

Hrvatskaurna


5/14

http://www.stat.si/Piramida2.asp
http://www.stat.si/Piramida2.asphttp://www.stat.si/Piramida2.asp


6/14

Populacijska politikapojam itipovi Sustav je mjera i djelovanja usmjerenih prema eljenomdemografskom tijeku. Nastoji se uskladiti kretanje s politikom gospodarskog,

socijalnog, politikog razvoja i ivota mora bitiproglaena dravnom i poduprta od drave.

Utjecanje na promjenu brojnosti stanovnitva i napoboljavanje njegove kakvoe, mogue je samo uzprimjenu kontinuirane materijalne potpore drutveno igospodarski slojevita stanovnitva, obitelji,gospodarstva i veih regionalnih zajednica

Svojevrstan izraz tenje drutva k optimalnijem odnosu

razine ivljenja i opeg drutvenog probitka. Prije nego to se pristupi odreenju sustava mjera i

djelovanja u okviru izglasane populacijske politikenuna je analiza ranijega promjene broja, gustoe ikakvoe naseljenosti


7/14

etiri glavna tipa: ekspanzivni (pronatalitetni) - poveanje broja

stanovnitva, provodi se u razvijenimzemljama;

restriktivni (antinatalitetni) - sprjeavanjedaljnjeg porasta broja stanovnika;

redistributivni (razmjetajni) - osiguravanje

povoljnijeg razmjetaja stanovnitva; eugeniki (kvalitativni) - potie se razvoj

odreenih ljudi, u biolokom smislu.

Nijedna od spomenutih populacijskihpolitika nije posve nezavisna. Svaki od tih tipova ukljuuje poneto od

drugoga tipa, pa se oni vie ili manjeisprepliu ili jedan drugog slijede.


8/14

Nacionalna populacijska

politika Prijedlog Nacionalne populacijske politike

Hrvatski Sabor usvojio je na svojoj sjednici 24.studenoga 2006. godine, a objavljen je uNarodnim novinama, u broju 132/06.

Hrvatska se nalazi u dubokoj demografskoj krizi. U dvadesetak godina postojanja samostalne hrvatske

drave, nije dovoljno uinjeno na sanacijidemografskih rupa koje oteavaju stabilanpopulacijski razvoj, ali i onemoguavaju uravnoteendrutveno-gospodarski napredak zemlje.

Nacionalna populacijska politika nije prvi stratekidokument koji se odnosi na demografskeprocese u Hrvatskoj. Godine 1996., Sabor je prihvatio Nacionalni program

demografskog razvitka - neuspjeh!


9/14

Dokument Nacionalne populacijske politikesadri pet dijelova.

Najvanije je etvrto poglavlje - odrivigospodarski razvoj, temeljne i razvojnepretpostavke, sustav obiteljskih potpora,porezne olakice,

etiri su temeljna cilja:poveanje natalitetapostizanje optimalnoga migracijskog obrasca

poticanje povratka hrvatskoga iseljenitvapoticanje ravnomjernijeg razmjetaja

stanovnitva i to preteito migracijom radnesnage Ulaganje u stanovnitvo Hrvatske investicija je koja

pridonosi brem i uspjenijem drutveno-gospodarskom napretku nae zemlje.


10/14

Demogeografija i populacijska

politika u svijetu Azija

vie modela: Japanski - kombinacija striktne demografske (antinatalizam)

i eugenike politike (podizanje kakvoe roenih) indijski (planiranje obitelji kontracepcijom)

kineski model (propisivanje dobi udaje i enidbe,antistimulativne mjere na vie od dvoje djece i dr.).

iroka je lepeza pokuaja pukoga svladavanjanaslijea, ali, ne bi se moglo rei da bi ita odspomenutog iskustva moglo koristiti traganjusuvremene Hrvatske.

Afrika Najvia stopa rodnosti i prirataja meu kontinentima nema ozbiljnijeg uspjeha u provoenju odgovarajue

populacijske politike i usklaivanja demografskih sgospodarskim tijekovima.


11/14

Latinska AmerikaRazliite tenje 60-ih - isticano planiranje obitelji uz neke

kontroverzne pojave 70-ih - znanstveni pristupi u traenju skladnijeg

razvoja demografskih i gospodarskih imbenika. demo-ekonomska homogenizacija procesa daje

rezultate, Latinska Amerika vie nije vodea poprirodnom prirataju

Angloamerika Obrazac je sama sebi (kontinentsko prostranstvo,

prirodna bogatstava, tehnoloka razvijenost, rijetkanaseljenost)

Velike mogunosti slobodnog premjetanjastanovnitva u potrazi za poslom, veom zaradom ilipodobnijim uvjetima ivota gospodarskizasnovana redistributivna populacijska politika.

Istraivake snage vie usmjerene na prouavanje

populacijske problematike i traenje odgovarajuepopulacijske politike izvan samoga kontinenta.


12/14

Europa Populacijska politika kao odgovor na stvarno nastalo

nepovoljno demografsko stanje osobito u podruju

nataliteta i prirodnog prirasta. Razina stope nataliteta spustila se ispod granine

posttranzicijske razine (14 ), a razina totalne stopefertiliteta ispod kritine razine koja se zahtijeva zaobnavljanje generacija (2,1 djece prosjeno po jednojeni u fertilnoj dobi) poetak uoavanja vanosti

populacijske politike Veina zemalja zapadne i sjeverozapadne Europe

nema eksplicitne populacijske politike. Glavnina pronatalitetnih mjera, prikriva se drugim nazivima

(mjera obiteljske politike, socijalne politike, politike vezaneuz stanovnitvo).

Prilikom razmatranja mjera i rezultata pronatalitetnepolitike u razvijenim europskim zemljama treba seosloniti na one zemlje koje imaju slubenodeklariranu populacijsku politiku i koje ju provodedovoljno dugo (Francuska i vedska).


13/14

ZAKLJUAK RHnajuinkovitije bilo bi provoditisuvremenu pronatalitetnu populacijsku

politiku.Najuinkovitije mjere takve politike:

djeji dodaci fokusirani na tree dijetematerijalna podrka roditeljima koji se odlue

na vei broj djeceskup razliitih mjera usmjerenih na jaanje

svih oblika infrastrukture za pomozaposlenoj eni-majci u podizanju, odgoju iobrazovanju djece.

Nuno je samo odgovarajue zakonodavstvokako bi se te mjere provodile u praksi!


14/14

Literatura

Bari, V., skupina autora, Hrvatsko gospodarstvo, Politika kultura,Zagreb, 1998, str. 19-45

Berelson, B., Population Policies in Developed Countries, McGraw

Hill, New York,1974.

Friganovi, M., Demogeografija, Stanovnitvo svijeta, kolska

knjiga, IV. izdanje, Zagreb Friganovi, M., tercS., Demografski razvoj i populacijska politika

Republike Hrvatske, Dutvenaistraivanja Zagreb 3/GOD. 2 (1993),br. 1, str. 151-165

Wertheimer-Baleti, A., Polazita za populacijsku pronatalistikupolitiku u Hrvatskoj, Izvorni znanstveni rad, Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005, str. 217-236

Wertheimer-Baleti, A., Depopulacija i starenje stanovnitva Temeljni demografski procesi u Hrvatskoj, Izvorni znanstveni rad,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004, stranica

631

ivi, D., Regulativa, Nacionalna populacijska politika, Revija zasoci alnu olitiku od 14 br 2 Za reb 2007 str 261 268

demografski razvoj i populacijska politika rh

Documents