pravo i politika 1

Upload: dadaramandara

Post on 05-Apr-2018

242 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    1/138

    ISSN 1820-7529

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    2/138

    IzdavaUniverzitet Singidunum, Beograd

    Fakultet za evropske pravno-politike studije

    Centar za nauno-istraivaki rad, transfer znanja i izdavaku delatnostNovi Sad Sremska Kamenica, Dvor 2

    Za izdavaaMomilo . Vukievi, direktor Centra

    Izdavaki savetJelena Vilus, Mihajlo Pei, Mitar Kokolj, Stevan ogorov, Duanka urev,

    Ilija Babi, Boko Kovaevi, Duko Radosavljevi, Miroslava Filipovi,Mladen Vukevi (Crna Gora), Duko Medi (BiH, Republika Srpska),

    Goran Bai, Dragan Luka, Dimitrije Boarov

    Glavni i odgovorni urednikIlija Babi

    Ureivaki odborTibor Varadi (Maarska), Petar Simonetti (Hrvatska), Momilo . Vukievi,

    Stevan ogorov, Ilija Babi, Zoran Nikoli, Zoltan Vig

    Sekretar ureivakog odbora

    Momilo . VukieviTehniki sekretar

    Andrijana Stamenkovi

    tampa: Alfa-graf NS, Novi SadTira: 150 primeraka

    CIP

    , 34:32

    PRAVO i politika / glavni i odgovorni urednik IlijaBabi. God. 1, br. 1 (2008) . Novi Sad ; SremskaKamenica : FEPPS ; Beograd : Univerzitet Singidunum,2008. 30 cm

    Saeci i pojedini tekstovi na eng. jeziku.

    ISSN 1820-7529

    COBISS.SR-ID 230216967

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    3/138

    SADRAJ

    RE UREDNIKA ............................................................................................ 5

    LANCI

    1. Dr Ilija BabiNematerijalna teta i njena naknada ........................................................... 9

    2. Dr Zoran NikoliOgled iz politikog ponaanja: politika apstinencija .............................. 29

    3. Dr Zoltan VigSolidarity Rights Universality and Diversities ...................................... 43

    4. Dr Sonja BuniSubjekti insider dealinga i njihova odgovornostu evropskom i srpskom pravu ................................................................... 59

    5. Dr Endre LeSpecijalni aspekti jezikog izraavanja pravnih tekstova ......................... 77

    6. Mr Branka Lonar MrkociNormativni aspekt europeizacije teorijski okviri studija sluaja: Slovaka ......................................................................... 89

    OSTALI RADOVI

    1. Dr Dragoslav Nekov

    Sistemi zdravstvenog osiguranja ..............................................................113

    2. Dr Dragoslav Nekov i Tamara Gajinov, dipl. pravnikProcene rizika na radnom mestu i u radnoj okolini ............................... 125

    STUDENTSKI RADOVI

    1. Tamara Gajinov, dipl. pravnikPronaimo pravi put do zvezda ........................................................... 135

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    4/138

    CONTENTS

    EDITORS NOTE ........................................................................................... 5

    RESEARCh PAPERS

    1. Ilija Babi, PhDImmaterial Damage and Its Compensation................................................. 9

    2. Zoran Nikoli, PhDExperiment in Political Behaviour: Political Abstinence ......................... 29

    3. Zoltan Vig, PhDSolidarity Rights- Universality and Diversities ........................................ 43

    4. Sonja Buni, PhDInsiders and Their Responsibilities in theEU Law and in the Serbian Law .............................................................. 59

    5. Endre Le, PhDSpecial Aspects of Linguistic Expression in Legal Texts......................... 77

    6. Branka Lonar Mrkoci, MANormative Aspect of Europeisation TheoreticalFramework and Case Study: Slovakia ...................................................... 89

    OThER PAPERS

    1. Dragoslav Nekov, PhD

    Health Insurance Systems ........................................................................113

    2. Dragoslav Nekov, PhD and Tamara Gajinov, BLRisk Assessment of a Workplace and a Working Environment ............. 125

    STUDENT PAPERS

    1. Tamara Gajinov, BLLets nd our way to the stars................................................................. 135

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    5/138

    RE UREDNIKA

    Pred itaocima je prvi broj asopisa Pravo i politika. Izgovorene rei se pamtei vremenom zaboravljaju, a napisana slova ostaju litterae scriptae manet. Imeasopisa odraava i oblast delovanja njegovog osnivaa Fakulteta za evropske

    pravno-politike studije u Novom Sadu-Sremska Kamenica. Koncepciju aso-pisa, po zamisli Redakcije, odreuju dve mone struje - pravo i politika u jednojvelikoj reci drutvenim naukama. Shodno tome, sadrina asopisa obuhvatae

    i radove iz drugih drutvenih nauka.Iako u prvom broju preovlauju radovi nastavnika i saradnika Fakulteta za evrop-ske pravno-politike studije, asopis e, sa zadovoljstvom, objavljivati naune istrune radove i drugih autora.Da bi ujednaila izgled radova Redakcija je sainila Uputstvo za autore, koji se,na zahtev, dostavlja u elektronskom obliku.Zahvaljujem se autorima iji su radovi objavljeni u ovom broju i lanovima Re-dakcije. Prvi koraci su mali. Da bi hodali nije dovoljno nainiti jedan korak. Ali,imamo volju i snagu da nastavimo i da po kandama naslikamo lava ex unque

    leonem (pingere).

    Ilija Babi

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    6/138

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    7/138

    LANCI

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    8/138

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    9/138

    UDK 347.426.4

    Dr Ilija Babi,

    redovni profesor Fakulteta za evropske pravno-politike studijeNovi Sad Sremska Kamenica

    NEMATERIJALNA TETA I NJENA NAKNADA

    Saak Nematerijalna teta nastaje povredom nematerijalnih dobara, prven-stveno povredom ljudskih prava i pojedinih prava pravnih lica. Represivnu nema-terijalnu tetu poznaje Hamurabijev zakonik iz 1750. god. p. n. e., rimsko pravo(rimski graanin je zbog povrede linih prava mogao podneti actio iniuriam),

    Ruska pravda sa kraja XI veka i Duanov zakonik iz 1349. i 1354. Savremenaevropska zakonodavstva nematerijalnu tetu reguliu u graanskim zakonicimaali i u drugim zakonima.

    Zatita ljudskih prava garantovana je Ustavom Srbije. Lice ije je ljudskopravo povreeno ostvaruje pravo na naknadu nematerijalne tete prvenstveno uskladu sa optim odredbama Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) i odred-

    bama posebnih zakona. Pravo na naknadu nematerijalne tete ZOO predvia zapretrpljene i budue duevne bolove zbog: 1) povrede prava linosti, smanjenjaivotne aktivnosti, naruenosti, povrede ugleda i asti, povrede slobode, smrti bli-skog lica, u sluaju naroito tekog invaliditeta bliskog lica; 2) krivinog delaprotiv dostojanstva linosti i morala; 3) pretrpljenih i buduih zikih bolova i 4)pretrpljenog i budueg straha.

    Kljn i: nematerijalna teta, povreda prava linosti, duevni bolovi, na-ruenost, ziki bolovi.

    1. Pojam

    Izraz teta u narodnom i knjievnom govoru je vieznaan. Upotrebljava seda opie gubitak u vrednosti imovine, gubitak uopte, neto to je nepovoljno,ravu stvar, zlo, ali i proputenu priliku da se doivi neto prijatno, itd. 1 Gubitakneke stvari ili umanjenje njene vrednosti se u ekonomskom smislu smatra kao

    1 V.Renik srpskohrvatskog knjievnog jezika, Matica srpska, Novi Sad, 1976, VI knjiga, s. 1007.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    10/138

    10 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    teta (unitenje neke stvari ili umanjenje njene vrednosti, slab rod penice iligroa). teta u ekonomskom smislu postoji bez obzira na uzrok tete i ko jeduan da je nadoknadi.2

    Zakonski tekstovi i literatura graanskog prava bi, meutim, morala polazitiod preciznih pojmova i izraza. Stoga se i pojam tete mora omeiti i denisati.Rimsko pravo je smatralo da: Svaka denicija u graanskom pravu opasna

    je (Omnis denitio in iure civili periculosa est Iavolenus D. 50, 17, 202),ali je, ipak, izuzetno, ostavilo deniciju tete. Prema Paulusu (D. 39, 2, 3) Da-mnum et damnatio ab ademptione et quasi deminutione patrimonii dicta suntteta i osuda nazvani su prema oduzimanju (smanjenju) i donekle umanjenjuimovine. Iz ove denicije proizlazi da je teta samo gubitak u imovini. Iako

    je rimsko pravo poznavalo i priznavalo i nematerijalnu tetu, koncept tete kao

    imovinske (materijalne), dalekoseno je uticao na pravne sisteme kontinental-nog prava. Tradicionalno se smatralo da imovinsko pravo ima imovinski karak-ter. teta se zbog toga svodila na imovinsku tetu tj. na obinu tetu (damnumemergens) i izgubljenu dobit (lucrum cessans). Mogunost nastanka i naknadenematerijalne tete je zbog toga u praksi i u teoriji bila osporavana. injenicada je nematerijalna teta esto nastajala sa materijalnom tetom uticala je na toda se ona svodila na materijalnu tetu. Krajem XIX i poetkom XX veka, sa

    priznavanjem prava linosti izgrauje se i pojam naknade tete koja ne nastajeumanjenjem imovine ili spreavanjem njenog poveanja nego u sluaju kad su

    prava linosti povreena. Prava linosti tako postaju objekat zatite graanskogprava. Sluajevi zbog kojih se dosuivala naknada nematerijalne tete su, ipak,postajali sve brojniji.

    U pravnom smislu, teta se, uopte, danas moe odrediti kao povreda pravnozatienih dobara ne samo povreda imovinskih prava, nego i neimovinskih

    prava (i pravno zatienih interesa).

    2. Razgranienje

    Nematerijalna teta nastaje povredom prava linosti odnosno ugleda pravnoglica, koji po svojoj prirodi nisu u prometu, zbog ega se oznaava i kao moralnaimovina.3 Za razliku od instituta materijalne tete koji titi imovinske interese

    jednog lica, institut nematerijalne tete titi moralne, idealne interesa zikogali i pravnog lica. Materijalna (imovinska) teta nastaje povredom imovinskihdobara njihovim umanjenjem i spreavanjem poveanja tih dobara. Imovinska

    2 Radii, J.: Obligaciono pravo, opti deo, Nomos, Beograd, 2000, s. 197.3

    Upor. Kaloera, M.: Naknada neimovinske tete, Zagreb, 1941, s. 2; Salma, J., Obligacionopravo, Nauna knjiga, Beograd, 1988, s. 435.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    11/138

    DR ILIJA BABI NEMATERIJALNA TETA I NJENA NAKNADA (927) 11

    dobra se mogu tano izraziti u novanoj protivvrednosti, imaju trinu vrednost,zamenljiva su i mogu biti u pravnom prometu, jer su za ta dobra zainteresovanai druga lica. Materijalna teta nastaje, prvenstveno, povredom stvarnih i obliga-

    cionih prava jednog lica.Neimovinska dobra, suprotno tome, ne mogu se (tano) izraziti u novcu. Onaimaju samo individualnu vrednost za svog titulara i nezamenljiva su.

    Naziv nematerijalna teta nije u potpunosti odgovarajui. On je odreen sobzirom na nematerijalna (lina) dobra (lini integritet zikog ili pravnog lica)koja su predmet zatite, a ne s obzirom na oblik naknade tete. Ali i kada su

    povreena nematerijalna dobra, najee nastaje i materijalna teta. tetnik kojije svojim automobilom povredio peaka (oteenog) duguje mu ne samo ne-materijalnu tetu zbog povrede zikog i psihikog integriteta nego i naknadu

    materijalne tete koja se sastoji u izdacima oteenog za leenje i rehabilitaciju,u izgubljenoj zaradi itd. Ako je oteenom vlasniku unitena kamera, pored ma-terijalne on e trpeti i jednu vrstu nematerijalne tete u vidu uznemiravanja, gu-

    bitka vremena da bi kupio novu kameru, proputanja da snimi odreene prizoreitd. Ukoliko unitena stvar za oteenog predstavlja i afekcionu vrednost (dragauspomena npr. oev sat) psihike patnje oteenog su jo vee. 4

    3. Istorijat

    Znaajni antiki i srednjovekovni zakonici su na kazuistiki nain regulisalipojedine vidove nematerijalne tete predviajui da tetnik koji povredi ugledili telo nekog lica mora da mu plati odreenu naknadu. U osnovi ova naknadanematerijalne tete bila je represivna i neretko je zamenjivala dravnu sankci-

    ju.Hamurabijev zakonik iz 1750. god. p. n. e. u paragrafu 156 predvia sluaj

    naknade nematerijalne tete: Ako je neki ovek izabrao verenicu za svoga sina,a sin je jo nije upoznao, pa je on sam spavao u njenom naruju, platie joj pola

    mine srebra i u potpunosti joj vratiti sve ono to je donela od svog oca, a ona ese udati za koga bude htela.5

    Smatra se da nematerijalna teta nije bila sasvim nepoznata u rimskom pravu.Za neke sluajeve povrede linosti, zbog kojih se danas dosuuje naknada ne-materijalne tete, rimsko pravo je predvialo posebne sankcije. Rimski graanin

    4 Upor. Radii, J.: op. cit. 199.5 O Hamurabijevom zakoniku vidi, na primer: Quoniam, Pierre, Le Luvre, Paris, strana 9; Vii,

    Marko,Zakonici drevne Mesopotamije, Beograd Podgorica, Slubeni list SCG CID, 2003, s.

    128; arki Sran. i Popovi, Dragoljub, Veliki pravni sistemi i kodikacije, Beograd, Savremenaadministracija, 1993, s. 4.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    12/138

    12 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    ije je lino pravo bilo povreeno mogao je podneti actio iniuriam protiv onogako ga je napao i od njega zahtevati i naknadu tete u novanom iznosu iji visi -nu je odreivao iudex po svojoj oceni.6

    Ruska (ira) Pravda sa kraja XI veka sadri vie odredaba o nematerijalnojteti, zbog uvrede ili povrede tela. Tako se u inicijalima 23 25 odreuje dakad neko lice udari drugo neisukanim maem ili drkom tada plaa 12 grivni;ako potegne ma, a ne ubode, tada grivna kune; ako nekoga udari batinom, iliaom ili rogom, ili tupom stranom oruja, tada 12 grivni. Inicijal 27 odreuje:Ako zasee ruku, pa ruka otpadne ili se osui, ili noga ili oko, tada poluvira 20grivni, a naknada (povreenom) grivna kuna.7

    Zakonik Cara Stefana Duana iz 1349. i 1354. poznaje naknadu nematerijalnetete zbog povrede asti ili ubistva. Tako je 94. lanom Zakonika (Prizrenski

    prepis) odreivao: Ako ubije vlastelin sebra u gradu, ili u upi ili u katunu, daplati tisuu perpera. Ako li sebar vlastelina ubije, da mu se obe ruke odseku i daplati 300 perpera, a lan 95 stav 1: Ko uvredi svetitelja, ili kaluera, ili popa,da plati 100 perpera.8

    4. Nematerijalna teta u zakonicima prve Jugoslavije

    Opti austrijski graanski zakonik iz 1811. (OAGZ) predvia plaanje nema-

    terijalne tete: usled povrede tela prema ispitanim okolnostima za pretrpljenebolove (paragraf 1325); zbog naruenosti osobito ako je to ensko lice (para-graf 1326); ako neko zavede ensko lice kanjivim radnjama ... na vanbranisnoaj (paragraf 1328); zbog povrede line slobode ako drugoga lii slobodenasilnim odvoenjem, privatnim zadranjem, ili namerno protivpravnim hape-njem (paragraf 1329), zbog povrede asti (paragraf 1330).

    Srpski graanski zakonik iz 1844. (SGZ), po uzoru na OAGZ, predvia dase moe zahtevati naknada nematerijalne tete zbog povrede tela, za pretrpljene

    bolove (paragraf 820); zbog povrede slobode ije, ili asti i potenja (paragraf

    822).Opti imovinski zakonik za Knjaevinu Crnu Goru iz 1888 (OIZ) sadri op-

    tu zabranu da se zahteva naknada nematerijalne tete. Tako, kad je neko ubijenod neijeg nezakonitog djela, i ako je za vazda zabranjeno iskati platu za ne-ocjenjivu krv ovjeiju ipak nasljednici su poginulog vlasni traiti od krivcanaknadu trokova oko lijeenja i tete od dangube, ako je pokojnik bolovao pred

    6 Upor.: Marijan, H.:Rimsko pravo, kolska knjiga Zagreb, 1974, s. 306; Stanojevi, O.:Rimskopravo, Pravni fakultet u Beogradu, Beograd, 1997, s. 314. i 315.

    7

    Nikoli, D.:Drevnorusko slovensko pravo, Slubeni list SRJ, Beograd, 2000, s. 290.8 Zakonik Cara Stefana Duana, SANU, Beograd, 1997, s. 125.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    13/138

    DR ILIJA BABI NEMATERIJALNA TETA I NJENA NAKNADA (927) 13

    smru, kao i sav troak oko ukopa njegova (lan 578). lan 579 OIZ odreujeobavezu krivca (tetnika), ako je poginuli imao eljadi, da plaa izdravanje iodgajanje tim licima. Takoe, Ko udarcima ili ranom koga povrijedi, namirie

    sve trokove bolovanja i lijeenja, kao i tetu od dangube, a kad su time ote-ena i eljad povrijeenog, te im treba odrediti naknadu, red se je vladati premanareenju l. 579 OIZ, prema tome, dozvoljava naknadu samo materijalne te-te, a ne i nematerijalne tete.

    5. Nematerijalna teta u uporednom pravu

    Francuski graanski zakonik iz 1804. (FGZ) izriito ne predvia nemateri-

    jalnu tetu. Odgovornost za nematerijalnu tetu sudska praksa izvodi iz optihodredaba lana 1382 FGZ koji glasi: Svaka radnja oveka, koja drugome pro-uzrokuje tetu, obavezuje onoga ijom krivicom je teta prouzrokovana da jenadoknadi. U FGZ je 1970. godine uveden novi lan 9 koji uopteno proglaa-va potovanje privatnog ivota svakog pojedinca. Na taj nain je FGZ odvojiozatitu prava na privatni ivot od deliktne odgovornosti. Svako lice ima pravona sudsku zatitu i kad nije dokazana krivica.9 Razreenje problema ostalih pra-va linosti preputeno je kreativnoj sudskoj praksi. Francuski sudovi su na tajnain obezbedili zatitu povreenih prava linosti.10

    Nemaki graanski zakonik iz 1896. (NGZ) u paragrafu 253 odreuje: Zbogtete, koja nije imovinske prirode, moe se naknada u novcu zahtevati samo usluajevima odreenim zakonom. Ovaj lan je dopunjen 2002. godine odred-

    bama koje predviaju da postoji nematerijalna teta u sluajevima odgovornostiza ugroavanje zikog integriteta i zdravlja.11 NGZ je, u paragrafu 847 propi-sao da povreeni moe zahtevati pravinu novanu naknadu zbog neimovinsketete (pretrpljene duevne boli) nastale povredom tela ili zdravlja, kao i u slu-aju oduzimanja slobode. Paragraf 825 NGZ obavezuje tetnika koji je naveoensko lice lukavstvom, pretnjom ili zloupotrebom njenog odnosa zavisnosti

    na vanbrani polni odnos da naknadi tako nastalu tetu. U paragrafu 12 NGZzatieno je i pravo na ime: Ako neko ovlaeniku osporava pravo na upotrebuimena ili ako je interes ovlaenika povrijeen time, to drugi neovlaeno upo-trebljava isto ime, moe ovlaenik zahtevati od drugog da povredu ukloni.

    9 V. Krneta, S.: Lina prava, odrednica uEnciklopediji imovinskog prava i prava udruenog rada,tom I, NIU Slubeni list SFRJ, Beograd, 1978, s. 905.

    10 V. Andre, L. i P.: Catala, Code civil, 2001, Litec, 2001, Paris, s. 31 38.11 V. potpunije Mayer, T.: Pravo na naknadu tete u obliku rente u nemakom zakonodavstvu, u

    Zborniku Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, s.126. i 127. i Zakon o naknadi tete uNemakom graanskom zakoniku uZborniku Naknada tete i osiguranje, s. 166 169.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    14/138

    14 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    Nematerijalna (moralna) teta predviena je u lanu 28 stav 2 vajcarskoggraanskog zakonika iz 1907. (stupio je na snagu, na osnovu lana 61 stav 1ovog zakona, dana 1. januara 1912.): Tuba za naknadu tete i plaanje odre-

    enog iznosa novca iz osnova moralne odtete moe se podneti samo u sluaje-vima odreenim zakonom. vajcarski zakonik o obligacijama iz 1911. (vZO)u lanu 47 odreuje da sud moe, vodei rauna o naroitim okolnostima, dosu -diti licu koje je pretrpelo telesnu povredu ili, u sluaju smrti nekog lica, lano-vima njegove porodice, pravinu naknadu na ime moralne tete (zadovoljenje,satisfakcija).

    Italijanski graanski zakonik iz 1942. (IGZ), u lanu 2059 propisuje da senematerijalna teta moe naknaditi samo u zakonom odreenim sluajevima.

    Obligacijski zakonik Slovenije iz 2001. OZ (stupio je na snagu 1. 2. 2002.)

    odreuje da nematerijalna teta (nepremoenjska koda) nastaje ako se drugo-me prouzrokuju telesne ili duevne patnje ili strah i povreda ugleda pravnog lica(lan 132). lan 183 OZ propisao je da za povredu ugleda ili dobrog imena sudmoe da dosudi pravnom licu pravinu novanu naknadu, nezavisno od naknadematerijalne tete, pa i u sluaju ako nematerijalne tete nema, ukoliko utvrdi dato okolnosti sluaja opravdavaju.

    Zakon o obveznim odnosima Hrvatske iz 2005. u lanu 1046 neimovinskutetu denie kao povredu prava osobnosti (tj. prava linosti).12

    Zatita prava linosti u navedenim pravnim sistemima upotpunjena je dono-

    enjem posebnih zakona o autorskom pravu.

    6. Nematerijalna teta u Zakonu o obligacionimodnosima i Ustavu Srbije

    lan 155 Zakona o obligacionim odnosima ZOO13 nematerijalnu tetuodreuje restriktivno kao nanoenje drugome zikog ili psihikog bola ilistraha (nematerijalna teta). Ovu odredbu je potrebno tumaiti ekstenzivno i

    sistematski u vezi sa odredbama lana 157 i l. 199202 ZOO, ali i u vezi saodredbama Ustava Srbije koji titi prava linosti.

    Prema odredbama lana 157 stav 1 ZOO, svako ima pravo da zahteva od sudaili drugog nadlenog organa da naredi prestanak radnje kojom se povreuje inte-gritet ljudske linosti, linog i porodinog ivota i drugih prava njegove linosti.lan 199 ZOO, uopteno, propisuje da sud moe narediti objavljivanje presude

    12 O nematerijalnoj teti u engleskom pravu vidi: Dimitrijevi Suzana, Naknada nematerijalne tetezbog povrede prava linosti u engleskom pravu, Zbornik radova Naknada tete i osiguranje,

    Budva, 2005, s. 145 152.13 Slubeni list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 I 57/89 i Slubeni list SRJ, broj 31/93

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    15/138

    DR ILIJA BABI NEMATERIJALNA TETA I NJENA NAKNADA (927) 15

    ili ispravke u sluaju povrede prava linosti, a lan 200 ZOO navodi potpu-nije za koje povrede zatienih dobara se dosuuje pravina novana naknada(za pretrpljene zike bolove, za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja

    ivotne aktivnosti, naruenosti, povrede ugleda, asti, slobode ili prava linosti,smrti bliskog lica kao i za strah). Pravo na pravinu novanu naknadu lan 202ZOO ustanovljava za lice koje je pretrpelo duevne bolove, zbog toga to je

    prevarom, prinudom ili zloupotrebom nekog odnosa podreenosti ili zavisnostinavedeno na kanjivu obljubu, ili kanjivu bludnu radnju, kao i za lice premakome je izvreno drugo krivino delo protiv dostojanstva linosti i morala.

    Iz navedenih odredaba proizlazi da ZOO ne nabraja konaan spisak zati-enih dobara ijom povredom nastaje pravo na naknadu nematerijalne tete.14

    Naime, ZOO propisuje da pravo na naknadu tete nastaje i zbog povrede prava

    linosti. Iako je izraz prava linosti i prava oveka bio u irokoj upotrebiu nas, on se sada naputa, i usvaja se savremeni i taniji izraz ljudska prava.15Ovu terminologiju prihvatio je je Ustav Srbije16. Tako Ustav titi: dostojanstveni slobodan razvoj linosti (lan 23), pravo na ivot (lan 24), ziki i psihikiintegritet linosti (lan 25), pravo na slobodu i bezbednost (lan 27), pravni in-tegritet linosti pravo na pravino suenje (lan 32), pravo na pravnu linost(lan 37), pravo na tajnost pisama i drugih sredstava optenja (lan 41), podatkeo linosti (lan 42), pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti (lan 43),

    pravo na slobodu miljenja i izraavanja (lan 46), izborno pravo (lan 52),

    pravo na zakljuenje braka i ravnopravnost suprunika (lan 62); pravo na slo-bodno odluivanje o raanju dece (lan 63) itd.

    Ustav Srbije obavezuje Republiku Srbiju da licu koje je bez osnova ili neza-konito lieno slobode, pritvoreno ili osueno, nadoknadi, pored ostalog, i tetu.Svako lice, osim toga, ima pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne tetekoju mu nezakonitim ili nepravilnim radom prouzrokuje dravni organ, imalac

    javnog ovlaenja, organ autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave(lan 35).

    14 Suprotan stav usvaja Ivica Crni u lanku Oblici nematerijalne tete i kriteriji za odmjeravanjepravine novane naknade,Naa zakonitost, broj 10/86, s. 1321.

    15 V. Paunovi, M.: et al.: Osnovi meunarodnih ljudskih prava, Megatrend univerzitet, Beograd,

    2007, s. 15.16 Slubeni glasnikRS, broj 98/2006

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    16/138

    16 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    7. Nematerijalna teta u drugim zakonima

    Mogunost da se zahteva naknada nematerijalne tete predviena je i drugim

    zakonima. Tako je Zakonom o krivinom postupku17

    u Glavi XXXIV regulisanpostupak za naknadu tete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica neo-snovano osuenih i neosnovano lienih slobode (l. 556564). Obveznik na-knade tete je Republika Srbija. Zakon o dravnim slubenicima18 u lanu 124

    propisuje da Republika Srbija odgovara za tetu koju dravni slubenik na raduili u vezi sa radom prouzrokuje treem licu nezakonitim ili nepravilnim radom.Takoe, Republika Srbija odgovara za tetu prouzrokovanu dravnom slubeni-ku na radu ili u vezi sa radom, prema optim pravilima obligacionog prava (lan125 Zakona). lan 54 stav 2 Zakona o lovstvu19 odreuje da tetu koju priini

    divlja, za koju je propisana trajna zabrana lova, nadoknauje Republika Srbija,pod uslovom da je oteeni preduzeo propisane mere za spreavanje tete oddivljai.

    U navedenim sluajevima zakoni govore o teti, a to znai da imaju u vidumaterijalnu i nematerijalnu tetu.

    Zakon o autorskom i srodnim pravima20 ustanovljava pravo na tubu autora,odnosno interpretatora za naknadu nematerijalne tete zbog povrede njegovihmoralnih prava (lan 177 stav 2. Zakona). U moralna prava Zakon uvrtava:

    pravo paterniteta (pravo autora da mu se prizna autorstvo na njegovom delu);

    pravo na naznaenje imena (iskljuivo pravo autora da njegovo ime, pseudonimili znak budu naznaeni na svakom primerku dela, odnosno navedeni prilikomsvakog javnog saoptavanja dela, izuzev ako je to tehniki nemogue ili nece -lishodno); pravo objavljivanja (iskljuivo pravo autora da objavi svoje delo i daodredi nain na koji e se ono objaviti) i pravo da iskljuivo titi integritet svogdela (da se suprotstavi izmenama svog dela od neovlaenih lica, da se suprot-stavi javnom saoptavanju svog dela u izmenjenoj ili nepotpunoj formi i da dajedozvolu za preradu svog dela) l. 1418 Zakona.

    Zakon o patentima21 propisuje da nosilac patenta ili sticalac iskljuive licence

    imaju pravo na tubu radi naknade tete povredom njihovih prava i da se na pi -tanja u vezi s naknadom tete, koja nisu ureena ovim zakonom, primenjuju od-govarajue odredbe zakona kojim se ureuju obligacioni odnosi (lan 93 stav5 Zakona). S obzirom da Zakon o patentima govori o naknadi tete (uopte),

    17 Slubeni list SRJ, br. 70/2001, 68/2002; Slubeni glasnik RS 58/2004; 85/2005, 115/2005,85/2005 dr. zakon i 49/2007

    18 Slubeni glasnik RS, br. 79/2005, 81/2005 ispr., 83/2005 ispr., 64/2007 i 67/2007 ispr.19 Slubeni glasnik RS, br. 39/93 ispr., 60/93 i 101/05 dr. zakon.20

    Slubeni list SCG, broj 61/2004.21 Slubeni list SCG, br. 32/2004, 35/2004.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    17/138

    DR ILIJA BABI NEMATERIJALNA TETA I NJENA NAKNADA (927) 17

    i upuuje na supsidijarnu primenu Zakona o obligacionim odnosima, tubomse moe zahtevati i naknada nematerijalne tete, zbog povrede moralnih pravanosioca patenta ili sticaoca iskljuive licence.

    Tubu zbog povrede iga mogu podneti nosilac iga, podnosilac prijave, sti-calac iskljuive licence i druga lica iz lana 59 stav 1 Zakona o igovima22.Tuilac moe tubom da zahteva, pored ostalog, objavljivanje presude o trokutuenog (lan 57 stav 1 taka 6 Zakon). Tueni (lice koje povredi ig), premaodredbama lana 57 stav 2 Zakona, odgovara za tetu po optim pravilima onaknadi tete . Zakon o igovima je, prema tome, naveo jedan vid naknadenematerijalne tete objavljivanje presude o troku tuenog, ali je omoguio

    primenu i ostalih optih odredaba Zakona o obligacionim odnosima, koje regu-liu nematerijalnu tetu, na koje upuuje da se supsidijarno primene.

    U sluaju povrede prava autora na dizajn ili prava iz prijave autor, na osnovulana 56 stav 1 taka 6 u vezi sa lanom 58 Zakona o pravnoj zatiti dizajna23,ima pravo da tubom zahteva naknadu moralne tete. lan 56 stav 2 istog za-kona odreuje da lice koje povredi pravo na dizajn odgovara za tetu po optim

    pravilima o naknadi tete.

    8. Pojedini vidovi nematerijalne tete u ZOO

    Ukoliko je povreeno neimovinsko dobro zatieno zakonom ili Ustavom Sr-bije, nastaje obaveza tetnika da tako nastalu tetu naknadi. Obaveza naknadenematerijalne tete (isto kao i materijalne) smatra se dospelom od trenutka na-stanka tete (lan 186 ZOO).

    Pravo na naknadu nematerijalne tete ZOO predvia za pretrpljene i budueduevne bolove zbog: 1) povrede prava linosti, smanjenja ivotne aktivnosti,naruenosti, povrede ugleda i asti, povrede slobode, smrti bliskog lica, u slua-

    ju naroito tekog invaliditeta bliskog lica; 2) krivinog dela protiv dostojanstvalinosti i morala; 3) pretrpljenih i buduih zikih bolova i 4) pretrpljenog i

    budueg straha (l. 199203).24

    22 Slubeni list SCG, b r. 61/2004 i 7/2005.23 Slubeni list SCG, broj 61/2004.24 Upor.: Crni, I.: op. cit. 1319; Apostolovi, Branislava, Naknada nematerijalne tete zbog smrti

    i tekog invaliditeta bliskog lica, u Zborniku Aktuelani problemi naknade tete i osiguranja,Budva, 2004, s. 245. i 246.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    18/138

    18 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    8.1. Povreda prava linosti (ljudski prava)

    Izraz prava linosti (ljudska prava ili lina prava) je opti i obuhvata korpus

    graanskopravne zatite linosti vie subjektivnih graanskih prava i pravnihinteresa. Priznavanje prava linosti ubrzan je u XX veku sa naunim i tehno-lokim napretkom. Nova dostignua u industriji omoguila su i laku povredu

    prava linosti.25 Preovladalo je shvatanje da su prava linosti, iako neprenosiva,subjektivna prava koja titi graansko pravo. Opravdano se zapaa da se lina

    prava ne mogu precizno zakonom urediti. Njihov sadraj se tano moe odredititek kad neko od linih prava bude povreeno.26

    Prava linosti su neprenosiva (zbog toga se na njima ne moe sprovesti niizvrenje) i vezana su za samu linost.27 Objekat prava linosti su lina dobra

    neodvojiva od linosti oveka kao to su ivot, telo, zdravlje, sloboda, ime, ast,intimni ivot, glas, lik (sopstvena slika) itd. Navedena lina dobra su zatienanavedenim odredbama ZOO i drugim zakonima.

    Pravna lica, takoe, mogu biti imaoci odreenih prava linosti. Tako je pra -vo linosti privrednog drutva poslovno ime (l. 16 24 Zakona o privrednimdrutvima28), poslovni ugled, poslovna tajna itd29. Naa sudska praksa je krajnjerestriktivna u priznavanju ovih oblika nematrijalne tete pravnih lica. Tako je ureenju Vrhovnog suda Srbije Pre. 127/97 od 26. 03. 1997. istaknuto: Povredadobrog poslovnog ugleda tuioca sama po sebi ne moe dovesti do novane

    naknade na ime nematerijalne tete, zato to se posledice te povrede ne ma-nifestuju u jednom od pravno priznatih vidova nematerijalne tete. Iz povrede

    poslovne reputacije pravnog lica moe proistei samo imovinska teta u smislupoljuljanog ugleda koji treba povratiti odgovarajuim sredstvima graansko-pravne zatite.30 Suprotno tome, Savezni sud je u svojoj odluci GZS broj 5/99,zauzeo suprotan stav: Ako pravno lice moe za svoje postupke i proputanjaodgovarati i po osnovu krivice iako tu krivicu ne doivljava, jer niti ima na-meru, niti moe biti u nehatu, onda mogunost doivljaja psihikog bola zbognaruenog poslovnog ugleda pravnog lica treba tumaiti na isti nain. Ovaj

    stav je pravilan i pored netanih tvrdnji da pravno lice ne moe imati nameruili nehat. Naime, u ime i za raun pravnog lica istupaju zika lica kao njegovi

    25 V. Krneta, S., ibidem.26Ibidem, s. 909.27 V. Petrovi, Z.,Naknada nematerijalne tete zbog povrede prava linosti, Vojna knjiga, Beograd,

    1996, s. 44. i 45.28 Slubeni glasnik RS, broj 125/200429

    V. Krneta, S.: op. cit. 910.30 Reenje objavljeno uBiltenu sudske prakse privrednih sudova, broj 1/1998.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    19/138

    DR ILIJA BABI NEMATERIJALNA TETA I NJENA NAKNADA (927) 19

    organi. Namera ili nepanja zikog lica kao organa pravnog lica pripisuje sepravnom licu.

    Ustav Srbije iz 2006. utvruje vei broj prava linosti (ljudskih prava), od

    onih koja je imao u vidu ZOO (donesen je na osnovu Ustava SFRJ iz 1974, astupio je na snagu 1. oktobra 1978). Odredbe ZOO koje reguliu naknadu ne-materijalne tete (u sluaju povrede prava linosti) primenjuju se, ekstenzivno,i na prava linosti koja su garantovana vaeim Ustavom Srbije (iako nisu bilaobuhvaena u ranije vaeim ustavima).

    Otklanjanje tetnih posledica nematerijalne tete nekada je mogue postiinaturalnom restitucijom. Ako je povreeno pravo linosti, prema odredbamalana 199 ZOO, sud moe narediti, na troak tetnika, objavljivanje presude, od-nosno ispravke, ili narediti da tetnik povue izjavu kojom je povreda uinjena,

    ili to drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie naknadom (na primer,unitenje ili preinaenje predmeta kojim je izvrena povreda prava, ukljuujuii primerke predmeta zatite, njihove ambalae, matrice, negative i slino lan177 stav 1 taka 4 Zakona o autorskom i srodnim pravima).

    Za vei broj povreda prava linosti nije mogua naturalna restitucija. U tomsluaju se kao oblik naknade nematerijalne tete pojavljuje novana naknada.Ona se smatra satisfakcijom, a ne naknadom u pravom smislu rei jer ne moe

    predstavljati cenu povreenog dobra.31

    8.2. Fiziki bolovi

    Fiziki bol nastaje zbog neke organske povrede ili poremeaja organizma.Bol je posebno podruje za oseaj, vezan za posebno osetilo. Receptori za bolsu senzibilni nervni okrajci, koji se razgranavaju pod povrinom tela i u unu-tranjosti. Na koi se nalaze odeljene osetilne take za bol, za dodir, za hladnoi toplo.32 Bol je izrazito subjektivni doivljaj i nije mogue proceniti koliko jenjegova manifestacija srazmerna stvarnim stimulansima.33

    Dosuivanje naknade nematerijalne tete oteenom zbog pretrpljenih -

    zikih bolova predvieno je lanom 200 stav 1 ZOO optim odredbama. Oneomoguavaju sudu da ih u svakom pojedinom sluaju konkretizuje. Naime, sude odrediti pravinu novanu naknadu nematerijalne tete za pretrpljene zike

    bolove ako nae da okolnosti sluaja, a naroito jaina bolova ... i njihovotrajanje to opravdava. Svaki ziki bol, prema tome, nije osnov za dosuivanjenaknade nematerijalne tete. Da li e dosuditi naknadu tete zavisi od okolnostisluaja. Iz tih okolnosti ZOO posebno izdvaja jainu bolova i njihovo trajanje.

    31 Toroman, M.: op. cit. 95, Radii, J.: op. cit. 280.32

    Medicinska enciklopedija, Jugoslovenski leksikografski zavod, tom I, Zagreb, 1967, s. 483.33 Krsti, D.:Psiholoki renik, Savremena administracija, Beograd, 1991, s. 68.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    20/138

    20 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    Sudska praksa, uglavnom, bolove razvrstava na slabe bolove, bolove srednjegintenziteta, bolove jakog intenziteta i bolove naroito jakog intenziteta.34 Pritome bi sud morao da uzme u obzir i ostale okolnosti sluaja kao to su: karak-

    ter povrede koju je pretrpeo oteeni, deo tela na kojem je povreda nastala, ne-ugodnosti kojima je oteeni bio izloen prilikom leenja (broj operacija kojimase morao podvri, dugotrajno nepomino leanje, vrenje ziolokih potreba ukrevetu, bolovi prilikom rehabilitacije, tekoe prilikom uzimanja hrane, itd.) isubjektivna svojstva oteenog.35

    Naknada nematerijalne tete za pretrpljene zike bolove predstavlja dopun-sku naknadu tete u sluajevima telesnog oteenja.36

    8.3. Duevni bolovi usled smanjenja ivotne aktivnosti

    Smanjenje ivotnih aktivnost nastaje ako je usled telesne povrede kod ote-enog smanjena mogunost funkcionisanja organa u celini, ili jednog njegovogdela. Kao posledica telesne povrede nastaju duevni bolovi oteenog. Ovu bolon moe doivljavati zbog smanjene radne sposobnosti, onemoguavanja da na-

    preduje u struci ili to se ne moe u slobodno vreme baviti i drugim aktivno-stima, to ulae pojaane napore u obavljanju ivotnih aktivnosti, itd. Da li jeivotna aktivnost smanjena utvruje se posle zavrenja leenja. Ukoliko je usled

    povrede, posle zavrenog leenja i pravosnanog presuenja naknade nemateri-

    jalne tete umanjena ivotna aktivnost, sud moe, na zahtev oteenika dosuditinaknadno i tetu po ovom osnovu.

    ivotne aktivnosti mogu biti umanjene i kao posledica pretrpljenog straha. Utom sluaju, pored naknade nematerijalne tete zbog pretrpljenog straha, ote-eni ima pravo i na naknadu nematerijalne tete zbog umanjenja ivotne aktiv-nosti.37

    Relevantne okolnosti za dosuivanje novane naknade nematerijalne teteusled pretrpljenih duevnih bolova su: jaina bolova i njihovo trajanje (da li suduevni bolovi trajali odreeno vreme ili su doivotni), vrsta i teina povrede

    34 V. Radovanov, A.: Pravina novana naknada nematerijalne tete i stavovi sudske prakse, uZborniku Aktuelni problemi naknade tete i osiguranja, Budva, 2004, s. 79.

    35 Crni, I.: op. cit. 1322. i 1323; Petrovi, Zdravko: op. cit. 88 95.36 Blagojevi, B.: et al.: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, tom I, Savremena

    administracija, Beograd, 1980, s. 536.37 Takav stav je pravilno zauzeo je Okruni sud u Valjevu u presudi G. 600/2006 od 13. 4.

    2006: Ukoliko je pretrpljeni strah ostavio trajne posledice i tako doveo do umanjenja ivotneaktivnosti, pored naknade tete za pretrpljeni strah, oteeni ima pravo i na naknadu tete za

    duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti (objavljenoj u Sudskoj praksi Paragraf Co, apreuzeta je 10. 01. 2008. sa adrese: www.paragraf.co.yu).

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    21/138

    DR ILIJA BABI NEMATERIJALNA TETA I NJENA NAKNADA (927) 21

    (tj. postotak invalidnosti), ivotna dob (mlaa lica e due oseati bol zbogsmanjenja ivotne aktivnosti), zanimanje oteenog, itd.38

    8.4. Pretrpljeni duevni bolovi zbog naruenosti

    Naruenost je vidljiva deformacija telesne celovitosti i skladnosti nekog -zikog lica zbog potpunog ili deliminog gubitka nekog ekstremiteta, oiljakaili drugih promena na telu koje naruavaju izgled tog lica (u odnosu na izgledkoji je postojao pre deformacija). Samo naruavanje celovitosti i skladnosti telanije osnov za dosuivanje naknade nematerijalne tete nego duevni bolovi kojetrpi oteeni.39

    U sudskoj praksi i pravnoj literaturi naruenost se tumai kao opti pojam

    koji obuhvata: naruenost jakog stepena, naruenost srednjeg stepena i narue-nost lakog stepena. Naknada nematerijalne tete dosuuje se za sve stepene, ali

    jaina stepena naruenosti je od uticaja na odmeravnje visine naknade nemate-rijalne tete.40

    Sud nee dosuditi naknadu ove tete ako je naruenost neznatna.Na visinu naknade nematerijalne tete utiu i druge okolnosti, a ne samo

    stepen naruenosti. Vei iznos naknade bi trebalo dosuditi za naruenost koja sene moe prikriti kao to je naruenost lica, teka hromost i sl. Pravo na naknadu

    pripada i licu koje naruenost moe prikriti (odeom, obuom, kapom, eirom

    itd.). Ova naruenost postaje vidljiva pod odreenim okolnostima prilikomvoenja ljubavi, na plai, u krugu porodice, usled drugaijeg naina odevanja isl. U tim sluajevima e oteeni trpeti duevne bolove i ima pravo na naknaduneimovinske tete zbog naruenosti.

    Uzrast oteenog i pol utiu na visinu naknade nematerijalne tete zbog naru-enosti. Pravo na naknadu ove tete imaju i deca koja jo nisu svesna narueno -sti, ako je izvesno da e ta naruenost trajati i u budunosti i imati za posledicuduevne bolove oteenog (budua teta lan 203 ZOO).

    Prilikom odmeravanja naknade nematerijalne tete sud mora utvrditi jainu

    duevnih bolova koje trpi oteeni, s obzirom na pol i osetljvost oteenog lica.U sudskoj praksi opravdano je zauzet stav da oteena nema pravo na naknadunematerijalne tete zbog umanjenog izbora pri udaji. ZOO naime, nije predvi-deo takav vid tete, s obzirom da je obuhvaen naknadom za duevne bolove

    38 Upor. Crni, I.: op. cit. 1324; Petrovi, Z.: op. cit. 97; Stankovi, Obren,Naknada tete, Nomos,1998, s. 143.

    39

    Upor. Salma, J.: op. cit.445. i Crni, Ivica: op. cit. 1325; Petrovi, Zdravko: op. cit. 102.40 Upor.: Crni, I., ibid.; Salma, J.f, ibid.;Petrovi, Z., ibid.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    22/138

    22 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    zbog estetske naruenosti.41 Profesija oteenog je, takoe, od znaaja za od-meravanje visine naknade tete ako je za njeno obavljanje vaan spoljni izgled

    manekeni, glumci, pevai, igrai itd.

    U postupku koji prethodi donoenju presude sud mora utvrditi i kakav je bioraniji izgled oteenog (uvidom u fotograje, lmove i sl.), a o izgledu otee-nog u vreme suenja sud bi, pored sasluanja vetaka odgovarajue struke, tre-

    balo da stekne saznanje neposredno uviajem u sudnici ili pogodnoj prostoriji,uz potovanje prava linosti oteenog.

    8.5. Povreda ugleda i (ili) asti i slobode

    Licu koje je pretrpelo duevne bolove zbog povrede ugleda i (ili) asti sud

    moe dosuditi pravinu novanu naknadu nematerijalne tete, ako nae da okol-nosti sluaja, a naroito jaina duevnih bolova i njihovo trajanje to opravdava(lan 200, stav 1 ZOO). Ove odredbe imale su, u vreme donoenja ZOO, osnovu lanu 176 stav 1 Ustava SFRJ iz 1974. o nepovredivosti psihikog i zi-kog integriteta linosti. Fiziki i psihiki integritet linosti sada garantuje lan25 stav 1 Ustava Srbije, pored ostalih ljudskih prava (prava linosti). Integritetljudske linosti zatien je krivinopravnim i graanskopravnim normama. Kri-vini zakonik (KZ)42 je ast i ugled zatitio u Glavi XVII sankcioniui uvredu(lan 170), klevetu (lan 171) i iznoenje linih i porodinih prilika (lan 172

    KZ). Okolnost da je tetniku izreena krivina sankcija (npr. zbog uvrede iliklevete) ne iskljuuje i njegovu graanskopravnu odgovornost za tetu.

    Pitanje je da li lice protiv koga je javni tuilac podigao optunicu, ali je op-tuba odbijena, ima pravo na naknadu nematerijalne tete od Republike Srbijezbog povrede ugleda i asti. Vrhovni sud Srbije je u reenju Rev. 4528/96 od 13.novembra 1996.43 zauzeo stav da: Lice prema kome je odbijena optuba zbogodustanka tuioca od krivinog gonjenja nema pravo na naknadu tete zbog po-vrede ugleda. U razlozima reenja Vrhovni sud je istakao da za vreme voenjakrivinog postupka vlada prezumpcija nevinosti, pa se uzima da okrivljeni nije

    uinio krivino delo koje mu se stavlja na teret sve dok se ne donese pravosna -na presuda o njegovoj krivinoj odgovornosti. Kako osuujua presuda nikadanije doneta, ugled tuioca je bio zatien ovom prezumpcijom, pa mu ne pripada

    pravo na naknadu neimovinske tete zbog njegovog naruavanja, u smislu lana200 Zakona o obligacionim odnosima. Isti stav je zauzet i u sluaju kada je

    41 V. presudu Okrunog suda u Valjevu, G. 899/2005 od 2. 6. 2005. Presuda je navedena u Sudskojpraksi Paragraf Co, a preuzeta je 10. 01. 2008. sa adrese: www.paragraf.co.yu.

    42

    Slubeni glasnik RS, br. 85/2005, 88/2005 ispr. i 107/2005 ispr.43 Reenje je objavljenoBiltenu sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, br. 4/96.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    23/138

    DR ILIJA BABI NEMATERIJALNA TETA I NJENA NAKNADA (927) 23

    voen disciplinski postupak protiv lica koje je, zatim, osloboeno disciplinskeodgovornosti.44

    Prezumpcija nevinosti, meutim, ne moe ukloniti povredu ugleda i ast lica

    koje je izloeno krivinom gonjenju. Povreda ugleda je tea ako je u sredstvimainformisanja objavljeno da je protiv nekog lica podignuta optunica, ako je oni njegova porodica bio izloen bojkotu, omalovaavanju i slino. Ako je jednolice pretrpelo duevne bolove zbog povrede ugleda i asti usled krivinog go -njenja ili voenja disciplinskog postupka (bez obzira to je optunica odbijena,disciplinski postupak obustavljen) ima pravo na i naknadu neimovinske tete.

    Ugled i ast mogu biti povreene i javnim objavljivanjem teksta, fotograja ilma na radiju televiziji, tampi, internetu i slino. Ako je na taj nain povreenugled i ast nekog lica, ono ima pravo na naknadu nematerijalne tete.

    Pravo na naknadu nematerijalne tete dosuuje se nezavisno od naknade ma-terijalne tete. Pored novane naknade nematerijalne tete sud moe odluitida se na troak tetnika objavi presuda, odnosno ispravka ili moe narediti datetnik povue izjavu kojom je povreda uinjena, ili to drugo (lan 199).

    Pravo na naknadu tete zbog neosnovane osude (povrede slobode) detaljnoje regulisano odredbama l. 556564 Zakona o krivinom postupku. Pravo naslobodu je ustavno pravo utvreno u lanu 27 Ustava Srbije. Ono je povreenoako je nekom licu pravnosnano izreena krivina sankcija ili je oglaeno kri-vim a osloboeno od kazne, a docnije je povodom vanrednog pravnog leka novi

    postupak pravnosnano obustavljen ili je pravnosnanom presudom osloboenood optube ili je optuba odbijena. Pravo na slobodu nije, meutim, povreeno:1) ako je do obustave postupka ili presude kojom se optuba odbija dolo zbogtoga to je u novom postupku oteeni kao tuilac, odnosno privatni tuilac,odustao od gonjenja, ili to je oteeni odustao od predloga, a do odustanka jedolo na osnovu sporazuma sa okrivljenim; 2) ako je u novom postupku ree -njem optuba odbaena zbog nenadlenosti suda, a ovlaeni tuilac je predu-zeo gonjenje pred nadlenim sudom. Osueni nema pravo na naknadu tete ako

    je svojim lanim priznanjem ili na drugi nain namerno prouzrokovao svoju

    osudu, osim ako je na to bio prinuen (lan 556, st. 1i 2 Zakona o krivinompostupku).

    U toku trajanja vanrednog stanja u Srbiji (proglaeno je Odlukom o proglae-nju vanrednog stanja45) i za vreme vaenja Naredbe o posebnim merama koje se

    44 Tuilac koji je osloboen disciplinske odgovornosti nema pravo na naknadu nematerijalne tetena ime duevnih bolova zbog povrede ugleda i asti, jer je njegov ugled bio zatie prezumpcijomnevinosti kao jednim od osnovnih naela disciplinskog postupka presuda Vrhovnog suda Srbije,Rev. 1151/2004 od 5. 5. 2005. Presuda je navedena u Sudskoj praksi Paragraf Co, a preuzeta je 10.

    01. 2008. sa adrese: www.paragraf.co.yu.45 Slubeni glasnik RSbroj 21/03.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    24/138

    24 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    primenjuju za vreme vanrednog stanja46 (vanredno stanje je proglaeno 12. 03.2003. a prestalo je 22. 04. 2003) u policijskoj akciji nazvanoj Sablja lieno jeslobode 11.600 ljudi. U pravnoj literaturi, a sve vie i u sudskoj praksi, oprav-

    dano preovlauje stav da lica liena slobode protiv kojih nije ni voen krivinipostupak ili je voen ali okrivljeni nisu pravosnano osueni, imaju pravo nanaknadu pretrpljene neimovinske tete.47

    8.6. Krivino delo protiv polne slobode

    Zakon o obligacionim odnosima je u lanu 202 predvideo poseban osnov zadosuivanje naknade neimovinske tete. Pravo na naknadu neimovinske tetezbog pretrpljenih duevnih bolova ima lice koje je prevarom, prinudom ili zlou-

    potrebom nekog odnosa podreenosti ili zavisnosti navedeno na kanjivu oblju-bu ili kanjivu bludnu radnju, kao i lice prema kome je izvreno neko drugokrivino delo protiv dostojanstva linosti i morala.

    Vaei Krivini zakonik je krivina dela koja ima u vidu lan 202 ZOO svr-stao u Glavu XVIII oznaavajui ih sada kao krivina dela protiv polne slo-

    bode. U ovoj glavi obuhvaena su sledea krivina dela: silovanje (lan 178);obljuba nad nemonim licem (lan 179), obljuba sa detetom (lan 180), obljubazloupotrebom poloaja (lan 181), nedozvoljene polne radnje (lan 182), podvo-enje i omoguavanje vrenja polnog odnosa (lan 183), posredovanje u vrenju

    prostitucije (lan 184), prikazivanje pornografskog materijala i iskoriavanjedece za pornograju (lan 185).

    Pravo na naknadu tete ima lice oteeno bilo kojim od navedenih krivi-nih dela ako je pretrpelo duevne bolove. Novana naknada neimovinske tete(satisfakcija) dosuuje se u skladu sa lanom 200 ZOO zavisno od jaineduevnih bolova, njihovog trajanja, znaaja povreenog dobra, nezavisno odmaterijalne tete i u njenom odsustvu.

    8.7. Duevna bol zbog smrti bliske osobeAko je nastupila smrt nekog lica sud moe dosuditi lanovima njegove ue

    porodice pravinu novanu naknadu za pretrpljene duevne bolove. lanove ueporodice koji imaju pravo na nankandu neimovinske tete lan 201 stav 1 ZOOnabraja taksativno. To su: brani drug, deca i roditelji. Pravo na naknadu imajui druga lica (koja nisu lanovi ue porodice umrlog) i to: braa i sestre, pod

    46 Slubeni glasnik RS, broj 22/03.47 V. Markovi, M.: Lienje slobode u uslovima vanrednog stanja kao pravni osnov naknade tete

    (sa praksom Evropskog suda za ljudska prava), u Zborniku Aktuelni problemi naknade tete iosiguranja, Budva, 2004, s. 125 142.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    25/138

    DR ILIJA BABI NEMATERIJALNA TETA I NJENA NAKNADA (927) 25

    uslovom da je izmeu njih i umrlog postojala trajnija zajednica ivota. Takoe,pravo na naknadu nematerijalne tete ima i vanbrani drug, ako je izmeu njegai umrlog postojala trajnija zajednica ivota.

    Kada je oteeni pretrpeo naroito teki invaliditet sud moe dosuditi njego-vom branom drugu, deci i roditeljima pravinu novanu naknadu za njihoveduevne bolove.48 Ova naknada se moe dosuditi i vanbranom drugu, ako jeizmeu njega i povreenog postojala trajnija zajednica ivota (lan 201 st. 3 i 4ZOO). Prema tome, u sluaju naroito tekog invaliditeta pravo na naknadu ovetete nemaju braa i sestre i u sluaju da je izmeu njih i povreenog postojalatrajnija zajednica ivota.

    Visinu naknade nematerijalne tete sud e odrediti u skladu sa lanom 200ZOO, kao i kod ostalih oblika ove tete. Sud e, na zahtev oteenog, dosuditi

    naknadu i za buduu nematerijalnu tetu (lan 203 ZOO) dosudie, na primer,naknadu tete za duevne bolove deteta, zbog saznanja za smrt roditelja, ali iza sve kasnije bolove koje dete trpi gubitkom roditeljske ljubavi, panje i negei sl.

    Iako je lan 201. ZOO taksativno odredio koja lica imaju pravo na naknadunematerijalne tete u pravnoj literaturi i sudskoj praksi iri se krug lica kojimase priznaje pravo na naknadu tete. Tako je Vrhovni sud Srbije u presudi Rev.2392/02 od 3. 7. 2002. odbio reviziju tuene izjavljene protiv drugostepene pre-sude, kojom je dedi priznato pravo na naknadu nematerijalne tete zbog smrti

    unuka. Sud je u razlozima presude istakao: Otuda pod odreenim uslovima,to svojstvo moe se priznati srodniku poginulog koji ne spada u krug pobro-

    janih lica u odredbi lana 201. stav 1. ZOO49 lan 201. ZOO ne daje osnovaza ekstenzivno tumaenje. Takvim tumaenjem se, ustvari, kri jasna zakonskaodredba i omoguava sudu da po svom slobodnom uverenju i ostalim srodnici-ma prizna pravo na naknadu tete. Restriktivno tumaenje je pravilno i njime seobezbeuje pravna sigurnost.50

    48 U presudi Vrhovnog suda Srbije Rev. 1795/2006 od 4. 10. 2006, navedene u Sudskoj praksiParagraf Co, a preuzete 10. 01. 2008. sa adrese: www.paragraf.co.yu. navode se prihvatljivikriterijumi za odmeravanje naknade nematerijalne tete kada kod oteenog bliskog lica poredvisokog stepena invalidnosti i naruenosti postoje takve promene na telu koje u okolini izazivajustrah, zgraavanje, aljenje i drugu negativnu reakciju zbog kojih su srodnici u svakodnevnomivotu izloeni tome da negujui oteenog stalno saoseaju sa njegovim patnjama zbog toga trpeintenzivne duevne bolove.49 V. Apostolovi, B.: Naknada nematerijalne tete zbog smrti i tekog invaliditeta bliskog lica,u Zborniku Aktuelni problemi naknade tete i osiguranja, Budva, 2004, s. 250. i 251. i citiranu

    presudu.50

    Upor.: Trifunovi, P.: Naknada neimovinske tete zbog smrti bliskog lica, Zbornik radovaProuzrokovanje tete i njena naknada, Budva 1998, s. 75.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    26/138

    26 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    Suprotno tome, Vrhovni sud Srbije je, u presudi Rev. 2606/99 od 6. 10.1999.51 opravdano, zauzeo stav da: Majka ima pravo na naknadu tete za du-evne bolove koje je pretrpela u tetnom dogaaju smru zametka ljudskog bia

    u njenom telu, koje nije roeno. Sud je opravdano ocenio da fetus u devetommesecu trudnoe majke, koja ima normalan tok, ima vitalne funkcije koje gaine sposobnim za ivot izvan majinog tela, zbog ega se ima smatrati ljud-skim biem pre roenja.

    8.8. Stra

    Strah se denie kao snana emocionalna reakcija na situaciju koja preti or-ganizmu, sa unutranjim ziolokim promenama i eventualnim spoljnim mani-

    festacijama (bledilo, znojenje, drhtavica, bekstvo ili agresivnost)52. Strah moenastati kod oteenog i kada je ugoen ivot ili zdravlje njemu bliskog lica iliimovina. Ako je strah izazvan brigom za drugoga iako je oteenom to bliskisrodnik (na primer dete) sudska praksa nije priznavala pravo na naknadu nema-terijalne tete.53

    Naknadu nematerijalne tete za strah sud e dosuditi oteenom ako to oprav-dava jaina straha i njegovo trajanje (lan 200 stav 1. ZOO). Na savetovanju Sa-veznog suda, vrhovnih sudova republika i pokrajina i Vrhovnog vojnog suda od15. X 1986. donesen je sledei zakljuak: Pravina novana naknada moe se

    dosuditi za strah koji je bio intenzivan i dueg trajanja. Ako je intenzivan strahkratko trajao, naknada se moe dosuditi pod uslovom da je u duem vremen -skom periodu naruena psihika ravnotea oteenog.54 Prema tome, obianstrah ili zabrinutost nije dovoljan osnov za naknadu nematerijalne tete. Strahne mora biti u svakom sluaju neoekivan kako to istiu pojedini pravni pisci.55Zakljuak sa navedenog savetovanja docnije je sledila pravna literatura i sudska

    praksa.56 Pravina novana naknada nematerijalne tete dosudie se oteenomza pretrpljeni strah, koji ima navedena obeleja, i kada oteeni nije pretrpeo

    51 Presuda je navedena u Sudskoj praksi Paragraf Co, a preuzeta je 10. 01. 2008. sa adrese: www.paragraf.co.yu.52 Krsti, D.: op. cit. 550.53 Radovanov, A.: op. cit. 81. i u radu navedena sudska praksa.54 Zakljuak je objavljen u radu Radovanov, A.: op. cit. 80.55 Blagojevi, B.: et al.: op. cit. 537.56 Upor.: Salma, J.: op. cit. 457; Radovanov, A., ibid. U presudi Vrhovnog suda Srbije, Rev.

    1541/2005 od 26. 10. 2005. (objavljena u Sudskoj praksi Paragraf Co, a preuzeta je 10. 01.2008. sa adrese: www.paragraf.co.yu.) zauzet je stav: Naknada nematerijalne tete zbog

    pretrpljenog straha moe se dosuditi kada je oteeni trpeo strah bez obzira da li je strah ostavio

    trajne posledice, jer kod odmeravanja visine tete posebno se ceni duina trajanja straha i njegovintenzitet.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    27/138

    DR ILIJA BABI NEMATERIJALNA TETA I NJENA NAKNADA (927) 27

    telesne povrede.57 Visina naknade nematerijalne tete odreuje se oteenom naosnovu lana 200 stav 1. i lana 203 ZOO.

    Ilija Babi, PhD

    IMMATERIAL DAMAGE AND ITS COMPENSATION

    Smmay

    Immaterial damage is caused by violation of intangible personal property, pri-marily by violation of human rights and some rights of legal entities. Repressiveimmaterial damage was known in the Code of Hammurabi (1750 BC), Romanlaw (Roman citizen could be exposed to actio iniuriam for violation of personalrights), Russian justice from the end of the 11th century and Duans Code from1349 and 1354. In actual European legislations, immaterial damage is regulated

    by their civil codes, but also by some other laws.Protection of human rights is granted by the Serbian Constitution. A personwhose human right is violated may claim compensation for immaterial damage

    primarily in accordance with general provisions of the Serbian Code of Obliga-tions and provisions of special laws. The right to compensation for immaterialdamage is provided under the Serbian Code of Obligations when suffering and

    further emotional harm was caused because of: 1) violation of personal rights,decrease of vital activities, aspersing the good name, undermining reputation andhonour, violation of freedom, death of a close person, or in a case of extremely

    serious invalidity of a close person; 2) offences against personal dignity and mo-rality; 3) suffered and future physical pain and 4) suffered and future fear.

    Ky ws: immaterial damage; violation of personal rights; aspersing thegood name; emotional harm; physical pain.

    57

    Vidi, na primer, presudu Vrhovnog suda Srbije Rev. 4283/2001 od 24. januara 2002, Biltensudske prakse Vrhovnog suda Srbije,broj 1/2003, s. 68.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    28/138

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    29/138

    UDK 342.82/84 (497.11)

    Dr Zoran Nikoli,

    vanredni profesor Fakulteta za evropske pravno-politike studijeNovi SadSremska Kamenica

    OGLED IZ POLITIKOG PONAANJA:POLITIKA APSTINENCIJA

    Saak Izbori i birako pravo ine znaajan deo temelja moderne predstav-nike demokratije, kako kod zemalja razvijene demokratske tradicije tako i kodonih koje se nalaze na putu demokratske tranzicije. Meutim, jedan deo graa-na koji uiva aktivno i pasivno birako pravo se uzdrava od izlaska na izbore,

    stalno ili povremeno, na svim izbornim nivoima ili samo odreenim. Naravno daanalitiare zanima ovaj fenomen. Tumaenja u literaturi su razliita i ona ishodekako iz metodskih, epistemolokih i idejnih polazita autora tako i iz sloene idinamine drutvene prakse. Meutim, politika apstinencija je ira i sloenija

    pojava od izborne, odnosno, izborna apstinencije je samo integralni deo politike.Politiku apstinenciju, kao specinu drutvenu pojavu, je potrebno razmatratisa razliitih aspekata: heterogenosti pojave i reeksija na heterogenost drutveneskupine politikih apstinenata, uslova kategorizacije, partijske identikacije, poli-tikih i irih drutvenih uslova i uzroka apstinencije, institucionalnih korena i in-dikatora politike apstinencije, apstinencije kao politikog stava i politike snage,tendencija politike aspstinencije na naem politikom prostoru. Kategorizacija

    politikih apstinenata po optim i sutinskim svojstvima neposredno korespondirasa tipologizacijom motiva politike apstinencije.

    Kljn i: politika apstinencija, politiki stav, motivi, politike partije, iz-

    bori, birako pravo, politika snaga.

    1. Apstinencija kao politiko ponaanje

    Apstinencija je termin koji se koristi u razliitim prilikama oznaavajuitakoe raznovrsne pojave: individualne i kolektivne, dobrovoljne i prisilne,

    vrednosno pozitivne i vrednosno negativne. Njegova etimologija sadrana je u

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    30/138

    30 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    latinskoj rei abstinentia koja bi se najpre mogla prevesti kao uzdravanje, uz-drljivost. ovek se od kojeega moe uzdravati od loeg i poronog ivota inavika, alkohola, narkotika, duvana, nekontrolisanog troenja novca, preteranog

    (neobuzdanog) boemstva i sl. Moe se desiti da lice apstinira od polnih odnosa,svojevoljno ili sticajem okolnosti. Dakle, nije svaki vid apstinencije iskljuivoarbitrium liberum. Pokatkada je uzdravanje od neke radnje ili trpljenje, kakoveli M. Veber, nametnuto pojedincu ili grupi od strane drugih aktera drutvenogivota ili je stvarnost u okruenju uslovljava. Naprosto, ona nekada biva jedi-nim moguim i/ili racionalnim izborom. Ili je bezuslovna ili se ispoljava kaosasvim razumno reenje. Ova injenica se ne bi smela izgubiti iz vida prilikomrazmatranja problema politike apstinencije. Apstinencija se uobiajeno vezujeza pojedinca i, shodno tome, se u nauno-teorijskim radovima opservira sa tog

    stanovita. Meutim, postoje i kolektivne apstinencije. Zar neke verske zajedni-ce ne brane svojim lanovima da se uzdravaju od uea u politikom ivotu,od konzumiranja alkohola, odreenih vrsta poslova, komunikacije sa drugima izspoljnjeg okruenja itd? Manjinske grupe u drutvu se takoe mogu kolektivnouzdravati od nekih sasvim kolokvijalnih drutvenih aktivnosti. To neretko bivanjihovom simbolikom porukom upuene drutvu, tanije nosiocima moi od-luivanja u njemu, ali ova pojava moe biti i izraz njihovog ivotnog stila. Bilokoja drutvena grupa na ovaj nain, u svakoj sferi drutva je u stanju da razvijasopstvenu strategiju otpora, trenutnog, sukcesivnog, trajnog ili potonjeg. Gandi-

    jeva lozoja nenasilja (uzdravanje od nasilja, trpljenje nasilja i odgovaranjenenasiljem) satjagrahi je jedan od primera.1 Sudija poiniocu krivinog dela,alkoholiaru ili narkomanu, pored kazne izrie i meru obaveznog leenja a lekarutvruje posebnu vrstu apstinencije. U ovom sluaju apstinencija ima potporuu pravnim propisima i odluci pravosudnih organa. U drugim okolnostima licese svojevoljno uz nadzor lekara podvrgava apstinenciji od narkotika ili hrane,ukoliko je preterano gojazno npr. Ova dva primera podseaju da apstinencijamoe biti vrednosno pozitivna naredbodavna (obavezna) kao i svojevoljna.Isto tako, ivot poznaje i drugi vrednosni granini pol apstinentnosti. Manje ili

    vee grupe mogu upranjavati takav ivotni model koji ih ini zatvorenim dru-tvenim grupama sa iskljuivo minimalnim i nunim kontaktom prema vanjskomsvetu. Obaveza da se glasa za jedinu i/ili predominantnu politiku opciju a ni -kako protiv nje predstavlja posebnu vrstu uzdravanja apstinencije od istinskeslobodne politike volje.

    1 Gandi M.:Borba nenasiljem, Izbor tekstova, Zagreb, 1970, s. 13-14.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    31/138

    DR ZORAN NIKOLI POLITIKA APSTINENCIJA (2941) 31

    2. Odreenje politike apstinencije

    Radovi koji se bave problemom politike apstinencije nisu naroito brojni.

    Jedna od njihovih zajednikih odlika tie se isticanja ove vrste drutvene ap-stinencije kao izbornog ponaanja graana. Meutim, politika asptinencijaje vieslojna pojava koja se mora tako posmatrati i objanjavati. Ona pripadagrupi empirijskog politikog ponaanja. Ukoliko je svedemo samo na izborei izborno ponaanje (gde je uistinu ona i najuoljivija) onda smo redukovalinau opservaciju na samo deo od onih dimenzija koje ne obezbeuju otkrivanjeuslova, neposrednih uzroka, formulisanje sutine i ne razvijaju nauno-teorijskemogunosti pravilnog utvrivanja njenih tendencija. Tano je da se kroz izborei izborno ponaanje graana politika apstinentnost najjasnije manifestuje, tako

    da je ispravno konstatovati kako je izlazak graana na izbore jedan od najznaaj-njih indikatora postojanja politike apstinencije. Ali, ova pojava se mora posma-trati na irem politikom i drutvenom planu. Graani svoju politiku aktivnost,uee u politikom ivotu drutva i zainteresovanost za njega grade i iskazujune samo na izborima ve kroz nizove akcija koncentrisanim u svim vitalnijimdrutvenim oblastima. Naravno, ukoliko postoje institucionalni uslovi za takoneto, a to objektivno obezbeuju zemlje razvijene demokratske tradicije i kul-ture. Naroito one kod kojih se institucionalizuje posebna sfera koju imenujemokulturom dijaloga.2 Kultura dijaloga se gradi na dravi kao najvanijoj politi-

    koj organizaciji drutva, postojanju viestranake parlamentarne demokratije isektoru civilnog drutva (razliiti oblici i aktivnosti graana, nevladine organi-zacije sl.) .3 To, istovremeno, ne znai da se pojava politike apstinentnosti ne

    javlja u nedemokratskim politikim reimima. Empirijska istraivanja ukazujuda je ona manje rasprostranjena u njima, to se objanjava prirodom ovih reimakoji poredak i svoju mo u drutvu tvore na represalijama i strahu podanika.U ovim drutvima apstinencija poprima samo drugu formu koja u jednom tre-nutku, kada se steknu povoljni uslovi, moe prerasti u planiranu, organizovanu

    politiku apstinenciju kao oblik politike borbe protiv reima.

    Ovo je samo deo problema koji stoje pred istraivaima i njihovim nasto-janjem da pouzdno deniu pojam politike apstinencije. Oslanjanje na dosa-danje nauno-teorijske zakljuke je istovremeno neophodno i dragoceno, alii unekoliko rizino. Ove naune informacije su ipak nepotpune jer, kako samkonstatovao, ishode iz razmatranja izborne apstinencije koju uzdiu na nivoukupne politike apstinencije. Time je onemoguena potpunija spoznaja ovog

    politikog i ireg drutvenog problema, koji sam po sebi moe sloviti indikato-

    2

    Marinkovi D.: Socijalni dijalog, Ni, 2004, s. 7-17.3Ibid., 9.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    32/138

    32 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    rom odreenog stanja u datom drutvu (postojee ili pretee krize, previranja,nezadovoljstava, diskrepance izmeu individualnog i postojeeg vrednosnog si-stema, oekivanog i ostvarenog, oseaja nemoi, indiferentnosti, apatije kako

    subjektivne tako i grupne i sl.). Jedna grupa problema koja oteava utvrivanjeoptih, sutinskih i nunih svojstava ove pojave uslovljena je razliitou demo-kratskih drutava, osobenostima njihovog politikog poretka i nivoom politikekulture, posebnostima pravnog sistema, nejednakim ekonomskim razvitkom,klasno-slojnom diferencijacijom, socijalnim distancama, kulturnim ambijentom.U okviru lokalnih drutava zapaaju se slini problemi. Gde tragati za koreni-ma politike apstinencije, da li su oni stabilne kategorije ili se menjaju zajednosa smerom drutvenih promena, da li je u pitanju spontana ili organizovanaapstinentnost, da li je ona svestan izbor sa jasnim ciljem ili je uzrokovana in-

    diferentnou, apolitinosu, rezigniranou?4 I uopte, da li su politiki apsti-nenti kakvi protivnici drutvenog poretka ili je re o drugoj pojavi (pojavama)? 5Uzimajui u obzir ovo polje problema zakljuiu da je politika apstinencijaizrazito heterogena politika pojava. Ukoliko bismo eleli da od nje napravimokategoriju tada bismo unapred morali upozoriti na vrlo iroko odreenje koje bisamo delimino integrisalo njene osnovne pojavne osobine. Politika apstinen-cija je vrsta individualnog i kolektivnog, dobrovoljnog i prisilnog, spontanog iorganizovanog politikog ponaanja koje se javlja kao uzdravanje od uea u

    politikom ivotu i posebno od glasanja na izborima.

    3. Politiki apstinenti

    Heterogenost pojave politike apstinencije upuuje i na heterogenost politi-kih apstinenata. Za njih se ne moe rei, da generalno posmatrano, predstavljajuhomogenu drutvenu grupu, sem u sluaju da je apstinencija osmiljena, organi-zovana i kolektivna, sa jasnim ciljem. Tada ova vrsta politikog pasivizma pre-rasta u specini socijalni (politiki) aktivizam.6 U ostalim prilikama politiki

    apstinenti su svojevrsna drutvena skupina. Identikacija politikih apstinenataneposredno korespondira sa motivima, razlozima, svrhom njihove apstinencije.U literaturi se moe pronai i miljenje da je politike apstinente lake prepo-znati od ostalih apstinenata.7 To je samo delimino tano. Ovo zapaanje sedelom moe uzeti kao valjano samo u sluaju da ukupnu politiku apstinenciju

    4 Risti I.: Apstinencija kao politiki stav,Birai i apstinenti u Srbiji, Beograd, 2007, 194.5Ibid., 194-195.6 Nikoli Z.: Sociologija sa elementima sociologije prava, Sremska Kamenica, 2007, s. 122-123.7

    I ovom prilikom se stanovite gradi na samo jednom delu politike apstinencije izbornojapstinenciji. V.Birai i apstinenti u Srbiji, Beograd, 1997, s. 196.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    33/138

    DR ZORAN NIKOLI POLITIKA APSTINENCIJA (2941) 33

    svedemo na izbornu. Meutim, ne obznanjuje svaki pojedinac svoje uzdrava-nje od glasanja, niti ima nameru da animira i druge da ine isto. Naprosto, negaje takve pretenzije i/ili svoj stav prema glasanju smatraju linom intimom. U

    prilog ovoj tvrdnji mogu se uzeti iskustvena istraivanja gde jedan broj ispitani-ka nastoji da prikrije svoje neizlaenje na izbore ili da ih opravda bilo kakvimrazlozima koji se ne dotiu sa politikim.8 Koga identikovati kao politike ap-stinente i u emu su sadrani motivi njihove apstinencije?

    lica koja imaju trajnu averziju prema politici i politikom ivotu; ti poje-dinci ne vide sebe u ovoj vrsti drutvene aktivnosti (kao to drugi razvijajuodbojnost prema drugim aktivnostima) i po svaku cenu je izbegavaju; ovakategorija, stoga, ima trajan karakter;

    apolitinost pored trajnijeg moe imati privremen i povremen karakter, to

    je uslovljeno prilikama u drutvu i ree linim stanjem pojedinca; skupini politikih apstinenata pripadaju i ona lica koja su politiki visoko-

    obrazovana, izuzetno politiki informisana i svesna, ali koja su shvativisutinu politike i politike stvarnosti odustala od bilo kakvog aktivnog ue-a u njoj;9 za jedan deo intelektualaca ovo je mogui odgovor na stvarnostkojom nisu zadovoljni ili su potpuno razoarani;10 ovde se mahom radi otrajnoj orijentcaciji, mada izmenjena sadrina drutvenog i politikog ivo-ta moe uticati na preoblikovanje njihovog stava;

    srodna kategorija prethodnoj odnosi se na lica koja su natproseno poli-

    tiki informisana i zainteresovana za uee u politikom ivotu ali se,rukovoeni nezadovoljstvom u pogledu njega i drutvene realnosti, svesnoodluuju za apstinenciju; na taj nain apstinencija je njihova simbolika

    politika poruka, njihov simboliki politiki stav; u ovom sluaju zapaa-mo dve injenice: a) lica su svesno odustala od uobiajene politike aktiv-nosti (i akcije) ali imaju nameru da prevaziu stanje apstinentnosti i vratese standardnom politikom ivotu, b) ta vrsta politike apstinencije se ne

    8

    Kleinhenz. T.: Die Nichtwhler. Opladen: Westdt.Verlag, 1995, u:Birai i apstinenti u Srbiji, s.195-196.9 Tim povodom Rajt Mils konstatuje da intelektualac kao tip drutvenog oveka nema neki

    politiki smer. To ne znai da rad svakog oveka od znanja ne sadri odreenu vrstu politikogznaaja. Ali, politika intelektualca na prvom mestu treba da bude politika istine jer on je uobavezi da permanentno odrava adekvatnu deniciju stvarnosti. Ovakvi pojedinci, nastavljaMils, ipak ostvaruju vie ili manje bitnu vrstu politikog angamana. Otkrivajui istinu drugima,na odgovarajui nain, oni ak i nesvesno (ili svesno, osmiljeno) uestvuju u vrlo znaajnoj

    politikoj akciji. V.: Mils S. R.:Znanje i mo, Beograd, 1966, s. 5-24.10 U ovim bezumnim godinama koje podnosimo, ljudi od moi nisu ni jednu vrednost toliko

    uprljali kao ovu A i politiki intelektualci su napustili znanje stari ideal opteg znaaja.

    Meu njima je prevladalo konzervativno raspoloenje, tj. raspoloenje koje potpuno odgovaraljudima koji ive u politikom vakuumu.Ibid., 19.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    34/138

    34 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    moe podvesti pod strogi politiki pasivizam jer simboliki iskazujui svojpolitiki stav i na isti nain odailjajui poruku javnosti (irem ili uemokruenju) ova apstinencija, kao vrsta politikog pasivizma, prerasta u po-

    litiki aktivizam; iz tog razloga u ovaj tip politike apstinentnosti oznaiticiljnom apstinencijom; u odreenim periodima politika apstinencija se javlja kao svojevrsni mo-

    ralni odgovor na deavanja u drutvu; iz istih razloga apstinenti preobraa-vaju svoje politiko ponaanje;

    lica nezadovoljna svojim drutvenim statusom i materijalnim stanjem, saoseanjem da nikako ne mogu uticati na promenu socijalne stvarnosti; po-litika apstinentnost u sluaju ove kategorije ima trajniju prirodu (dakle, nei apsolutno trajnu);

    pojedinci koji su zadovoljni svojom drutvenom pozicijom i materijalnomegzistencijom, a koji smatraju da na njihov status ne moe (bar bitnije)uticati politika; ova orijentacija ima preteno trajni karakter;

    politika apstinencija se javlja i u onim uslovima kada odreena grupa(vea ili manja, etnika, manjinska i sl.) proceni da je zbog deavanja udrutvu sasvim racionalno uzdrati se od uea u politikom ivotu, barza jedno vreme;

    represivni politiki reim moe neformalnim putem (kao i institucional-nim) nametnuti apstinenciju jednom delu populacije;

    ukoliko je pojedinac lan odreene politike stranke ili je izrazito uvaava,a u nekom periodu ona izneveri njegova oekivanja u programskom i ak-cionom smislu, tada se ovo lice moe odluiti za politiku apstinenciju (uokviru nje i izbornu); ova odluka se pojaava izbegavanjem da se namahvee za neku drugu, srodnu ili ideoloki razliitu, politiku opciju; novi

    politiki angaman ove vrste apstinenata je pravilo; nedostatak politike kulture i odgovornosti koren je politike apstinencije

    dela graana; ovo stanje je mogue prevazii; nekada je politika apstinencija izraz linih frustracija pojedinca iji izvor

    uopte ne mora biti u politici i politikoj sferi drutva; kada je u pitanju iskljuivo izborna apstinencija, jedan deo graana se od-

    luuje na nju samo na izborima odreenog nivoa (npr. izbegava lokalne, aizlazi na parlamentarne i predsednike, i obratno);11

    politika apstinencija moe biti i instrumentalizovana; postoji vie tipo-va instrumentalizacije politike apstinencije: instrumentalizacija se moe

    javiti kod ve poznate kategorije politikih apstinenata a nju je, sa druge

    11

    Roth D.: Sinkende Wahlbeteiligung eher Normalisierung als Krisensymptom, Kln, 1992, s.62, u:Birai i apstinenti u Srbiji.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    35/138

    DR ZORAN NIKOLI POLITIKA APSTINENCIJA (2941) 35

    strane, mogue izazvati planiranom politikom akcijom; u prvom sluajure je o pokuaju (to je cilj svake ozbiljne politike partije) da se snaga

    politikih apstinenata kanalie u poeljnom pravcu; u drugom se radi o

    svojevrsnom otporu kao modelu politike borbe kada se smiljeno animiradeo populacije na uzdravanje od nekog vida politikog ivota (npr. pozivopozicionih stranaka u Srbiji pred izbore 1997. da ih graani bojkotuju).

    Ove je delimina tipologizacija politikih apstinenata kao i motiva njihoveapstinencije. Njih je svakako vie, to iziskuje sveobuhvatno nauno istraiva-nje. Ali, i ova sumarna analiza dovoljno ilustruje injenicu da su politiki apsti-nenti heterogena drutvena skupina.

    4. Korelacija drutveni deavanja i politike apstinencijeOva korelacija nesumnjivo postoji. Briljiva empirijska istraivanja bi po-

    kazala kolika ona uistinu jeste. Krize, previranja, prevrati kao i blagostanjena razliite naine mogu delovati na politiku angaovanost pojedinaca. Po-red drutvenih uslova ne smemo zanemariti ni antropogeni faktor oveka kaoaktera drutvenog ivota: nivo kognitivne i emocionalne inteligencije, stepenintegrisanosti u drutvo, adaptivna sposobnost, sklonosti, interesovanja, navike,nain formiranja motiva, izgraen personalni vrednosni sistem i prihvatanje ko-

    lektivnog i sl.Autori se razmimoilaze i po pitanju odnosa demokratinosti drutva i poli-tike apstinencije. Dok jedni smatraju da drutvene krize ine oveka veinomrazoaranim i nezainteresovanim za politiku praksu, drugi misle da ovakveokolnosti samo mogu motivisati linost na znaajnije i odgovornijie uee u

    politikom ivotu drutva. Ako posmatramo izbore uvideemo da neka institu-cionalna reenja mogu stimulisati graane da koriste svoje birako pravo, dokdruga umeju da destimuliu. Ustanovljenje birakog prava kao javne funkcijeije nepotovanje povlai za sobom odreene reprekusije neposredno utie na

    vii stepen izlaznosti glasaa na biraka mesta. Meutim, kada zakonodavaceliminie ovo slovo zakona to e indukovati niom stopom upranjavanja bira-kog prava, jer je bremezapovesti skinuto sa lea graana. Tako e jedan brojnjih kao svoj odgovor u preanjoj i novonastaloj situaciji preskoiti jedan ili

    par izbornih ciklusa. Drutvena praksa poznaje i drugaije situacije uslovljeneinstitucionalnim reenjima. Izborni zakon u SAD predvia da se graani samiregistruju kao birai. To je jedan od razloga niskog procenta njihovog uea uizbornoj utakmici. I eto posla za inventivne partije. Motivisati pristalice (ali ih i

    proizvesti) u cilju vee izlaznosti i uspeha na izborima.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    36/138

    36 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    Opta je tendencija da se u visokorazvijenim zemljama uveava srednji so-cijalni sloj. Ovaj sloj u drutvima obilja postaje sve manje zainteresovan zauobiajena politika zbivanja. Zadovoljstvo svojim statusom unekoliko ih ini

    politiki indiferentnim. Pretnja korenitim drutvenim promenama izmenila bizasigurno ovu sliku politike apstinentnosti. Teak ivot veine stanovnitva uzemljama Treeg sveta i postsocijalistikim drutvima u tranziciji stimulativnodeluje na interesovanje populacije za ueem u raznovrsnim oblicima politikeod koje oekuju pozitivno-kvalitativnu promenu svog poloaja. Time postajumoguim, upotrebljivim sredstvom politikih manipulacija jer se njihovo neza-dovoljstvo instrumentalizuje sa vrlo prepoznativim i jasno diferenciranim poli-tikim ciljevima. ta to znai? Konikt meu onom populacijom koja objektiv-no ima identine namere uiniti svoj ivot dostojnim oveka.

    Promena politikog reima ne mora biti istovremeno i korenita, istinska,drutvena promena. Narodna mudrost zbori: gde ja stadoh ti produi. Ovakve

    pojave prilino otro utiu na rezigniranost i irenje apolitinosti (sa negativnimemocijama gaenja, odvratnosti). Velika a izneverena oekivanja onih kojisu godinama aktivno pokuavali da slome reim, potom onih koji su se kao pa -sivni posmatrai nadali promenama a u novim uslovima su postali politiki an-gaovani, kao i onih koji su napustili svoje politike opcije i priklonili se novim,uslovljavaju i njihovo uzdravanje od politike. Vea oekivanja (na drutvenomi linom planu) uslovljavaju i vea razoarenja. Nova vlast, nezavisno kako se

    deklarisala, moe tendirati neogranienosti vladavine u odnosu na sopstvene in-terese (interese onih koji vre vlast i koji kako u formalnom tako i neformalnomsmislu dre poluge moi u drutvu).12 Ovo nastojanje je nesaglasno sa postula-tima demokratskog poretka. Ukoliko korupcija u novom reimu uzima maha ikoncentrie se u vitalnim sferama drutva: privredi, politici, pravosuu, policiji,vojsci, kod nimalo zanemarljivog dela graana se kao reakcija javlja razoara-nost, beznadenost i bespomonost.13 Politika apstinentnost je samo (jedna odmoguih) posledica.14 Ukoliko doe do sprege politikog reima i podzemljagde se organizovani kriminal praktino institucionalizuje, a poredak mutira od

    12 V. Bara, Dominantna i marginalna korupcija, u:Borba protiv korupcije u Srbiji, s. 9-20.13 V.:Borba protiv korupcije u Srbiji.14 Ovakvo stanje u drutvu druge moe motivisati za ulazak u politike vode. Motivi su takoe

    razliiti. Jedni bi se uhvatili u kotac sa problemima kroz institucionalno politiko organizovanjei delovanje, a drugi bi u takvim okolnostima traili soptvene interese (tititli i/ili sticali kapital,drutvene pozicije i sl.). Razliitost motiva uea u politici destimulie politiki obrazovane,obavetene i svesne, na aktiviziranje. Pred njima stoji nekoliko pravaca borbe: ira drutvena

    problematika, ali i borba unutar svoje politike partije sa onima koji kapitalom ili demagokomretorikom nastoje zatititi i uveati sopstveni kapital (ili ga stei). Ovo od pojedinaca koji se

    predaju svom profesionalnom pozivu zahteva dosta energije. A ona je kod svakog ovekaograniena. Stoga se veina njih odluuje za politiku apstinenciju.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    37/138

    DR ZORAN NIKOLI POLITIKA APSTINENCIJA (2941) 37

    pseudodemokratskog u autoritativni, strah graana od postojeeg i zabrinutostza jo gore, na politikom planu manifestuje se dvojako: a) kroz sve veu rezi-gniranost, oseanje beznadenosti i apstinentnost, b) kroz pojaanu mobilnost u

    politikoj borbi dokidanja dekadentnog i represivnog reima.15

    Fundiranje vlastina strahu (stalnom raznovrsnom zastraivanju) u politikoj praksi je est pri-mer.16 Ali, i ova vlast nosi opasnost po sebe. Njoj uvek preti mogunost da sezastraene mase okurae i odlue da istraju u dokidanju takvog (nedostojnog)stanja po drutvo i pojedince. Tako da i sama neprekidno opstaje i postoji ustrahu.17

    Partijske borbe su neminovnost na politikoj sceni bilo kog drutva. Ali, uko-liko one prekorae granice standardne politike utakmice i prerastu u makija-velistiki etabliran sukob u kome se ne biraju sredstva, to e izazvati odbojnost

    dela graana, a ona e se reektovati politikom apstinencijom.18 Trgovina gla-sovima pratea je pojava sveta politike, kako demokratskih, tako i autoritarnih

    politikih reima, nezavisno to neke zemlje pozitivnim propisima zabranjujubilo kakav vid politike trgovine.19 Ona je postala integralni deo kolokvijalnepolitike prakse. Ovakva praksa, meutim, destimulie deo graana u pogleduaktivnog politikog angaovanja.

    Pravo na informisanje pripada grupi najuih politikih prava graana. Mas-mediji u ovom pogledu obavljaju posebno znaajnu funkciju. Meutim, informa-cijama se moe i manipulisati a medijima u tu svrhu uspeno sluiti. Autoritarni

    reimi (prevashodno, mada ni jedan poredak nije lien ovog oblika manipulacijeljudima i dogaajima) se uveliko oslanjaju na taj instrument vladavine.20 Vre-menom, sviknut na manipulaciju, deo graana ispoljava visok stepen opreznostii nepoverenja prema informacijama i slici stvarnosti koja se plasira medijalnimsredstvima. Prednost makar i kvazidemokratskog drutva i viestranakog siste-ma predstavnitva je i u tome to meu medijima uvek ima i onih ija je per-cepcija stvarnosti drugaija od one koju plasiraju reimski mediji. Autoritarnireimi mnogim svojstvima projektuju potrebu apstinencije dela stanovnitva.Jedno je i ovo. Kada doe do promene reima, razliito gradirana opreznost pre-

    ma mas-medijima ostaje kod jednih, kod drugih se javlja, a kod treih gasne (to

    15 Diamond L.: Is the Third Wave Over?,Journal of Democracy, 1996, s. 20-38.16 V. Goati,Partijske borbe u Srbiji u postoktobarskom razdoblju, Beograd, 2006, s. 24-25.17 Nikoli Z.: Sociologija moi, Istono Sarajevo, 2006, s. 65-67, 94-97, 184-187.18 U ovom delu je neophodna celovita analiza politikih deavanja na jednom prostoru koja bi

    obuhvatila: broj politikih partija, broj relevantnih partija u politikom ivotu drutva, dominantneodnose meu njima, odnose koji imaju trajni, trajniji i povremen karakter, predizborne i

    postizborne koalicije, trajanje vlade, ideoloku i programsku saglasnost sa politikim akcijama,partijsku identikaciju i sl.

    19

    Prokopijevi M.:Politika trita, Beograd, 2002, s. 54.20 Slavujevi Z.:Izborne kampanje: pohod na birae, Beograd, 2007, s. 177-181.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    38/138

    38 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    ponajvie zavisi od njihove politike pozicioniranosti i odnosa prema novim istarim politikim suprematima). Pored toga, ta injenica uestvuje u odluci delagraana na stav prema politikom ivotu.

    5. Problemi partijske identikacije i politika apstinencija

    Od uea u politici svi neto oekuju. U politike vode se ne ulazi sluajno.Ako se tako neto i desi, onda se ti primeri pripisuju sporadinosti i neinteresan-tni su naunim opservacijama. Interes je osnovni motiv oveku za neposredan

    politiki angaman kroz institucionalno politiko organizovanje i delovanje,ree na drugi nain.21 Koji i kakav interes je u pitanju? Empirijska istraivanja

    ovog fenomena su objektivno nemona. Radi se o iskrenim odgovorima ispita-nika. Da li ste sigurni da e lica iskreno odgovoriti na pitanja svog angamana unekoj politikoj partiji? Mislite li da e bez ustezanja rei da ih je elja za sop-stvenom promocijom, sticanjem prestinih drutvenih pozicija a sa njima, mo-da, i materijalnog bogatstva, njegove zatite i osnaivanja i sl. osnovni razlog

    politikog angaovanja? Ne mislite. U pravu ste. Stoga smo u mogunosti samoda izvodimo posredne zakljuke uz pomo optimalno izgraene strategije for-mulisanja i postavljanja pitanja, kao i pravilno odabranih indirektnih indikatora.Idejna orijentacija i program partije ukazuju na njen odreeni politiki smer. On

    se moe svideti ljudima i ponukati ih da se opredele za pripadnost datoj partiji(kao lan ili pristalica). To je nesporno. Meutim, bar nauci je odve jasno dasu ideje i programi daleko bitniji za lanstvo i pristalice nego za vostvo (voe)stranke.22 Ukoliko se lice iz ovog razloga odlui za lanstvo u stranci, vreme-nom, upoznajui sutinu i pravila unutarpartijskog ivota, postavie interes kaoorijentir svojih stremljenja i njima adekvatne delatnosti. Nema sumnje da semlinih, lica mogu imati u vidu i drutvene interese neke grupe, kolektiviteta,celokupnog drutva. Kako izmiriti line i drutvene interese, kojima dati pred-nost? Ovo je veliki problem. Nekada se uspeva reiti, a veinom se prednost

    daje jednom, pogaate kom interesu. Uviamo li da je pitanje partijske indenti-kacije vrlo problematino. Da li ona realno postoji? ta znai? Ona objektivno

    21 Ovi drugi nainipolitikog aktivizma su raznovrsni i kreu se od tzv. civilnog sektora uea upolitici pa sve do ilegalnih politikih delovanja kojima je cilj korenita promena politikog reimai drutvenog poretka.

    22 Da bi prikrile prirodu svoje moi politike stranke su od samog poetka i sve dok je to bilomogue, isticale vrednosni (ideoloki, programski) karakter stranakog okupljanja, odnosnostranake identikacije. Onda kada je to za mnoge bilo providno, u prvi plan se istie interesnikarakter pristajanja uz strankeProgram stranke vie znai lanovima i simpatizerima stranke,

    a znatno manje samoj stranci, tj. stranakom vostvu. Mihailovi S.: Apstinencija i partijskaidentikacija, u:Birai i apstinenti u Srbiji, s. 171.

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    39/138

    DR ZORAN NIKOLI POLITIKA APSTINENCIJA (2941) 39

    postoji, ali u daleko manjem procentu nego to na to upuuju odgovori ispi-tanika. Ona se u konkretnim drutvenim uslovima stie, mada i neke psihikedispozicije oveka sigurno utiu na njegova vrednosna opredeljenja. Odreenja

    partijske identikacije su raznolika. Kembel sa saradnicima denie partijskuidentikaciju kao psiholoku (afektivnu) orijentaciju prema partiji koja ne morada bude potvrena formalnim lanstvom u njoj kao ni evidencijom o stalnoj idoslednoj podrci toj partiji.23 Ovo odreenje je orijentir ostalim, u sluajevimakada su saglasna sa njim kao i onda kada mu unekoliko protivree ali polaze odnjega.24 Meutim, i ovo odreenje nije bez manjkavosti. U nauno-teorijskimradovima evidentan je pokuaj da se odnos politike apstinencije i partijskeidentikacije sistematino deskriptuje, tako da se kod nekih autora sreemo sanizovima nijansiranih kategorija ovih relacija.25 Ako smo poli od stava da je

    partijska identikacija sumnjiva, problematina kategorija, zbog ega onda tra-gati za relacijama ovog fenomena sa fenomenom apstinentnosti u politici. Ne-zavisno na motive ulaska u politiku, partijska identikacija se objektivno moeustanoviti, moemo govoriti o njenom razliitom intenzitetu, jaanju ili slablje-nju, odnosima intenziteta partijske identikacije i oscilacijama vezanosti za nju,itd. Kod nje nije re samo o emotivnoj identikaciji sa konkretnom strankom.Ova identikacija i razliito graduirana vezanost imaju i sasvim racionalne ko-rene.26 Dakle, ona ne mora poivati na subjektivnom stavu koji je emotivnoetabliran. Da je iskljuivo tako, onda bi partijska identikacija predominantno

    izrastala na podlozi nasleenih psihikih osobina pojedinaca. Poistoveivanje sanekom politikom grupom (partijom ili drugom) se u krajnjoj instanci temelji naracionalnom odabiru. Procena da se sopstveni interesi u datim drutvenim okol-nostima najuspenije mogu realizovati ili ba u toj, ili grupi srodnih politikihstranaka racionalno je zasnovana. Otkuda prilino este promene politikih op-cija, priklanjanje drugoj (drugim), odustajanje od uea u politici, privremena i

    povremena apstinencija? Stranaka pripadnost moe biti i sasvim sluajne priro-de, naprosto tako se desi (ulanio me kum, nagovorio me ika Pera, devojka mi

    je tamo). Zato ne treba da udi da partije na izborima umeju da dobiju manje

    glasova nego to nominalno imaju lanova. Oseanje zajednike pripadnosti sevie ili manje razvija u svakoj drutvenoj grupi, primarnim pre svih. Politika

    23 Campbell A., Converse P., Miller W., Stokes D.: The American Voter, University of ChicagoPress, 1976, s. 121.

    24 Hit npr. istie stabilnost u vezivanju i potvrivanju vezivanja za stranku. Ona omoguavaekasniju politiku obavetenost graana i doprinosi ukupnoj politikoj stabilnosti. HeathAl, Curtice J., Evans G., Jowell R., Field J., Witherspon S.: Understanding Political Change,Oxford, Pergamon Press, 1991, s. 54.

    25 Mihailovi,Ibidem.26

    U literaturi koja se bavi ovim problemom se dominantno istie emotivna partijska identikacijaili odbojnost (negativna identikacija).

  • 7/31/2019 Pravo i Politika 1

    40/138

    40 PRAVO I POLITIKA, GODINA I, 1/2008

    partija je interesna grupa i kao takva pripada kategoriji sekundarnih drutvenihgrupa. Ostavimo emocije za druge prilike i pojave, stranka ima cilj da osvo-

    ji ili sauva vlast.27 Ovom namerom se meri njena ozbiljnost. To ne znai da

    se kakva emotivna vezanost i identikacija sa ovom sekundarnom drutvenomgrupom ne moe javiti. Naravno da moe. Ali, potrebno je potpunije istraiti naemu ona izrasta. Politika je surova stvarnost. Gde dominira surovost, u prvom

    planu moraju biti druge ljudske osobine i sposobnosti. Izraz koji se esto koristiu istraivanju simpatisati politiku stranku takoe nije najsretnije izabran.

    Imati najvie poverenja,podravati konkretnu stranku i sl. su adekvatniji izrazi.Ako se interesi lica i stranke poklapaju onda moe (retko) doi i do poistovei-vanja. Sa njim ne treba brkati partijsku disciplinu (stranka naredi lanovima dane izlaze na izbore, da u drugom krugu izbora svoj glas daju tom kandidatu itd.).

    Razoarenje u stranku ishodi iz neispunjenih interesnih oekivanja, a u pogledupolitike apstinentnosti, kao (mogue) reakcije, u praksi su vidljivi spletovi va-rijeteta. Ova vrsta razoarenja i izigranih interesnih oekivanja moe rezultovati

    potpunom politikom, a ne samo izbornom apstinencijom, zamrzavanjem aktiv-nosti u stranci, promenom partije, nastavkom delovanja van partijske organiza-cije i sl. Identikacija na emotivnoj matrici moe se oekivati najpre u sluajuagresivnih politikih stranaka i lica koja svojim frustracijama nalaze pogodanteren odvrtanja ventila. Ove frustracije ne moraju uopte poticati iz politikeili neke znaajnije sfere drutva. Lice moe imati problema u braku, moe biti

    nezadovoljno svojim zikim izgledom ili svojom stidljivou npr. ustra par-tijska retorika posluie kao zgodna kompenzacija ovim linim nezadovoljstvi-ma. Isticanjem tzv. ciljeva svoje politike borbe i pravaca prioritetnih politikihakcija (bez obzira na objektivnu mogunost realizacije) politika stranka moeanimirati