regionalna ekonomska politika i regionalni razvoj

7/25/2019 Regionalna Ekonomska Politika i Regionalni Razvoj

1/76

1

TEMATSKA JEDINICA 6

REGIONALNA EKONOMSKA POLITIKA

I

REGIONALNI RAZVOJ


2/76

2

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

EKONOMSKA POLITIKA= Osnovni cilj jeostvariti pozitivne promjene u rastu i

razvitkuipodii blagostanje stanovnitva.

Osnovni ekonomski cilj je upravljanje

rastom bruto domaegproizvoda.


3/76

3

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

Pod EKONOMSKOM POLITIKOMpodrazumijevamo koncepciju, strategiju,

ciljeve, zadae, mjere i aktivnosti povezanesa ostvarenjem ekonomskog cilja.


4/76

4

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

EKONOMSKA POLITIKApodrazumijeva aktivnosti

subjekata radi ostvarivanja kratkoronih i

dugoronih ciljeva.

Vano je naglasiti da duina vremenskog horizonta

smanjuje efikasnostekonomske politike.


5/76

5

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

Na uinkovitost ekonomske politike, uz brojneegzogene varijable, utjeu i:

tzv. tehnika znanja ili strunost,

sposobnost nositelja ekonomske politike i

kompetencije nositelja ekonomske politike.


6/76

6

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

REGIONALNA EKONOMSKA POLITIKAje

usmjerena na regionalni ekonomski razvoj.

REGIONALNU EKONOMSKU POLITIKU

obiljeavaju razlike koje su posljedica ekonomskih,

socijalnih, politikih, prirodnih i drugih obiljejaregija/drava.


7/76

7

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

REGIONALNA EKONOMSKA POLITIKA

predstavlja sustav koji usmjerava i unapreujegospodarstvo regije i meuregionalne odnose.


8/76

8

AKCELERACIJA RASTA NA GLOBALNOJ

RAZINI ZAHTIJEVA OTKLANJANJEPREPREKA DINAMINOM RASTU IRAZVITKU REGIJA.


9/76

9

REGIJE SU NOSIOCI RASTA I RAZVOJA U

GLOBALIZIRANOJ EKONOMIJI.


10/76

10

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

Formiranje i provoenje regionalne ekonomskepolitike je nuno zbog:

REGIONALNI NESKLADI uzrokuju ukupno

usporavanje rasta i razvitka, slabljenje funkcije

trita u regiji i zemlji, to slabi regionalnestrukture i usporava integracijske veze.


11/76

11

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

Formiranje i provoenje regionalne ekonomskepolitike je nuno zbog:

Nacionalne i integracijske privrede su agregatiregionalnih gospodarstava.

Naglaene regionalne disproporcije inepostojanje konzistentne regionalne politike

smanjuju ekonomsku uinkovitost na globalnojrazini.


12/76

12

NACIONALNA PRIVREDA JE AGREGAT

REGIONALNIH GOSPODARSTAVA.


13/76

13

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

Ishodite i poticaji regionalne politike su :

1. Tretiranje i razrjeavanje nejednakosti u okviru iizmeu teritorijalnih dijelova nacionalne privrede, alii izmeu pojedinih zemalja i grupacija zemalja.

2. Spoznaja da nacionalna privreda podrazumijeva

regiju kao osnovni okvir i polazite nacionalnograzvitka.


14/76

14

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

PROBLEM RASTAje kljuno uporite regionalneekonomske politike.

EFIKASNOST podrazumijeva optimalnuregionalnu kombinaciju i upotrebu faktora radimaksimiziranja ekonomskih uinaka uz uvjet pune

zaposlenosti faktora.


15/76

15

OSNOVE REGIONALNE

EKONOMSKE POLITIKE

To je OSNOVNI KRITERIJ prilikom stvaranjaregionalne politike, jer u protivnom slabljenje

efikasnosti moe ponititi alokacijske pretpostavkeza uklanjanje nejednakosti I ZAUSTAVITI RAST.


16/76

16

FAZE RAZVITKA I TIPOLOGIJA PODRUJA

Rostow (1960)Klasifikacija drutava po ekonomskojdimenziji. Drutva se nalaze u nekoj od slijedeih 5

faza: tradicionalno drutvo, preduvjeti za uzlet,

uzlet,

stremljenje prema sazrijevanju i

vrijemevisoke masovne potronje.


17/76

17


Friedman (1966)etiri osnovne faze regionalnograzvitka:

predindustrijsko drutvo,

prijelazna faza, industrijalizacija i

postindustrijsko drutvo.

Ova teorija je jedno od relevantnih polazita zaprepoznavanje regionalnih problema.


18/76

18


1. PREDINDUSTRIJSKO DRUTVO

Zemlje imaju izraenu agrarnu strukturu Nizak dohodak po stanovniku (ispod 500 USD)

U ekonomskoj politici nema prostora za uvaavanjeregionalnog aspekta

Teite je na rjeavanju vitalnih preduvjeta rasta(infrastruktura) i na razvijanje javnih funkcija; posebnonaglasak na obrazovanje i zdravstvo.

Stvaraju se preduvjeti za industrijski rast: unapreivanjepoljoprivredne proizvodnje, osiguravanje energije, razvitakprometa, obrazovanja i zdravstva.


19/76

19

2. PRIJELAZNA FAZA

U ovoj se fazi stvaraju preduvjeti za ekonomski uzlet

Regionalna politika dobiva na znaenju Postepeno se uvode PROMJENE PROSTORNE

ORGANIZACIJE; nastaju centri rasta i razvitkatzv.GRANSKI i URBANI POLOVI ili ARITA. Diferencira se struktura zemlje i oslikavaju se

REGIONALNI CENTRI i OKRUENJE ILIPERIFERIJA, gdje privredna aktivnost stagnira ili opada.

U toj su fazi najizraenije regionalne razlike u razini dohotkapo stanovniku. Ova faza je danas karakteristina za razvitak npr.Brazila,

Indije, Pakistana


20/76

20

3. INDUSTRIJALIZACIJA

U ovoj fazi postoje kumulirani problemi regionalnog

razvitka iz prethodnih faza i nove tekoe kojegenerira industrijski razvitak.

Naglaeni su problemi REGIONALNEEFIKASNOSTI FAKTORA, visoke nezaposlenosti

i sporiji rast potranje za radnom snagom u odnosuna rastuu ponudu.

Niska razina dohotka po stanovniku i izrazite

regionalne razlike.


21/76

21

4. POSTINDUSTRIJSKO DRUTVO

Neke regije ostaju izvan industrijskih procesa, a udrugima su izraeni PROCESI

KONCENTRACIJE.


22/76

22

4. POSTINDUSTRIJSKO DRUTVO

LOKACIJSKA POLITIKA:

problemi koncentracije u urbanim sreditima i

problemi periferije; migracijski tokovi prema sreditu, to dovodi do

rasta urbanih trokova i poveava cijenu rasta.

Regionalna politika je usmjerena na planiranjerazvitka gradova i na smanjivanje tenzija izmeukretanja i alokacije kapitala, zatite prirodne sredine.


23/76

23


1. PRIVREDNO SLABIJE RAZVIJENA(NERAZVIJENA) PODRUJA/REGIJEkarakterizira:

Nepostojanje ili poetak industrijalizacije

Visok udio primarnog sektora

Visok udio poljoprivrednog sektora

Nerazvijen tercijarni sektor.


24/76

24

2. DEPRESIVNE REGIJE karakterizira:

One postoje i u najrazvijenijim zemljama, njih karakterizirarazvijen proces industrijalizacije

Relativno mala zastupljenost primarnog sektora, razvijentercijarni sektor-

Privrednu struktura obiljeavajuTRADICIONALNE, ali ikapitalno intenzivne (npr.metalurgija) i STATINEINDUSTRIJE za kojima opada agregatna potranja na razininacionalne privrede i u okruenju, to vodi usporavanjudinamike rasta, gubljenju razvojnih vitalnosti i razvojnih

perspektiva.


25/76

25

2. DEPRESIVNE REGIJE karakterizira:

Ove regije zbog statinosti i nedostatka svjeih industrijapostepeno prelaze u regije koje karakteriziraBESPERSPEKTIVNOST i sve vee zaostajanje zanacionalnom privredom ili okruenjem.

U tim regijama javlja se i nezaposlenost, migracijska kretanja iodlazak mlae i obrazovane radne snage.

Rjeenje: Privlaenje svjeih faktora rasta, promjenagospodarske strukture, zaustavljanje odljevakvalificirane radne snage.


26/76

26

3. REGIJE U ZAOSTAJANJU karakterizira:

One se po strukturnim karakteristikama i po razini razvijenostinalaze izmeu depresivnih i nerazvijenih regija.

One mogu nastati kao rezultat nepravovremenog rjeavanjaproblema depresivnih regija i usporavanja rasta i procesatransformacije nakon prijelaza granica nerazvijenosti.

Struktura ovih regija: udio primarnog sektora vei od prosjekanacionalne privrede, kumulirani socijalni problemi inepovoljnija socijalno-ekonomska struktura.


27/76


28/76

28

4. PRENAPUENE REGIJE karakterizira: Regionalna prenapuenost je rezultat migracija i prirodnog

kretanja stanovnitva.

Proces koncentracije i prenapuenosti treba promatrati krozodnos trokova i koristi.

Drutveni trokovi su cijene urbanih usluga i cijene energije,prijevoza, obrazovanja, zdravstva, komunalnih usluga i slino.

Radi se o dinaminom sustavu koji se neprekidno mijenja podutjecajem tehnolokog razvitka.

Regionalna ekonomska politika problem prenapuenostimoe rjeavati stimuliranjem kretanja populacije iz

prenapuenih sredita prema okolici, tj. drugimgradovima ili manjim sreditima.


29/76

29

5. DEPOPULACIJSKI PROCESI

To je esta pojava u regionalnom razvitku

Radi se o smanjivanju prirodnog prirataja i onegativnim migracijskim tokovima.

U prvoj se fazi odvijaju emigracijski procesi u kojima

sudjeluje stanovnitvo koje je u radnoj funkciji.

U drugoj fazi se to odraava na smanjivanje

prirodnog prirataja. Smanjivanje prirodnog prirataja i mehanika kretanja

stanovnitva rezultiraju poveanomSENILIZACIJOM.


30/76

30

DEPOPULACIJSKI PROCESI su posljedica, a

ishodite valja traiti u:

Dugoronim nepovoljnim razvojnim procesima

U niskoj razini regionalne razvijenosti

Prirodnom poloaju i resursima koji ne osiguravajuekonomsku aktivnost

Ogranienoj mogunosti zadovoljavanja osobnih ikolektivnih potreba u odnosu na okruenje.


31/76

31

REGIJA I PROCES

REGIONALIZACIJE


32/76

32

REGIJA

REGIJApredstavlja prostor koji je i unato brojnimimbenicima, koji na njemu postoje (prirodnim,ekonomskim, socijalnim, kulturolokim, ekolokim), poodreenim obiljejimaHOMOGEN i u tom smislu iniodreenu cjelinu.

REGIJAse moe promatrati u UEMi IREMsmislu:

A) u uem smislu ona oznaava prostor unutar nacionalnih

granicaB) u irem smislu regijom se moe smatrati svaki prostor koji je

iri od nacionalnog, a ima odreeno prepoznatljivoobiljeje.


33/76

33

REGIONALIZACIJA

REGIONALIZACIJAje proces stvaranja sustava regija u

okviru nacionalnog prostora, pri emu se regije profiliraju ponekim prepoznatljivim obiljejima koja su dominantni nanjihovom prostoru i po kojima one postaju prepoznatljive.

Nastanak regija i regionalnog sustava moe se odvijati:

A) spontano odnosno stihijski

B) planski


34/76

34

SVRHA REGIONALIZACIJE

AFIRMACIJA regionalnih specifinosti (komparativnihprednosti),

USPOSTAVA nacionalne razvojne ravnotee,

STVARANJA administrativne spone izmeu centralne i lokalnihvlasti,

STVARANJE pretpostavki za planiranje prostornog i

gospodarskog razvitka,

UVANJE tradicionalnih i kulturnih vrijednosti odreenogpodruja,

UINKOVITIJA zatita okolia.


35/76

35

VRSTE REGIJA

Vrste regija se mogu definirati prema razliitim kriterijima:

prema obiljejima

prema funkcionalnosti, odnosno stupnju polarizacije

prema stupnju homogenosti

prema stupnju razvijenosti i dr.

Prema navedenim kriterijima regije mogu biti:

- geografske

- ekonomske

- administrativne


36/76

36

POLOAJ REGIJE U ODNOSU NAOKRUENJE

Poloaj regije u odnosu na okruenje moe biti:

A) VERTIKALAN - koji podrazumijeva odnos prema centralnoj

vlasti ili lokalnoj samoupravi

B) HORIZONTALAN - koji podrazumijeva odnos prema drugim

regijama iz okruenja unutar nacionalnih granica -interregionalna (meuregionalna) suradnja


37/76

37

GRAFIKA INTERPRETACIJA POLOAJAREGIJE U ODNOSU NA OKRUENJE

Centralna vlast

* ** * Regije

Lokalna samouprava


38/76

38

TERITORIJALNA STRUKTURA RH
http://sh.wikipedia.org/wiki/Image:Counties_of_Croatia.png


39/76

39

EUROREGIJA ODNOSNOEUROREGIONALNA SURADNJA

EUROREGIJA, odnosno EUROREGIONALNA

SURADNJA predstavlja organizaciju susjednih regija na

prostoru dvije ili vie zemalja, koji se u tom smislu moesmatrati regijom koja ima TRANSGRANINI karakter.

S obzirom na ovo svoje obiljeje EUROREGIJA se formira ifunkcionira na osnovi zajednikog interesa kao faktorahomogenizacije (gospodarskog, kulturolokog, ekolokog isl.)

Svrha je takvih regija transgranina suradnja na zajednikimprojektima.


40/76

40

EUROREGIONALNA SURADNJA

DUNAV-DRAVA-SAVARegionalna jedinice Broj

naselja

Broj teritorijalnih jedinica

Grad Opina Ukupno

Bosna i Hercegovina

Tuzlansko-podrinski kanton 401 - 14 14

Republika Hrvatska

Koprivniko-krievaka upanijaOsjeko-baranjska upanijaPoeko-slavonska upanijaVirovitiko-podravska upanija

264

264

277

189

3

7

4

3

21

35

6

13

24

42

10

16

Republika Madarska

upanija Baranjaupanija Somogy-grad Barcs

-grad Szekszrd

301

241

1

1

8

12

1

1

293

231

-

-

301

243

1

1

Ukupno: 1.939 39 613 652

Ukupna povrina: 23.375 km2

Ukupno stanovnika: 1.929.023


41/76

41

CILJEVI EUROREGIONALNE

SURADNJE DUNAV-DRAVA-SAVA

Kao temeljni cilj euroregionalne suradnje Dunav-Drava-

Sava utvren Statutom kao temeljnim aktom ove organizacije jestvaranje podruja koje e se sukladno razvijati i

svojim stanovnicima osigurati blagostanje, a u tom okviru: unaprijediti gospodarske i kulturne veze ukljuenih podruja,

uskladiti gospodarske razvojne programe,

uiniti sva podruja privlanim ulagaima,

uspostaviti veze izmeu obrazovnih, znanstvenih iistraivakih ustanova,

zapoeti i pruiti potporu programima zatite okolia,

pomoi razumijevanju i priznavanju razliitih kultura.


42/76

42

JADRANSKA EUROREGIJA

INTERREG IIIA TRILATERALA


43/76

43

INTERREG IIIA TRILATERALASURADNJA

Slovenija-Maarska-Hrvatska (2004-2006)
http://ec.europa.eu/regional_policy/atlas2007/fiche_index_en.htmhttp://ec.europa.eu/regional_policy/atlas2007/fiche_index_en.htm


44/76

44

REGIONALIZAM

REGIONALIZAMkao pojava najee predstavlja nastojanjepojedinih dijelova nacionalnog prostora (regija) da postigne veusamostalnost u odnosu na centralnu vlast.

Regionalizmi mogu biti ekonomski ili politiki, a uzroci su im

najee u osjeaju pojedinih regija da su zapostavljene ili u da suak eksploatirane od strane centralne vlasti.

Regionalizam kao proces potie vei stupanj ekonomske i

politike decentralizacije gospodarskog i politikog sustava jednezemlje.


45/76

45

REGIONALNA POLITIKA

I RAZVITAK


46/76

46

REGIONALNA POLITIKA

REGIONALNA POLITIKApredstavlja skup mjera koje

potiu regionalni pristup u razvitku nacionalnog gospodarstvakroz poveanje njegove uinkovitosti i uravnoteeni razvitakcijelog nacionalnog prostora.

Regionalna politika podrazumijeva stvaranje uvjeta na:

ekonomskom

politikom

drutvenom planu za razvitak svake regije ali i cijelognacionalnog prostora.


47/76

47

OBLICI REGIONALNE POLITIKE

PREVENTIVNA - kada nastoji sprijeiti nepoeljna kretanja ubuduem razvitku,

KOREKTIVNA - kada pokuava ispraviti posljedicedosadanjeg razvitka na odreenom prostoru


48/76

48

Tijekom vremena sve se manji naglasak

stavlja na regionalnu ravnoteu islabije regije, a sve vie nagospodarski razvoj svih regija.


49/76

49

PODRUJE DJELOVANJAREGIONALNE POLITIKE

Danas se politika regionalnog razvoja uglavnom koncentrira na:

A) socijalni kapital, blagostanje i redistribuciju u korist slabijih

regija

B) gospodarski rast u svim dijelovima neke drave.


50/76

50

PODRUJE DJELOVANJAREGIONALNE POLITIKE

a) Uinak sektorskih politikana regionalni razvoj esto senaziva regionalnom politikom u irem smislu

b) Napori za doprinos razvoju slabijih regija nazivaju

regionalnom politikom u uem smislu.


51/76

51

DILEME REGIONALNE POLITIKE

Razvojna politika pojedine zemlje moe se nai preddilemom: kako uskladiti razvitak pojedinih

djelatnostis razvitkom pojedinihpodruja- uovom pitanju nalazi se potencijalni konflikt.


52/76

52

DILEME REGIONALNE POLITIKE

Ako se zanemari prostorni faktor u razvitku djelatnosti,

vjerojatno e se dobiti super koncentracija djelatnosti umalom broju toaka u prostoru, najee u samo jednoj

centralnoj regiji.

Ako se insistira na apsolutnoj jednakosti u stupnju

razvijenosti svih regija, vjerojatno se nikad nee postii

zadovoljavajui stupanj razvijenosti jedne djelatnosti.


53/76

53

REGIONALNI RAZVITAK

REGIONALNI RAZVITAKmoe se promatrati kao proceszapoinjanja, strukturiranja i postizanja odrivog razvitka,uzimajui u obzir sloene regionalne prilike, uz primjenuodgovarajuih postupaka i instrumenata iji je cilj gospodarski

razvitak, uz istodobno njegovanje drutvenih naela i ekolokihzahtjeva.

PRETPOSTAVKE ZA REGIONALNU


54/76

54


RAZVOJNU POLITIKU

Peter Maskell navodi etiri preduvjetaza uspjenu regionalnurazvojnu politiku:

1. Dobra regionalna politika ovisi o specifinom kontekstu,uzimajui u obzirposebnosti gospodarske struktureregije i netrinih institucija.

2. Dobra regionalna politika je trino usmjerena,podravajui aktivnosti koje je trite ve odabralo.



55/76

55


RAZVOJNU POLITIKU

3. Dobra regionalna politika odgovara na procesglobalizacije: (a) usredotoenou na uenje, (b)koncentracijom napora na podravanje poduzeakako bi prebrodila kognitivnu udaljenost od vrijedneosnovice znanja koja se nalazi izvan njihovogsadanjeg dohvata, i (c) podrkom akumulaciji i zatitisocijalnog kapitala potrebnog za suradnju i razmjenu

djelomino pritajenog znanja meu poduzeima.



56/76

56


RAZVOJNU POLITIKU

4. Institucionalni preduvjeti gospodarskeglobalizacije za politiku regionalnog razvoja

moraju se razlikovati: regionalno identiniinstitucionalni okviri raznih nacija vrlo e malokoristiti regionalnoj konkurentnosti.

REGIONALNA KONKURENTNOST


57/76

57

REGIONALNA KONKURENTNOST

KAO OSNOVA RAZVITKA

TRADICIONALNAregionalna razvojna politika je polazila od

komparativnih prednosti regijekao osnovne orijentacije u

njenom razvitku.

SUVREMENAregionalna razvojna politika polazi od

konkurentske prednosti regijekao osnove njenog razvitka.

Razlika izmeu komparativne i konkurentske prednosti proizlaziiz razlike kratkorone (alokativne) i strateke (adaptivne)uinkovitosti odreene regije.

ELEMENTI KONKURENTNOSTI


58/76

58

ELEMENTI KONKURENTNOSTI

REGIONALNOG RAZVITKA

Gospodarstvo sa svojom industrijskom strukturom i sektorima

poslovanja moe uspjeno konkurirati onima koji raspolaukomparativnim prednostima, pod pretpostavkom da se

racionalno odaberu poslovna podruja, industrijske grane,

odnosno da svoje djelovanje usmjere na segmentirano, umjestomasovno trite.

U okviru razliitih proizvodnji i usluga vano je postiiodgovarajuu SINERGIJU, kako bi se one meusobno osnaile

i tako doprinijele poveanju stupnja konkurentnosti regije, kao istupanj razvijenosti netrinih imbenika (razvojna istraivanja,struna udruenja, informacijske usluge, tehnoloki centri i sl.).


59/76

59

CILJEVI REGIONALNE POLITIKE

- smanjenje razlike u stupnju razvijenosti izmeu pojedinihpodruja,

- optimalno koritenje raspoloivih resursa,- alokacija kapitala na cijelo nacionalno podruje,- redistribucija stanovnitva,- smanjenje stope nezaposlenosti,

- poveanje osobnog i drutvenog standarda stanovnitva,- usmjeravanje procesa industrijalizacije i razvitak naselja,

- kroz poveanje konkurentnosti regija, poveanje konkurentnostinacionalnog gospodarstva,- zatita okolia


60/76

60

FAKTORI REGIONALNE POLITIKE

Prirodni resursi (zateeni stvoreni),

Ljudski resursi (socio-demografska struktura, kvalifikacijs. struk.i

sl.),

Materijalni resursi (gospodarska, drutvena i socijalnainfrastruktura),

Drutveno-gospodarska osnova (socijalna kohezija, kulturniidentitet, proizvodna struktura i odnosi, proizvodi, usluge i

trgovina, konkurentnost i receptivnost),

Odnosi snaga (financijski kapital, politiki, administrativni izakonodavni okvir, informacije i komunikacije).

STRATEGIJA REGIONALNE


61/76

61


RAZVOJNE POLITIKE

Uporina toka regionalne politike nalazi se u njenojrazvojnoj strategiji

Dva su osnovna strateka pitanje regionalne politike:A) IZBOR MODELA REGIONALIZACIJE, koja se

odnosi na definiranje regija, odreenje u odnosu na izborveeg broja manjih regija ili manjeg broja veih regija,

definiranje razvojnih centara i sl.



62/76

62


RAZVOJNE POLITIKE

B) IZBOR MODELA MOBILNOSTI OSNOVNIH

REGIONALNIH FAKTORA, meu kojima se posebno

preferira pitanje mobilnosti kapitala i radne snage, odnosnopitanje je li regionalnom politikom treba usmjeravati radna

mjesta prema izvorima radne snage ili radnu snagu prema

radnim mjestima.

1 POLITIKA RADNIK RADNOM


63/76

63

1. POLITIKA: RADNIK RADNOM

MJESTU

Polazna osnova je PODUZETNIKI MOTIV pri izborulokacije, odnosno PROFIT ako na njega utjee lokacija. Stupanjoptimalnosti je uvjetovan interesima poduzetnika.

Drutveni kriterij optimuma je sekundarnog znaenja.

Na ovaj nain se POTIU MIGRACIJE. Ako se ovaj model primjenjuje nekontrolirano, posljedice mogu

biti prelazak praga koncentracije i poveanje ukupnih drutvenihtrokova i u mjestu emigracije i u mjestu imigracije.

2 POLITIKA: RADNO MJESTO


64/76

64

2. POLITIKA: RADNO MJESTO

RADNIKU

Polazna osnova je ravnomjeran razvitak nacionalnog prostora.

Stvaranje regionalne strukture se realizira kroz disperziju

investicija, stanovnitva, stvaranje razvojnih centara.

Stimulacija poduzetnika, kao osnovnih nositelja razvitka, da

prihvate ovaj model provodi se kompenziranjem njihove

izgubljene dobiti.

REGIONALNA RAZVOJNA STRATE


65/76

65

REGIONALNA RAZVOJNA STRATE-

GIJA

REGIONALNA RAZVOJNA STRATEGIJApredstavlja

dugoroni razvojno okvir za regionalnu politiku, a polazi odregionalnih potencijala i njihove gospodarske valorizacije.

Razvojna strategija determinira regionalnu razvojnu politiku u

kojoj do izraaja dolazi razvojna orijentacija koja ini uporiteregionalne strukture i njene dinaminosti i optimizacije.

U odnosu na regionalnu razvojnu strategiju REGIONALNI

PLANOVIimaju provedbenu funkciju.

OSNOVE REGIONALNOG


66/76

66

OSNOVE REGIONALNOG

PLANIRANJA

REGIONALNO PLANIRANJEje instrument regionalnepolitike kojim se usmjeravaju procesi njene realizacije.

REGIONALNO PLANIRANJEima zadau izgraditioptimalne odnose izmeu individualnih, granskih,regionalnih i globalnih koncepcija, strategija i ciljeva i natakav nain korigirati stihijsko djelovanje trita naregionalnu strukturu i ublaavati disproporcije u regionalnom

razvitku.

OSNOVE REGIONALNOG


67/76

67

OSNOVE REGIONALNOG

PLANIRANJA

Sustav regionalnog planiranja ima tri osnovne razine:

- regionalni aspekt planiranja irih drutveno-ekonomskih

jedinica od definiranih regija

- unutar regionalno planiranje

- planiranje na razini nositelja regionalnog razvitka(gospodarskih subjekta, subjekata drutvenog sektora i sl.).

IRI ASPEKT REGIONALNOG


68/76

68

IRI ASPEKT REGIONALNOGPLANIRANJA

irina obuhvata regionalnog planiranja uvjetovana je definicijomregija kao prostora na kojem se odvija drutveno-gospodarskirazvitak i provodi odgovarajua razvojna politika.

Ono je uvjetovano i spremnou i mogunou drave izravnim i

neizravnim poticajima usmjerava razvitak pojedinih regija.

Stoga, regionalno planiranje s ovog aspekta sadri odreenarjeenja za regionalni nesklad koji dolazi do izraaja u:

gospodarskoj strukturi, u oblasti demografskih kretanja,

koritenja prostora i zatite okolia.

UNUTARREGIONALNO PLANIRA


69/76

69

UNUTARREGIONALNO PLANIRA-

NJE

Sustav unutar regionalnog planiranje usmjerava razvojne proceseunutar regije i stvara pretpostavke za razvitak meu regionalnihodnosa.

Stupanj kompetentnosti ovog tipa planiranja uvjetovan je

stupnjem subjektiviteta regije u kojoj se obavlja funkcijaplaniranja (je li regija samo drutveno-gospodarska cjelina ili je iadministrativna jedinica.).

U obuhvatu unutar regionalnog planiranja nalazi se planiranje

gospodarske strukture i prostorno planiranje. U prvom sluaju usmjerava se razmjetaj gospodarskih kapaciteta

u prostoru regije, a u drugom, usmjeravaju se aktivnosti na

ureenju prostora, procesu urbanizacije i zatiti okolia.

PLANIRANJE NA RAZINI NOSITE


70/76

70

PLANIRANJE NA RAZINI NOSITE-

LJA REGIONALNOG RAZVITKA

S obzirom na autonomnost gospodarskih subjekata u planiranjusvojih poslovnih aktivnosti (investiranja i tekueg poslovanja),motivacija planiranja nije sadrana u obvezi koja slijedi iz norme,ve spoznaji da egzistira o danom prostoru i potrebe da zbog

toga korespondira sa svojim okruenjem.

Planovi gospodarskih subjekta predstavljaju integralni dio sustava

regionalnog planiranja u segmentu koji im stvara uvjete za

funkcioniranje djelatnosti i u segmentu koji, zbog usklaivanjaodnosa u prostoru regije, postavlja odreena ogranienja.

INSTRUMENTI REGIONALNE


71/76

71

INSTRUMENTI REGIONALNE

POLITIKE

Proraunska (budetska) politika, Politika cijena

Politika kontrole,

Politika poticanja mobilnosti faktora


72/76

72

PRORAUNSKA POLITIKA

Polazna osnova proraunske politike je uspostava ravnoteeizmeu agregatne potranje i agregatne ponude na raziniregije. U odreenim regijama postoji suficit, a u nekim deficitu kapitalnim i tekuim transakcijama. Drava e npr. urazvijenijim regijama poveati porezne stope, a unerazvijenim dravne izdatke.

Mogu to biti npr. dravne investicije u nerazvijena podruja uizgradnju infrastrukture, stvaranje novih razvojnih centara i

sl.


73/76

73

PRORAUNSKA POLITIKA

U okviru ove politike znaajnu ulogu mogu imati i ugovorni iopi PREFERENCIJALI.

U prvom sluaju kada poduzee iz razvijenije regije ugovaraposlove s poduzeem iz nerazvijenog podruja od vladedobiva razne olakice.

U drugom sluaju poduzea iz nerazvijenih podruja imajuodreene prednosti kod vladinih narudbi u odnosu napoduzee iz razvijenijeg podruja.


74/76

74

POLITIKA CIJENA

POLITIKA CIJENApredstavlja svaku politiku diskriminacijejedne regije u odnosu na drugu pomou poreza ili supsidija.Moe se odnositi na inpute ili proizvodni output.

Politika cijena inputa postoje kod investicijskih poklona ili

supsidija drave nekoj regiji, niih poreskih stopa, odobravanjeniskokamatnih kredita. Cilj ovih mjera je sniavanje trokovaproizvodnje slabije razvijenih regija i poticanje njihove

konkurentnosti.

Politika cijena outputa primjenjuju se onda kada drava dajeslabije razvijenijim regijama povlastice pri izvozu, druge olakicena proizvode i sl.

POLITIKA POTICANJA MOBILNOS-


75/76

75

POLITIKA POTICANJA MOBILNOS-

TI FAKTORA

Politika poticanja mobilnosti faktora moe se provesti naslijedee naine:

A) Uklanjanjem trinih nesavrenosti koje uzrokuju relativnustatinost faktora (npr. ukidanje propisa o minimalnim

zaradama),B) Dugoronom politikom promjene kvalitete faktora koji su po

prirodi statini, direktnim supsidijama mobilnim faktorima (npr.razvitak sustava obrazovanja, izravna podrka nekim oblicima

obrazovanja isl.)C) Izravnom podrkom potencijalni migrantima (naknada trokova

seobe, supsidije u stanarini za novodoseljene i sl.

NOSITELJI REGIONALNE


76/76

NOSITELJI REGIONALNE

POLITIKE

Da bi se regionalna politika mogla provesti moraju postojati njeninositelji, koji se mogu svrstati u slijedee skupine:

1. Zakonodavna i upravna tijela vlasti- upravna tijela na

dravnoj i regionalnoj razini i razini lokalne samouprave,

2. Politike organizacije i institucije- politike stranke,sindikati, udruge graana, interesne skupine, meunarodneorganizacije, obrazovne i kulturoloke ustanove, znanstveno-istraivake institucije, crkva i njene institucije

3. Gospodarski subjekti i institucije- trgovaka drutva,banke, institucionalni investitori, gospodarske komore, udruge

poslodavaca i sl.

regionalna ekonomska politika i regionalni razvoj

Documents