w 2 ekonomika i politika eu.pdf

8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf

1/10

14.3.2016.

1

Ekonomika ipolitika EU2. TJEDAN

Sadržaj

Ekonomske i političke integracije

Unutarnje europsko tržište

Ekonomski pokazatelji EU

Monetarna i makroekonomska politi ka EU

Kako se financira EU

Ekonomika ipolitika EU

EKONOMSKEI POLITIČKE

INTEGRACIJE


Glavni cilj ekonomskih integracija je smanjenjeprepreka u međusobnoj trgovini i diskriminacijatrgovine s trećim zemljama (nečlanicama)integracije.

Političke integracije služe jačanju političkogutjecaja zemalja članica prema trećimzemljama, ali i dominantne članice nad ostalimčlanicama.


Kroz povijest, mnoge su zemlje međusobnosurađivale i sklapale saveze s ciljemgospodarskog razvoja i jačanja političkogutjecaja.

U prvoj polovici 20. stoljeća bitnu su uloguodigrali i vojni savezi: Antanta i Centralne sile,Savezničke sile i Sile osovine.


Drugu polovicu 20. stoljeća obilježava razvitakglobalne ekonomije i regionalnih ekonomskihintegracija.

U poslijeratnom svijetu formiraju se nadnacionalneorganizacije:

UN (United Nations – Ujedinjeni narodi)

World Bank (Svjetska banka)

IMF (International MonetaryFund – Međunarodnimonetarni fond)

WTO (World Trade Organization– Svjetska trgovinskaorganizacija)


2/10

14.3.2016.

2

UN

United Nations – Ujedinjeni narodi

1945. – Povelja Organizacije ujedinjenih naroda

Međunarodna organizacija za održavanje mira isigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskihodnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije ipromicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnihsloboda čovjeka

Sjedište je u New Yorku

UN

Glavna tijela UN-a: Opća skupština, Vijećesigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće,Međunarodni sud i Tajništvo.

Stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta:SAD, UK, Francuska, Kina i Rusija.

Programi i fondovi UN-a: npr. UNICEF, UNHCR,FAO i UNESCO

World Bank

Svjetska banka

Osnovana je 1944. godine sa sjedištem uWashingtonu.

Međunarodna je financijska institucija koja

kreditira kapitalne projekte u zemljama u razvoju. Službeni joj je cilj smanjenje siromaštva u svijetu.

IMF/MMF

Međunarodni monetarni fond

Osnovan je 1944. godine sa sjedištem uWashingtonu

Međunarodna organizacija zadužena za nadzor

svjetskog financijskog sustava, kroz nadziranjeplatnih bilanci, kamatnih stopa i pružanjatehničke i financijske podrške.

WTO

Svjetska trgovinska organizacija

Osnovana je 1995. godine sa sjedištem u Ženevi.

Slijednica je GATT-a (General Agreement onTariffs and Trade), multilateralnogmeđunarodnog ugovora s ciljem smanjenjatarifnih i netarifnih prepreka u međunarodnojtrgovini.

Temeljni cilj WTO-a je postizanje razvoja iodrživog rasta svjetskog gospodarstva, uzliberalno trgovinsko okruženje.

Tarifne i netarifne prepreke

Tarifne prepreke – fiskalne mjere kojima zemlje(vlade) nastoje ograničiti vanjskotrgovinskurazmjenu (npr. carine, posebni porezi na uvoznurobu, trošarine i sl.)

Netarifne prepreke – vanjskotrgovinskaograničenja kojima se nastoji ograničiti uvoz iliizvoz (npr. uvozne kvote, duga procedura,tehnički zahtjevi)


3/10

14.3.2016.

3

Razine ekonomskih integracija

Zona slobodne trgovine

slobodna međunarodna trgovina među članicama zone, svakačlanica zadržava v lastiti carinski sustav prema nečl anicama

Carinska unija

Zona slobodne trgovine + zajedničke carine prematrećima

Zajedničko tržište

Carinska unija + sloboda kretanja rada i kapitala

Ekonomska zajednica (ekonomska i monetarna unija)

usklađivanje ekonomskih politika

Politička zajednica

Zajednički ustav, parlament

Glavni tipovi regionalnih ekonomskihintegracija ovisno o dubini

Nema vidljivihinternih

ograničenjatrgovine

Zajedničkavanjska

trgovinskaograničenja

Nemanevidljivihinternih

ograničenjatrgovine

Slobodno kretanjeproizvodnih faktora

i financijskeimovine

Zajedničkavaluta

Zajedničkaekonomska

politika

SLOBODNOTRGOVINSKOPODRUČJE

X

CARINSKA UNIJA X X

JEDINSTVENOTRŽIŠTE ROBA X X X

ZAJEDNIČKOTRŽIŠTE X X X X

MONETARNAUNIJA X X X X X

EKONOMSKAUNIJA X X X X X X

[1] U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota.[2] Nevidljive barijere trgovini uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne uprave da kupuju od domaćihdobavljača.

Izvor: Hansen, J. D. i Nielsen, J. U. (1997) AnEconomic Analysisof the EU. 2. izdanje. London: McGraw-Hill International. str.4.

Razlozi stvaranja ekonomskihintegracija

Visoke carinske prepreke

Veličina zemlje i brojnost zemalja (veća mogućnost daće unija dobiti efikasnijeg proizvođača)

Geografska blizina, manji transportni trošak

Veličina razmjene prije integracije

Efekti ekonomskih integracija

povećanje tržišta

povećanje konkurencije

ekonomija obujma

stimulacija investicija (tariff factories) bolje korištenje resursa (mobilnost rada i

kapitala

Dugoročni efekti bilateralnihugovora u odnosu na pristupanje EU

Bilateralniug ovor i Pr is tup anje EU

Bogatstvo 0,5% 1,0%

BDP per capita 0,6% 3,0%

Rastzaposlenosti*) +10.000 +55.000

Ukupni izvoz robe 2,9% 15,7%

Ukupni uvoz robe 2,0% 9,8%

Realne nadnice 0,4% -1,1%

*) imigracija

Izvor: Müller A., van Niewkoop R.:„EU-Integration der Schweiz -wirtschaftliche Aus wirkungen“, ECOPLAN, Bern, 1999 pg.10

Ekonomske integracije

APEC – Asia Pasific EconomicCooperation

EFTA - European Free Trade Association

EU - European Union

NAFTA – North America Free Trade Area


4/10

14.3.2016.

4

Ekonomske integracije

ACS – Association of Caribbean States

Andean Group

CACM- Central American Common Market

CARICOM – Caribbean Community and CommonMarket

Central American Group of Four

Group of Three

LAIA – Latin American Integration Association

MERCOSUR – Southern Cone Common Market

OECS – Oganisation of Eastern Caribbean States


UNUTARNJEEUROPSKO

TRŽIŠTE

Jedno tržište bez granica

Na jedinstvenom tržištu EU-a (ponekad se nazivai unutarnje tržište) ljudi, roba, usluge i novacmogu se kretati na području EU-a jednakoslobodno kao unutar jedne države.

Da bi se to postiglo, uklonjene su brojnetehničke, zakonske i birokratske preprekeslobodnoj trgovini i slobodnom kretanju međudržavama članicama EU.

Unutarnje europsko tržište

Zajedničko tržište definirano je 1958. Ugovorom izRima

Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. uUgovor o EEZ-u uvršten je cilj unutarnjeg tržišta,definirajući ga kao „područje bez unutarnjihgranica u kojem se jamči slobodno kretanjeroba, osoba, usluga i kapitala”.

Prepreke zajedničkom tržištu

rascjepkanim nacionalnim poreznim sustavima otežava seintegracija tržišta i narušava učinkovitost

još postoje odvojena nacionalna tržišta financijskih usluga,energije i prijevoza,

e-trgovina sporije se razvija među državama članicamaEU-a nego na nacionalnoj razini, a u pravilima,standardima i praksama postoje znatne razlike

uslužni sektor zaostaje za tržištima robe iako poduzeća jošod 2006. imaju mogućnost ponude niza usluga izvan svojematične države

pravila o priznavanju stručnih kvalifikacija potrebno jepojednostavniti kako bi se kvalificiranim radnicima olakšaopronalazak zaposlenja u drugim državama članicama EU-a.


5/10

14.3.2016.

5

Prepreke zajedničkom tržištu

Tržište financijskih usluga još uvijek nije visokointegrirano.

Nadzor i reguli ranje financijskih institucija jošuvijek je na nacionalnoj razini.

Cilj je stvaranje bankarske unije, ali i unije tržištakapitala.

Ugovor o Europskoj uniji

Četiri slobode – temeljni stupovi jedinstvenogtržišta slobodno su kretanje ljudi, roba, usluga ikapitala

Institucije EU-a dobile su ovlasti da donosezakone (u obliku uredbi, direktiva i odluka) kojiimaju prednost nad nacionalnim zakonima iobvezuju sva nacionalna tijela vlasti.

Upravljanje unutarnjim tržištem

Europska komisija ima važnu ulogu upredlaganju zakonodavstva EU-a, pružanjupotpore ugovorima o EU-u te osiguranju pravilneprimjene prava EU-a u cijeloj Uniji – neovisno otome primjenjuju li ga pojedinci, nacionalna

tijela vlasti ili druge institucije EU-a. Za uspješnu provedbu pravila EU-a potrebno ih

je „prenijeti” u nacionalno zakonodavstvo.


Svaka je država članica odgovorna za pravilnu ipravodobnu provedbu prava EU-a, a na Komisiji

je da to osigura.

Ako se država članica ne pridržava prava EU-a,Komisija ima ovlasti na temelju koj ih možeokončati povredu, a krajnja je mjeraprosljeđivanje predmeta Sudu Europske unije uLuxembourgu.


Politike EU-a o tržišnom natjecanju i jedinstvenomtržištu međusobno se dopunjuju jer se politikom otržišnom natjecanju osigurava da se poduzećapošteno natječu.

Npr. područje telekomunikacija i postupnoukidanje roamingado 2017. godine


6/10

14.3.2016.

6

Dovršetak jedinstvenog tržištaprioritet je Europske komisije

Ciljevi:

olakšati pristup financiranju za nova poduzeća

učinkovitija javna nabava

još veća penetracija brzog i nterneta

još veća zaštita potrošača i rast njihovih prava

razvoj društveno odgovornih poduzeća

više natjecanja na energetskom tržištu

održiva i sigurna industrija (cirkularna ekonomija)

http://ec.europa.eu/economy_finance/explained/video_hr.htm


EKONOMSKIPOKAZATELJI

EU

Jedinstveno tržište ukratko

Gospodarstvo s najvećim BDP-om na svijetu

500 milijuna potrošača, 20 milijuna malih i srednjihpoduzeća

28 država članica

Simbol europske integracije

Najveći globalni izvoznik i uvoznik hrane i stočnehrane

7 % svjetskog stanovništva

20 % svjetskog izvoza i uvoza

Glavni ekonomski pokazatelji

BDP (PPP): 18,5 tril ijuna USD (2014.)

BDP per capita: 36.699 USD (2014.)

BDP prema sektoru:

70,5% - uslužni sektor

27,3% - industrija

2,1% - poljoprivreda

Nezaposlenost: 9% (HR: 17,5%)

Inflacija: 0,3% (siječanj 2016)

Inflacija u EU zoni


7/10

14.3.2016.

7

Inflacija u EU zoni


MONETARNA IMAKROEKONOMSKAPOLITIKA EU

Monetarna politika

Monetarna poli tika je skup pravila, propisa,mjera i instrumenata kojima se u monetarnoj sferidruštvene reprodukcije regulira količina, strukturai dinamika novčane mase, kao i optjecaj novcana razini nacionalnih, odnosno državnih

ekonomija. Temeljne sastavnice monetarne politike su

emisijska, kreditna, devizna i tečajna politika.

Europska monetarna politika

Europski sustav središnjih banaka (ESSB) sastoji seod Europske središnje banke (ESB) i nacionalnihsredišnjih banaka svih država članica EU-a.

Glavni je cilj ESSB-a održati stabilnost cijena(dugoročno - inflacija ispod ali blizu 2%).

Monetarna strategija temelji se na dvamastupovima: Ekonomska analiza

Monetarna analiza


Ekonomska analiza:

usredotočena prvenstveno na procjenu aktualnihekonomskih i financijskih kretanja te s time povezanihkratkoročnih i srednjoročnih rizika za stabilnost cijena

Varijable: razvoj cjelokupne proizvodnje, agregatnapotražnja i njezini sastavni dijelov i, fiskalna politika, uvjetina tržištu rada i kapitala, široki raspon pokazateljacijena i troškova, razvoj deviznog tečaja, svjetskoggospodarstva i platne bilance, financijska tržišta ipozicije bilance stanja sektora u europodručju


Monetarna analiza:

temelji se na odnosu između monetarnog rasta iinflacije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju tekoristi činjenicu da monetarni trendovi upravljajuinflacijskim trendovima.


8/10

14.3.2016.

8


Provedba monetarne politike (instrumenti ipostupci):

Operacije na otvorenom tržištu (operacijerefinanciranja na bankarskom tržištu, operacije fineprilagodbe likvidnosti, strukturne operacije)

Stalno raspoložive mogućnosti (likvidnost nameđubankovnom prekonoćnom tržištu)

Držanje minimalnih obveznih pričuva

Nestandardne mjere

Euro – zajednička valuta

Zajednička valuta uvedena 1999. godine, kao jedan od važnih koraka prema daljnjojgospodarskoj i političkoj integraciji.

Danska i UK imaju opciju nesudjelovanja uzajedničkoj valuti.

Osnovni uvjeti za uvođenje eura defini rani su jošUgovorom iz Maastrichtaiz 1992: Niska i stabilna inflacija

Stabilnost tečaja nacionalne valute

Dobro stanje javnih financija

USD za 1 EUR (kretanje tečaja)

CHF za 1 EUR (kretanje tečaja) GBP za 1 EUR (kretanje tečaja)


9/10

14.3.2016.

9

HRK za 1 EUR (kretanje tečaja) Postupak uvođenja eura

Država članica mora zadovoljiti temeljne kriterije:stabilne cijene (inflacija), dobro stanje javnihfinancija, održive javne financije, trajanje/stabilnostkonvergencije, stabilnost tečaja nacionalne valute(konvergencijski kriteriji)

Mora se stvoriti pravni okvir za uvođenje eura igašenje nacionalne valute (fiksiranje tečaja)

Operativno provođenje zamjene valute

Ovlasti nacionalne centralne banke prenose se naECB

Pet konvergencijskih kriterija Vježba (po grupama)

Prodiskutirajte i napišite pozitivne i negativneučinke uvođenja eura u RH.

U kojem vremenskom okvi ru očekujete uvođenjeeura u RH?


KAKO SEFINANCIRAEU?

Kako se financira EU?

Postotak bruto nacionalnog dohotka (uglavnomoko 0,7 %) koji odvajaju sve države članice i koji

je najveći izvor proračunskih prihoda; temelji sena načelu solidarnosti i platne sposobnosti, iakose iznos može prilagoditi u cilju izbjegavanjapreopterećivanja određenih država


10/10

14.3.2016.

10


Postotak standardiziranih prihoda od poreza nadodanu vrijednost svake države članice, kojinajčešće iznosi otprilike 0,3 %

Veliki dio uvoznih carina na proizvode iz trećihzemalja (država koja naplaćuje carinu zadržavamali postotak).

EU ubire i poreze na dohodak od plaća svojegosoblja, doprinose trećih zemalja za određeneprograme EU-a i novčane kazne određene društvimakoja krše pravi la i propise EU-a.


http://europa.eu/about-eu/basic-information/money/revenue-income/index_hr.htm

Proračun EU za 2016.: 143.541.453.114 €



w 2 ekonomika i politika eu.pdf

Documents