tama laka aquita: politiku sira mak hanesan xavi hodi...

Download TAMA LAKA AQUITA: Politiku sira mak hanesan Xavi hodi ...tamalaka.blogspot.com/2013/07/politiku-sira-mak-hanesa…Translate this pageIdeologia ne’e “pandangan politik” hanesan

If you can't read please download the document

Upload: dangkhanh

Post on 03-Mar-2018

342 views

Category:

Documents


18 download

TRANSCRIPT

TAMA LAKA AQUITA: Politiku sira mak hanesan Xavi hodi loke dalan ba Reduz Desempregu

TAMA LAKA AQUITA

Tuesday, 2 July 2013

Politiku sira mak hanesan Xavi hodi loke dalan ba Reduz Desempregu

Hakereknain

TAMA LAKA AQUITA

Problema sosial boot iha ita nian Rain maka Desemprego nebe iha laos onaema nebe la hatene hakerek no la hetene le, Maibe desemprego mesak ema hatene hakerekno hatene le.

Wainhira ita halo reflesaun didiak ba problema socio-ekonomikunebe agora dadaun nee nasaun hasoru, preciza hanoin ida nebe sistematika hodisiplina iha ita nian hanoin hodi hatur politika estado nian nebe bele lokeespasu ba kria kondisaun sira nebe diak ema Timor-oan rasik. La iha problema ida mak seshusi problema sira seluk. Relasaun husi problema sira nee hotu lori ita bahanoin nebe positivu hodi hadia kondisaun sira nee iha aspectu sosial-politikuno ekonomia ou se la lao ho hanoin diak sei lori ita ba hanoin nebe bele kriakonfusaun iha vida moris ita nian rasik no mos vida moris nasaun tomak nian.

Neduni ita nia intelegencia ihaservisu nian no vontade hanesan ema Timor-Oan nebe moris iha rai ida nee tenkiiha hanoin boot no fuan boot atu halo buat ruma tuir ejijincia nasaun nian.Ita hotu lakoi hare lideransa nasaun ida nee nia mak tama iha lasu husi lalaokpartidaria ka sektoral, wainhira la ses husi lalaok ida nee maka laos ona atubuka solusaun hodi resolve problema nebe nasaun hasoru, maibe kuda hela lalaokaat nebe iha loron ikus bele reventa hanesan bomba nebe reventa ho esplusaunnebe makaas tebes hodi afeta ba instabilidade politka no siguransa rai laran.

Iha opiniaun publiku ida nee, itakoalia kona ba kondisauan moris nebe estabel iha sociadade ida nian laran,fator ida nebe importante tebes atu dudu vida moris ema Timor-Oan hotu-hotunian moris lao ba oin maka oinsa estado hatur sistema politiku no ekonomikuida nebe diak, forte no iha sustentabilidade liu hosi explorasaun hasorukondisaun saida deit mak iha atu nune bele kria kampu de trabalho ba emaTimor-Oan hotu-hotu.

Kriasaun kampu de trabalho ka fatin servisunian barak-barak ho kondisaun nebe diak atu nune bele halakon kiak no duduprosesu nee iha vida moris nebe hanesan liu husi programa oinsa reforsa liutan recursu umanu nian iha sociadade nebe sei kiak iha hanoin iha setor formalno informal.

Harii industria nasional nebe forte bazearecurs umanu nebe ho kualidade no iha kbiit inovasaun iha aspetu hotu-hotu,hanesan hasae kbiit atu kompreende kona ba industrializasaun ho teknologiamodernu atu nune bele hamrik hanesan nasaun nebe indenpendentemente. Atu tooiha kresimento ekonomi nebe ho valor boot hodi bele konkretiza desenvolvimentono halo intregasaun entre setor no desenvolvimento bazea ba area potensias siranebe iha no area nebe sociadade barak mak moris iha neba.

Limitasaun ba lalaok espekulasaun,monopolizasaun no krimi ekonomiku nebemak halo husi autoridade fundus nian no fontes ekonomiku seluk para garantekrisaun equilibru ba ema negosiante sira hodi atinji igualidade ekonomiku.Desenvolvimentu ekonomiku nebe tau importansia ba kresimentu ida aas hodi belehetan avansu ida nebe signifikante, nune mos husik hela problema fundamentalnebe mak tenki hetan solusaun.

Desenvolvimentu ekonomiku nebe lao ba dalauluk, iha parte ida konsegue hasae kresimentu ekonomiku per kapita no hadiakualidade moris ema nian liu hosi subsidio fundus petroliu nebe aloka basobrevivencia sira ka veteranos sira, alem de ida nee mos liu husi politikanebe Governu AMP nian bolu pakote referendumkonsegue aumenta tan no foomakaas ba grupo veteranos barak no empresarios barak hodi desenvolvesira nia negosio.

Kondisaun moris ita nian sociadade iha momentu ida neetau esperansa tomak ba iha ita nian governante sira. Ho komposisaun estrutura Vgovernu ho total membro governu 55 no partisipasaun lideransa Partido FRETILINnian iha area Zona Exclusive Ekonomiku Desenvolmento Merkado Social, sociadadetomak espera katak sei lori solusaun diak ida hodi bele resolve problema socialnebe mak povo Oe-cusse hasoru.

Resultado husi potensia riku soin nebe mak ita niannasaun iha (mina ho Gas), no receitas estado nebe tama makaas bele garantepopulasaun Timor-Leste nebe mak foin 1 miliaun ital nee nian moris. Riku soinhira nee bele lori moris diak no moris hakmatek ba povo tomak ita preciza makhatur sistema politika no sistema ekonomiku ida nebe sustentabel, oinsa orientapovo hodi moris organizado.

Ita hotu senti triste wainhira hare injustice social noekonomiku nebe mosu iha povo hotu-hotu nia vida moris loron-loron. Sociadademoris desorganizado iha vida moris elite politiku sira nia vida morisekonomikamente organizado tebes too haluha katak poder politika nebe iha maihusi povu liu eleisaun geral ida. Buat sira nee hotu akontece mai husi fukunka fator rua;

1. Tambaita la consegue hatur sistema politika no ekonomiku ida nebe foo orientasaun hanorin ema atu hateneorganisa aan hodi produz, atu nune ema hotu bele iha oportunidade atuhodi produz,

2.Lideransapolitiku barak liu nebe simu kargu politiku mak la konsegue explora didiakareas potensial nebe iha hodi bele produs ekonomia povu nian hodi bele hamatementalidade dependensi ekonomiku.

Ida nee hatudu katak pensamento nebe mai hosi Maun BootKay Rala Xanana Gusmao Politiku sira nebe hetan konfiansa husi husi Maun Boot lakonsegue hetan intrepeta ho diak. Tamba nee hanesan ita assiste rasik ho matankatak exekutasaun oracmento nakonu ho dividas iha periode Governasaun AMP.Saida mak akontece politika nebe sai hosi lideransa politiku sira nebe hetankonfiansa kargu laos ona ba interese nasional nebe adere ba ema kiak no mukitsira maibe ba liu interese ba grupo nopartidaria.

Tan nee mak preciza hamoris konsiensia povo nian kona baoinsa hatur sistema politiku ideolgiku no sistema ekonomia popular atu nunepovo bele compreende katak iha vida moris preciza luta, luta atu oinsa belehadia kondisaun moris. Hanesan Presidente da Republika Taur Matan Ruak, hateteniha diskursu iha tempo kampanye presidencial katak; la iha buat ida defisil liu iha mundu wainhira ita hakarak too ihaneba, mas preciza mak ita tenki servisumakaas. Liafuan murak ida nee, atu lori ita hodi kompreende katak; nudarcidadaun nebe moris iha nasaun ida nee preciza foo hanoin hamutuk hodi kriakondisaun atu ema hotu-hotu bele servisu no foo konstribuisaun ba nasaun idanee liu hosi oportunidade nebe hanesan. Liu-liu politiku sira nebe simuconfiansa husi Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmao.

Hakerek nain hakarak hateten deit katak; hanesan emapolitiku ida wainhira atu elabora pensamento ida nia baze maka kondisaunobjectivas nebe hanesan; Saida mak ita hare, iha buat barak mak ihaita nian oin, oinsa ita atu halo, saida mak ita hare nee sai hanesan hanoinida hodi ita bele desenvolvi didiak sai iha konseitu politika ida hodi lokeespasu ba cidadaun hotu-hotu bele produz iha Setor Agrikula ho Koperativa Porexemplo iha area Agrikultura, Pescas, Pecuari no seluk-seluk tan.

Iha tempo luta ba ukun rasik ema hotu-hotu iha dever foo konstribuisaun ba procesu luta nian ihatempo ukun rasik preciza hatur sistema politiku ida oinsa orienta ema hotu beleservisu makaas atu nune bele hatenesira nian dever hanesan cidadaun, atu nune wainhira reklama kona ba direitopensaun sobreviviensia maibe iha parte seluk mos kontinua halao sira nia deverhodi foo konstribuisaun ba estado ida nee. Ba ida nee mak politiku sira nebetur iha governu tenki fera ulun makaas oinsa hatur politika hodi kriakondisaun no oportunidade ba ema hotu-hotu hodi halao vida moris hanesan. Idanee mak ita hateten katak Politiku sira mak hanesan xavi hodi loke dalan bapovo nia moris diak. Loke dalan no espasu hodi reduz desempregu, loke dalanhodi kombate kiak liu hosi produsaun ekonomiku signifika katak nesecidade morisema nian mak tenki tau preoridades, lei nebe orgaun soberania produz tenki benefisia ema hotu-hotu, no tau aasharmonisasaun iha vida moris cidadaun nian no hanorin ema halao vida morisnebe nakonu ho espirito solidaridade.

Injustice social politika no ekonomia nebe akontese ihaklase social hatudu momos ba ita hotu katak sistema politika no ekonomia fahetiha sociadade ida nee klase tolu; klase ida mak elite politiku sira, rua; makmaluk sira nebe besik liu ba governante sira no tolu mak klase nebe iha okosliu povu kbiit laek no mukit sira. Tan deit hakarak moris ho fasil atu hetanosan klase tolu nee hadau malu liu moris iha cidade, maske kompetisaun makaasiha cidade, maibe ida nee mak realidade situasaun sirkulasaun ekonomia iha itanian rai laran. Saida mak akontece migrasaun populasaun husi suco mai cidade,agrikultor barak mak husik hela toos ho natar hodi mai hotu iha capital Dilino Distritu nebe mak iha sirkulasaun ekonomia lao diak.

Intelektuais ho PolitikaDesentralizasaun no poder politiku

Mosu ona iha ita nia oin procesu foun ida nebe tuirmandato Lei Inan iha ita nia Konstituisaun RDTL kona ba konstrusaun estado baoin. Konseitu politiku ba dalan desenvolvimento nian liu husi desentralizasaun politika e poder local,politika ida nebe oinsa atu hamosu ka foo poder politiku balun ba iha CamaraMunicipio ida-idak hodi bele desenvolvi rasik area balun ke bele foo benefisiadireitamente ba povo iha Munisipio ida-idak.

Konseitu politika ida nee preciza politika transitoriaka Kebijakan Politika transisi ida nebe bele dudu procesu preparasaunDistritu sira nebe maka tama kriteira sai ona perioridade hodi hakat Eleisaun CamaraMunisipio. Preparasaun ida nee laos mai deit husi Ministeiro AdministrasaunEstatal ho Secretario de Estado Desenvolvimento Poder Lokal. Maibe, hanesanhakerek nain temi iha leten Politika Transitoria katak; preciza kordenasaunintra-ministerial ida diak hodi hatur politika ida hamutuk tuir areasprodutividades nebe mak preoridades hanesan iha Sector Public, Sector Privaduno sector Agricola/koperativa. Atu nune bele reduz dependencia governasaunlocal nebe prepara aan sai Munisipi bagovernasaun nasional. Liu-liu reduzdependencia povo iha munisipio refere ba nasional; signifika katak; liuhusi Politika Transitioria ka Kebijakan Politik Transisi nebe mak decideiha kordenasaun intra-ministerial nian ba perioridades sira nebe mak decidehamutuk iha periode 2013 too 2014 beleajuda dudu procesu Desentralizasaun Politik no Poder Lokal hodi bele realizaiha 2015 tuir planu nebe iha.

Hanesan ita hotu hatene no acompanha oinsa PremeiroMinistro sempre repete fila-fila iha soromutu-ba soromutu katak importante liumak oinsa ita nia preparasaun atu nune bele realiza Politika Desentralizasaunno Poder Lokal iha 2015.

Desentralizasaun Politika no Poder local laostranferensia Diresaun-Diresaun sira nebe iha ministeiro ida-idak ba munisipiotuir ita nia hare katak diresaun nee labele iha governu nasional neduni tenkidesentraliza tiha ba Munisipio. Questaun ida nee questaun politika, tambaquestaun nee questaun politika preciza define politika ida hamutuk liu husikordenasaun Intra-Ministerial ida dia hodi ajuda dudu procesu DesentralizasaunPolitika e Poder lokal nee ba oin. Se Ministeirosira ka Ministeiro nain 17 nee mak hanoin hanesan nee, hakereka nain hanoinIntervensaun Premeiro Ministro nian iha Centro Convensaun Dili wainhira hatanba Miniteiro sira nebe hatoo sira nian Intervensaun Politika iha CCD Dili neereposta ida nebe tepat atau Sangat Tepat. Iha nebe PremeiroMinistro hatan katak; Los duni Ministro sira nia Intervensaun Politik sira neekatak; Ita atu Desentraliza hotu Korupsaun husi Nasional ba local.

Maibe intrepetasaun durante nee mosu iha intelektualsira hanoin hanesan hatudu mai ita hotu hare katak; mosu Assosisaun intelektualdistritais barak hanesan ita hotu rona no hatene (Manatuto anan, Baucau oansira, Viqueque oan no seluk-seluk tan) kontradis tebes ho sistema politikamultipartidarismu katak; atu ba kaer poder politika nee liu husi eleisaunKamara Municipio nee mai husi partido politika sira mak kandidatu PresidentiKamara Municipio laos mai deit husi perkumpulansarjana sira. Sistema politiku governasaun nia nebe ita adoptamultipartidarismu ida nee obriga intelektual sira tenki hili dalan rua; hatama aplikasaun ba iha Funsaun Publik saifunsionario public ou hili tamapartido ida atu nune bele compete iha kareira politika ba ukun kamaraMunicipio.

Hanoin diak liu mak tenki tuir sistema multipartidarismunee, inteletual ka perkumpulan sarjana se wainhira hanoin hakarak desenvolvikareira politiku tenki junta hamutuk sira hanoin politika sira nebe diak ihapartido sira nebe mak iha konseito politiku bele koresponde ka hanesan hoIntelektuais sira nian hanoin, tamba atu partisipa iha eleisaun PresidenteKamara Municipio ho Assembelheia Munisipio nee Partido Politiku sira mak seipartisipa iha eleisaun, se wainhira intelektuais sira iha hanoin atu ba kaerpoder politiku iha Municipio ida mak tenki hili dalan rua nebe hakerek naincita iha leten.

Tamba husi Eleisaun Assembelheia Munisipio nee mak mosuLideransa Politika ho hanoin ruma ka konseitu foun ruma kona ba desenvolvimentoekonomia nasaun iha politika desentralizasaun nian nebe bele koresponde hoPlanu Estrategiku Desenvolvimento Nasional nebe ita nian lideransa politikuboot Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmao trasa tiha ona ba 30 anos mai. Tannee mak lideransa politiku se deit ka sira nebe deit mak eleitu iha Munisipioida tenki hatene no compreende didiak PEDN ho nia prioridades nebe mak ihaplanu estrategiku nee.

Desenvolvimento ekonomia rai laran nebe nakonu hodominasaun ema estrangeiro nee sai preokupasaun boot ba ita hotu. Tamba samak tenki sai hanesan nee? Dala ruma ita tur hanoin halo didiak katak; neeprocesu foun ida nebe bolu Konstrusaun Estado ba dalan Ukun Rasik Aan nian. Procesu ida nee mos bele lori dalan wainhiraatu too ba Ukun Rasik Aan lolosnian no dalan ikus mak hakerek ona iha ita nia Hino Nasional iha frazeida ikus liu.

Atu desenvolvimento ekonomia povo nian lao ho diak,wainhira politiku sira hatur politika Estado nian tuir prioridade nebe mak belefoo benefisio liu ba povo. Politika Estado nian mai husi nebe? Politika Estadonian mai husi Politika Governu nian, Politika Governu nian mai husi Lideransapolitiku sira. Tamba nee hakerek nain hateten katak; Politiku sira mak hanesanxavi hodi loke dalan ka espasu ba ema Timor tomak hodi hetan oportunidadehanesan. Atu bele iha oportunidade hanesan mak governante sira nebe eleitu hosipovo preciza iha kordenasaun intra-ministerial ida diak hodi bele estabelece politikaida hamutuk sai hanesan Politika Estado nian hodi liberta povo husi kiak bariku, husi beik ba matenek, husi nakukun ba naroman.

Mosu hanoin foun ka konseitu politika desenvolvimentoekonomia povo nian, tuir politiku balun ka matenek balun katak; atu bele ihadesenvolvimento ida diak ka sustentabel hodi foo benefisio nebe diak ba povomaka Investor boot mai husi liur.Matenek balun fali mak iha hanoinsai elite politiku lao ho hanoin idakatak ho fundus nebe iha no Lei nebe fodalan tomak ba full Benefit badeputado no Secretario Estado ka Ministro diak liu tama partido boot nebe iha,ka enkosta figura boot nebe iha hodihetan posisaun atu nune iha loron ikus bele hetan benefisio boot tuir lei.Maibe iha matenek balun mos iha hanoin diak liu fali katak; liu husi funduspetrolio (mina ho gas) nebe iha tau liu prioridade ba setor infraestruturahanesan edukasaun, saude no agrikultura hanesan xavi hodi liberta emaTimor-Leste husi beik ba matenek nebe iha kualidade diak, hanesan xavi hodiliberta ema Timor-Leste husi moras aat hodi bele hetan isin diak no forte beleservisu makaas no mos hanesan xavi hodi hanorin ema Timor-Leste bele produzrasik ai-han hodi la bele moris iha dependencia nian laran. Tamba nasaunpreciza rekursu umanu nebe iha kualidade no iha idealismu nebe los hodi belehaburas konciensia povo nian iha desenvolvimento nasaun Timor-Leste.

Oinsa atu realiza konseitu politiku sira nee? Badalauluk ita preciza iha mudanca ida signifikante iha Lei Inan balun, saihanesan fator determinante hodi bele konkretiza objetivu nebe ita hakarak.Mudansa fundamental ida nee tenki halo iha:

1.LeiFundus Petrolifio,

2.LeiRai nian,

3.Kodicoelaboral ka Lei Trabalhadores nian ho

4.LeiInvestimento nian

5.FinanciamentuPubliku.

Mudansa iha Lei 5(lima) nee mak sei bele foo kbiit baGovernasaun hosi Partido Politiku nebe deit maka manan ho Konseitu Politikunebe los sei muda ba Ukun Rasik Aan ida nee sai los.

1. LeiFundus Petrolifio, tamba sa makTimor-Leste tenki labele foti osan nebe mai husi Timor-Leste nia riku soinrasik liu husi 3%?

2. Leikona ba Rai nian, tamba sa maktenki adopta no rekonyesi fila-fali LeiKolonialista nian iha Timor-Leste nebe UkunRasik Aan ona? Nusa la halo definisaun ba buat rua deit; Rai nebe Estado nian hela baEstado, Rai nebe Povo nian mak mai husi Bei-ala kedas tenki sai hanesan Assetida nebe iha valor ekonomiku.

3. Kodicoelaboral ka Lei Trabalhadores nian ho tamba sa maka labele muda iha principio fundamental leiTrabalhador nian katak; Estado Garante Trabalhadores Rai nain ka Timor-Oan siraiha Saham iha investimento saida mak Estado halo ka mai husi nebe deit kanasaun estrangeiro nebe deit katak; Se deit maka hakarak halo Investimentu ihaNasaun Ukun Rasik Aan ida nee tenki garante Saham Bersama ho Estado idanee. Signifika Estado representa ema servisu nain ka trabalhador sira liukoperativa. (Hare artigo 50 Konstituisaun RDTL alinea 5 nee loke dalan ba estadohodi setor kooperativa ba oin).

Iha ita nia situasaun sosio-politiku no sosio-ekonomiku ita bele hatetenkatak ita sei dauk bele haturpolitika ida hodi estabele salario "perjam kerja" ba kompanhia privadu sira.katak;

Oras ida trabalhadores ida manan $2.50, oras 8 nialaran $20 iha loron ida, iha semana ida nia laran servisu loron 5 trabalhadorida hetan $80, loron servisu hamutuk loron20 iha fulan nia laran trabalhadores sira bele hetan $320, la konta oras extra Sabado ho Domingu iha nebe sei iha 16ora de servisu nian.

4. LeiInvestimento, preciza muda leiinvestimento nebe regula aspetu ekonomiku,

5. FinanciamentuPubliku, ita koaliakona ba riku soin nebe Estado RDTL iha bele estabele salario "per jam kerja" bafuncionario publiku, basa uniku Estado mak fundos boot. Agora oinsa ita atuhatur nia mekanismu atu governu bele kontrola servidor estado sira, atu nunebele servi estado ida ho fuan ho laran? Preciza duni muda politika Financiamentu Publiku, Mudansa iha Politikafinanciamento publiku bele garante sirkulasaun ekonomi iha rai laran wainhirapolitiku nain sira nebe kaer ukun hatur politika ida nebe respeito servidorestado hosi oras servisu nian ho salario minimum $5 dolar por ora/per jam kerja,estado respeita servidor estado liu husi oras ida servisu nian, maibe wainhiraservidor estado ida tama servisu tarde oras ida, automatikamente estado la seluoras ida nebe. Mekanismu kontrolo; Manual hoelectronic. Clock in 08.00. Clock out Lunchtime 12.00. Clock in afternoon14.00. and Clock out Finish work time 17.30.

Maske ita adopta ona ka hatur ona politika estado niantama iha sistema ekonomiku merkado livre, neduni mudansa fundamental sira nebe ita atu haturiha kontextu politika estado nian iha rai laran mos tenki tuir nafatin kadalaksuli mutu ekonomia merkado livre nian nebe ita nian Premeiro GovernuKonstitusional nebe asina tiha ona Konvesaun Internasional kona ba MerkadoLivre. Tamba nee mak preciza hakaas aan makaas hodi bele hatur politika idanebe promove no dudu ita nia setor privadu no setor kooperativa agrikula hodibele produz atu nune bele atende rasik necesidade rai laran no bele exporta saiprodutu sira nebe rai seluk la iha maibe ita iha. Iha nee mak ita koalia itabele halo kompetesaun ho investor estrangeiro sira.

Ba ida nee ita preciza politika estado nian ida nebekordenado interliga ministeiro sira nebe mak kompetente. Tamba Politika nebe PremeiroGovernu nebe lidera husi Marie Alktiri hatur ita Estado tama iha SistemaEkonomia iha Merkado Livre, iha parte ida bele dihan positive tamba bele dudulalais procesu ida nebe dihan pertumbuhanekonomi liu husi Receitas Estadomaibe iha parte seluk ita bele dihan negative tamba la tetu ho diak impactunebe povo kiik kbiit laek hasoru iha vida moris loron-loron inflasaunekonomiku nebe sae aas no ita nia governu rasik labele kontrola.

Ita nian governu uza kurse moneter para atu kontrolapresu produtu local, maibe ita nia governu rasik labele kontrola sasanimportasaun sira nebe mai husi rai liur. Se kondisaun hanesan maka lao ba oinnafatin mak sei la iha mudansa ida signifikante iha sistema politika noekonomia povo nian.

Hosi politika premeiro governu nian nebe lori RDTL tamaiha Merkado Livre nee ita bele hateten katak foo impaktu boot ba emaTimor-Leste atu halo kompetesaun. Wainhira ita la pronto makapolitika ida nee sei lori povo rai doben ida nee sai teralienasi husi nia nasaun rasik no lori ema Timor-Leste ba ihakondisaun moris ida nebe ema riku ba beik no ema nebe kiak kiak ba bebeik,tamba ema estrangeiro mai ho capital boot mai ho objektivu ida atu dominamerkadu hahu husi negosia kiit too negosio boot iha Timor-Leste.

Tandeit la iha preparasaun ida nebe diak, ekonomikamente ita lakon wainhira itahakarak halo kompetesaun iha negosia merkadu nian tamba ita la iha modal parahalo investimentu. Ho sistema administrasaun nebe fraku ema sira nebe mai hokapital boot bele influencia iha politiku wainhira debate orcamentu estado kadecisaun politika ruma ho objektivu atu manan sira nian interese ba akumulasauncapital nebe mai hosi orcamento estado.

Itania nasaun, ita nia estado preciza mudansa, mudansa nebe mak bele muda sistemapolitika no ekonomiku iha rai laran ho hanoin ida katak preciza ratifikafila-fali politika estado nian nebe, ekonomikamente la foo benefisio ba povo.Preciza hatur sistema politika ho sistema ekonomiku ida nebe adekuadu kasistema ekonomiku popular hodi nune bele lori bem estar ka moris diak ba povoida nee.

Alemde politika estado nian kona ba Merkadu Livre, politika estado nian nebe atulori Timor-Leste tama ASEAN mos preciza tetu ho didiak iha tempo badak hodihare kondisaun real nebe agora dadaun ita nian nasaun foin maka tenta atu hadiaba oin. Sera que ita nasaun nia preparasaun nee bele ona ka lae? Iha questaunpolitika estado nian ida nee, karik ita hare sedu liu atu ita lori ita niannasaun tama ba ASEAN.

Maske ita tenta hakarak tama iha ASEAN nee dalan semprenakloke, maibe diak liu governu tau liu perioridade ba oinsa hadia ulukkondisaun moris povo nian, tamba ita nian nasaun iha fase ida nebe oinsa atudesenvolvi ekonomia povo nian. E nune mos preparasaun recursu umanu barak liutan atu nune wainhira tempo ita decide katak ita nian nasaun pronto atu tamaASEAN tamba Ekonomikamente ita preparadu ona e kondisaun moris povo nian noinfraestrutura mos bele ona lori Timor-Leste tama ASEAN.

Hakerek nain hanoin politika estado nian atu loriTimor-Leste tama ASEAN nee preciza iha estudus ida klean no konsultasaun idaho komponentes hotu-hotu liu-liu Asosiasaun Profisionais sira hanesan;Asosiasaun Mediku, Asosiasaun Advogado sira no empresario CCI, CNT noseluk-seluk tan. Atu nune bele rona hotu kedas hosi komponentes sira nee. Seraque Timor-Leste prontu ona ka seidauk?

Pilares 3(tolu) nebe definiEkonomia Timor-Leste nian.

Sistema Ekonomia Timor-Leste hatur iha Pilares 3(Tolu);Setor Publiku, Setor Privadu ho Setor Agrikultura ka Kooperativa. Setor 3(tolu) nee mak sai hanesan fatordeterminante no iha potensialidade boot hodi bele loke espasu hodi kria kampude trabalhu ba gerasaun foin sae sira nebe maka oras sai desempregu hela. Itania povo sei senti Ukun Rasik Aan ida nebe los wainhira necesidade vida morisloron-loron la hetan diskriminasaun ekonomiku.

Populasaun Timor-Leste tinan tinan aumenta ba bebeik, idanee tenki loke ita hotu nia neon ho laran, loke ita nia matan no fanu ita niakonsiencia no fanu konsiensia povo nian katak; iha kondisaun moris ida nebereal nee nakonu ho desemprego. Desemprego nebe aumenta tinan ba tinan iha 12anus nian laran nee sei lori ita nian Estado ida nee hasoru ProblemaSosial boot. Tamba; desempregonebe iha laos ona ema nebe la hatene hakerek no la hetene le, Maibe desempregomesak ema hatene hakerek no hatene le. Situasaun ida nee sei loriTimor-Leste tama iha kondisaun ida nebe hanesan Bomba Relogio ke loron idabele nakfera mesak deit.

Lideransa Politiku sira mak kaer ukun neon tenki nakloke,loke matan hare situasaun real nebe nasaun hasoru. Ita nian nasaun hasoruproblema boot ida nebe preciza ita hotu nia konstribuisaun maxima problema idanee mak problema mentalidade. Atu hetan solusaun ida hodi bele fera rahunmentalidade ida nee preciza politika estado nian ida nebe koresponde hosituasaun real nebe iha. Ita nian sociadade preciza politika estado nian nebebele muda vida moris dependensia ba moris ida nebe bele produz no iha deverhodi foo konstribuisaun ba estado liu husi sira nia produtividades. Atu nunesociadade tomak bele hatene katak ukun rasikaan nee signifika tenki servisu makaas. Atu sociadade tomak bele servisumakaas, politika estado nian mak tenki loke espasu luan ba ema Timor-Lestetomak bele hetan servisu.

Atu bele halakon mentalidade ketergantungan ka dependente povo nian ba governu, deverlideransa partido politiku nia mos atu organiza no orienta povo tomak hodi belehalakon dependensia liu husi edukasaun noon formal nebe lideransa partidopolitiku sira halao iha aspectu sosio-politiku, sosio-ekonomiku. Wainhira ihalideransa partido politiku barak mak orienta povo atu hatene politika no hateneoinsa organiza aan hodi desenvolvi ekonomia rasik liu husi koperativa ruma idanee signifika katak; lideransa politiku ida nee muda ema lubung oan ida nianmoris hosi dependente ekonomia ba indenpendente ekonomikamente. Iha nee makita bele hateten katak; wainhira povo tomak hatene organiza aan povo hatenesaida mak Libertasaun do povo.

Importante tebes wainhira quadro politiku ida ihacompreensaun katak; partido politiku hanesan mos instrumento politikudesenvolvimentu ida nebe bele foo konstribuisaun ba estado nia politikadesenvolvimento. Signifika katak aktivitas partido politiku laos sinco emsinco anus, maibe partido politiku tenki servisu pro-activu durante sinco anusdepois de eleisaun.

Iha nee ita loke espasu foun ida ba povo hodi hatenekonseitu politiku ideologis katak partido politiku moris hodi desenvolve nohamoris konsiencia povo nian hosi dalan ida mos bele hamoris produtividadeekonomia povo nian. Tan nee, ho konseitu desenvolvimentu ekonomiku iha niadalan tuir konseitu politiku ideologis ida nebe los bele liberta povo tomakhusi mentalidade dependensia ba dalan ukun rasik aan nebe los. Tamba sa maktenki koalia makaas iha partido politiku? Tamba, poder nebe lideransapolitiku ida hetan nee mai husi povolaos mai husi individu ida ka grupu ida.

Ho kondisaun real nebe ita hasoru dadaun nee tanto ihavida moris povo nian no mos iha governasaun nia laran preciza iha mudansa. Povosei senti iha mudansa iha vida moris loron-loron wainhira politiku sira nebekaer ho aten barani hatur politiku estado nian nebe bele loke espasu luan baema hotu-hotu. Atu iha mudansa minimal iha konyesimentu kona ba saida mak atumuda, tamba sa tenki muda? Kondisaun saida deit mak atu muda? Realidade tooiha nebe ona kondisaun siran nebe atu muda? Preciza tempo badak ka naruk atuhalo mudansa? No importante liu mak iha forsa atu muda ka lae?

Kona ba perguntas sira iha leten nee, laos deitquestaun implementativu, maibe problema konyesimentu ideologiku rasik husi husilideransa politiku sira. Liu-liu husi lideransa politiku nebe asumi karguMinistro ka Secretario Estado. Dala ruma mos bele intrepeta sala. Tamba hanoinkatak wainhira koalia liafuan ideologia nee esquerda ona. Ideologia neepandangan politik hanesan hakerek nain cita iha leten katak; Saidamak ita hare, iha buat barak mak iha ita nian oin, oinsa ita atu halo, saidamak ita hare nee sai hanesan hanoin ida hodi ita bele desenvolvi didiak saiiha konseitu politika ida hodi loke espasu ba cidadaun hotu-hotu bele produziha Setor Agrikula ho Koperativa Por exemplo iha area Agrikultura, Pescas,Pecuari no seluk-seluk tan. ida nee sai hanesan referensia ida hodielabora sai visaun politiku nebe iha hodi desenvolvi konseitu politikuideologiku ida nebe adaptable ba ita nia nasaun. Buat hotu-hotu lao la tuirnia dalan tamba ita la lao ho visaun politiku ideologiku ida los. Ita hanesanlideransa politiku partido la bele hare ideologia la iha folin.

Mudansa fundamental nebe ita preciza maka mudansa nebelao hasoru influensia globalizasaun, Banku Mundial, IMF ho WTO. Mudansa siranee bele akontece iha governasaun ida, wainhira ita nia lideransa politikuforte. I iha ita nian nasaun ita iha lideransa politiku ida nebe forte.Wainhira ita nebe besik ho Lideransa Politiku nee durante tinan ba tinan makita la bele entende lideransa nee nia hakaraktuir hanoin nebe nia iha ita la bele lao ba oin ho sucessu.

Koalia kona ba loke Espasu ka lokeOportunidade atu nune bele kria kampu de trabalhu ba ema Timor-Oan mateneksira nebe oras nee dadaun sai desemprego, pilares 3 (tolu) nee maka hanesanpra-kondisaun hodi bele loke espasu ka loke oportunidade liu husi;

Setor Publiku;

1. Atendementu kona ba asuntu trata dokumentusruma kona ba licensa Setor Privadu.

Wainhira iha kordenasaun Intra-Ministerial idanebe diak entre Ministeiro interliga ho procesu atu hetan licensa negosio tuirarea oin-oin. Ho kordenasaun intra ministerial hatur politika ida hodi EstabeleceDepartamento ida ho Edifisio nebe ho nia natureza servisu hodi haloatendementu ba questaun trata asuntus dokumentus sira negosio nian kacertifikadu saida deit mak kona ba buka servisu nian, kona ba seluelektriksidade, kona ba informasaun asuntu sociais nian hanesan trata subsidio pensaunno Idouso nian no trata pensiunista funsionario publiku RDTL nian.

Funsionario tekniku administrativo mai husiMinisteiro sira nebe hamutuk iha kordenasaun intra-ministerial neduni.Funsionario sira seluk mai husi rekrutamento foun ba funsionario neba atu fooassistensia hodi tulun administrasaun no servi ba publiku nebe mak iha asuntuatu trata. Liu husi departamento ida nee Estado bele identifika kompanhia hiramak atu moris tan ka loke loja ka loke hotel i nune mos publik bele hatenekompanhia hira mak preciza ema servisu no loja ka hotel hira mak atu loke nopreciza ema atu servisu.

Husi estabelecimentu departamentu ida nebe maihusi kordenasaun Intra-Ministerial ida nee reduz ona movimentasaun publikunian nebe foo impactu makaas ba trafiku transitu nian, iha nebe publik tomakhatene katak atu ba hasai dokumentus ruma kona ba negosio nian iha fatin idadeit.

2.ServisuSosial no Saude Gratuita

Husi kordenasaun Intra-Ministerial entreMinisteiro Solidaridade Social, Edukasaun ho Saude no Obras Publik. Ministeiro4(haat) hodi hare lei kona ba difiesienti. Obras Publik Hare infrstruturahanesan fatin uma iha bairo nia laran ho kondisaun diak ba ema Difisienti noIdouso (70-anos ba leten) sira hodi hela, tratamentu ba sira hanesan ema morisnebe sei iha iis hodi moris. Husi hela fatin nebe Estado harii ba sira(Difisienti 15 anos ba leten) no (Idouso70 anos ba leten), Politika Estado nian ida nee, loke ona espasu ka loke tan oportunidadehodi reduz desemprego nebe sae makaas.

Iha sistema Saude lao iha ita nian rainkontradiz tebes ho artigo nebe mak hakerek iha ita nia konstituisaun RDTL, itahotu hatene katak; iha Konstituisaun RDTL hateten Saude ho Edukasaun GRATUITA.Iha realidade dala ruma tamba pilares 3(tolu) hateten mos Setor Privadu, maibela Pertegas iha fraze ida katak; Setor Privadu sei limite ba Edukasaunho Saude.

Konsekuensi, mak ohin loron ita hare Idousuho Defisiente barak mak ba halo tratamentu iha Hospital Nasional GuidoValadares tenki hetan Rujukan ba hola Ai-moruk iha Apotik nebeDoutor hatudu. Ai-moruk nebe faan iha Apotik sira mos nia folin halo idousu hoDefiesinti sira iis hotu atu kotuk.

3.Edukasaun

Hatur Sistema Edukasaun nebe Orientado

Iha periodu tolu nia laran nebe halo 13 anus ita harekatak Universidade barak iha ita nian rain mak orientadu tuir planu konstrusaunestado iha aspectu desenvolvimento nian oinsa produz rekursu umanu tuirprioridade nebe hatur ona iha planu estrategiku nebe iha. Kada tinan ita ronauniversidade iha rai laran mos produz sarjana S1 barak mak mai hosi CienciaDireitu no Relasaun Internasional no sosial politiku maibe ita la rona UNTL, UNPAZ ka UNDIL produztan Engeneria Agrikultura ka Engeneria tekniku konstrusaun nian ho Ekonomiaatus ba atus iha ita nia rain.

Situasaun ida nee preciza sistema politika edukasaun idaorientado tuir procesu konstrusaun estado nebe lao dadaun ho nia prioridadesmak hakerek iha Planu Estrategiku nia laran. Tamba sociadade ida nee precizatebes sistema ida nebe bele lori sira tuir processu desenvolvimentu. Se sistemapolitika edukasaun ho sistema ekonomia estado ida nee nian mak hatur lalos seifoo impaktu ladiak ba vida nasaun tomak, i realidade mak hanesan ida hare ihaita vida moris loron-loron, labarik feto minoridade ho 13- 17 anos hatene onahalo vida moris liu husi dalan saida deit, questaun ida nee, precizakordenasaun intra-ministerial ida diak hanesan hakerek nain cita ona iha leten.

Wainhira koaliaprotesaun ba labarik no labarik Feto sira minoridade hanesan hakerek iha leiinan Konstituisaun RDTL, tuir lolos futuru nasaun nian sira tenki moris hofull Benefit estado tenki tau atensaun makaas ba inan sira mak isin ruadurante fulan 9 nia laran, too wainhira inan sira tur ahi. Estado tenki tauatensaun makaas ba labarik sira hahu husi foin moris 0(zero) meses too17(dizasete)anos 0-17 liu husi oinsa haforsa liu tan Politika Estado nian kona ba Valorizasaun Cidadaun nebe koalia kona ba Bolsu da Mae. Formasaun Umanu bele lao ho diak wainhira necesidade basiku uma laran familiaida nian hetan benefisio ida diak husi intervensaun politika estado nian nebeekonomiku benefisia direitamente ba familia ida nian moris loron-loron.

Alem de halo kordenasaun Intra-ministerial oinsa sistemaeduksaun nee bele motivu estudante sira bele iha etos le makaas atu nune belekonyesimento luan; wainhira o le livro barak o iha konyesimentu barak liu tan,tamba evolusaun mundo nian lao ba oin cientista barak mosu descobre buatoi-oin que obriga ita atu buka hatene. Tamba nee, preciza estabelece;Libraria Nasional iha distrito hotu-hotu sai mos hanesan meus ida hodi lokeespasu kampu trablhu hodi reduz desempregu iha rai laran.

Kondisaun ida nebe bele loke kampu trabalhu, agora oinsa makhatur politika ida hodi estabelece LibrariaNasional iha Capital Dili no iha Distritu sira nebe mak governu hare katakbele ona estabelece. Kondisaun ida fooacessu ba estudante Universidade ho Ensinu Suprior sira bele hetan refernsiahusi livro nebe mak iha husi Estado no mos husi fatin seluk ka ajudus. Alembele hetan referensia mos bele hasae etos le nian ba estudante sira. Husiestabelecimentu Libraria Nasional neegovernu kria ona kampu trabalhu ba Timor-Oan nebe mak Desempregu nebe hatenehakerek no hatene le.

4.Comercio eMeu Ambienti

Koalia kona Lixo nee iha kategoria oin hirakedas, Surat tahan, Plastiku hosi Aqua ho Plastiku tau sasan nian no Kalenaat. Lixo selu mak oli foer no Lixo Sintina nian no hahan restu husirestorante sira, ohin loron ita hare cidade Dili nakonu ho Lixo, precizakordenasaun Intra-Ministerial ida hodi tau atensaun makaas kona ba questaunida nee.

Sekarik iha kordenasaun ida diak mak bele ihahanoin ida oinsa desenvolvi hamutuk hanoin ida kona ba Lixo nebe oras neenakonu iha iha Dili laran, hodi bele enkoraja setor privadu atu bele investeiha area produsaun ruma kona ba Lixo sira nee. por exemplo; kordenasaun entreMinisteiro Comercio Industria e Ambienti, Ministeiro Turismu no MinisteiroESTATAL atu nune bele hatur politika ida hamutuk hodi nune bele dudu setorprivadu laos deit buka tender iha Governu maibe oinsa atu Investe iha areasira nee. Husi politika estado nian nebe mai husi kordenasaun Ministerial idanee, Estado hamutuk ho setor privadu bele halo investimentu.

5. Turismo

Potensia boot seluk nebe ita nia governu halo helaesforsu makaas hodi desenvolvi mak setor turismu, ita nian rain iha istorianaruk kona ba kolonialista, istoria ruanebe husik fatin istoriku nebe la hanesan, fatin istoriku ho tasi ibunnebe sira mak sai hanesan potensia boot hodi atraiturista sira husi rai liur. Fatin turistiku sira nee se desenvolve ho diak seihatama receitas ba estado makaas. Alem foo receitas ba estado, iha procesudesenvolvimentu turisktiku nee mos loke oportunidade ba kria kampu trabalhu. Preciza mak tenki hatur politiku ida nebe loshodi desenvolvi setor turismu iha ita nian rain.

Iha area Tourismo, mos hanesan potensia boot tebeshodi bele kria kampu de trabalho, iha area ida ne ita lalika koalia desenvolvitourismo ho hotel sinco ka dez estrelas, potensia boot ba esplora fatinistoriku sira ne. Precisa politika ida nebe koalia kona ba Tourismo Komunitarioesplora potensia sira ne ho objetivo ida ba dala uluk katak loke oportunidadekria kampu de trabalho.

Questaun rekursu umanu/human resurce/sumber dayamanusia Timor-Leste iha tinan 13 nia laran hatudu mai ita hotu katak ita niannasaun juventude barak sai hanesandesempregu nebe hatene hakerek no hatene le, ema desempregu sira nee mak itabolu rekursu umanu. Recursu humanu barak teb tebes sarjana barak barakno joventude sira nebe oras ne sai desemprego hela sira ne mak recursu humano.Iha area sira hanesan precisa politika ida hosi SEPFOPE hodi centro treinamentoba area sira hanesan. Diak liu haruka instruktor ida mai Timor do ke haruka Ematimor oan sai ho custu nebe boot ba orcamento estado nebe ikus mai sai dividasba ministeiro.

Wainhira ita halo comparasaun entre haruka TimorOan sai ho potensia nebe ita iha hodi kria kondisaun ba ema servisu barak liufali ita haruka ema sai. Questaun ba ita mak oinsa atu kria. Dala ruma itahanoin dihan defisil tebes, defisil tamba ita mak la barani hatur politika idanebe loke espasu ba ita hodi kria kampo de trabalho, tamba ita la barani haturpolitika hanesan maka ita senti defisil.

Setor ida nee bele foo receitas boot ba Estado idanee, geografikamente Estado RDTL ida nee hamrik iha nasaun boot rua niaklaran, Indonesia ho Australia, ilha oan nee iha potensi eco-torismu bootpara godi desenvolvi. Setor ida nee mossai potensia boot tebes hodi loke espasu ba ema Timor-Oan hodi servisu rasikiha nia rain.

Ita nia nasaun preciza politika estado nian nebe baranilori Timor-Leste sai hanesan nasaun sira selukkonyesido iha mundo ho turismu. Planu Estrategiku DesenvolvimentuNasional ejiji desenvolvimentu TurismuKomunitario, atu bele realiza planu turismu komunitari Ministeiro Turismu eKultura obrigatorimente tenki iha kordenasaun ho Ministeiro sira seluk hotuhare ba desenvolvimentu Turismu Komunitario. Desenvolvimentu TurismuKomunitario mos sai hanesan fator importante ida nebe halo Timor-Leste mosnasaun sira seluk iha ASEAN sei konta hoTimor-Leste.

Para atu bele hadia sistema servisu nian nebe lao hoddiak no professional kordenasaun intr-ministerial, Ministeiro Planu e Financasho Ministeiro Solidaridade Sosial hamutuk ho SEPFOPE hatur politika kordenasaun ida hodi estabeleceiha diresaun ida ho naran SeguroNacional da Vida (SNV). Atu nunebele hamosu dekretu lei ida nebe bele regulariza sistema servisu kordenasaunintra-ministerial hodi bele kontrola negosiante no trabalhadores estrangeirosira mak mai servisu iha Timor-Leste liu husi koa taxa no koa ba SeguroNacional da Vida(SNV) fulan-fulan.

Liu husi kordenasaun Intra-Ministerial nebelao ho diak, hodi hatur politika estado nian hamutuk ejiji formasaunprofesionais barak liu tan hodi bele foo assistensia sosial ba politika estadonian ida nee. Formasaun profisionais sira nee bele liu husi ministeiro rasik politikaSEPFOPE nian. Signifika katak politikaestado nian ida nee la koalia kona ba oinsa haruka ema ba Korea ka Australia,maibe oinsa forma ema Timor-Oan iha rai laran, foo kapasitasaun ihakonyesimentu hodi hatene buat hotu, bele hodi bele partisipa ativu ihadesenvolvimentu.

Se ita koalia kona ba kampu de trabalhu nee,ita koalia kona ba oinsa ema ida atu moris iha hahan suficiente iha vida morissociadade ida nian. Ida nee sai responsabilidade boot governante sira, tambapoder nebe iha mai husi povo nebe foo sira nia votos, Lideransa Politiku sedeit mak ukun Rai ida nee, tenki barani hatur politiku ida foo benifisiotomak ba ema nebe foo ka delega nia poder nee. Signifika katak poder nebepovo foo ho esperansa atu bele hetan benifisio boot hosi politika nebe makUkun Nain sira hatur. Lei Inan loke dalan ho kondisaun tolu hanesan itahatene; pilares 3(tolu); Setor Publiku, Setor Privadu ho SetorAgrikula/Koperativu nebe iha sistema ekonomiku Estado nian. Pilares tolu neemak hanesan hakerek nain hateten ona sai pra-kondisaun ida hodi kria kampu detrabalhu.

Maske ita hahu ona ho salario minimum nebe iha, maibe,husi faze ida faze ita hotu hamutuk tau hanoin hamutuk hodi foo konstribuisaun hodi hadia diak liutan iha future, atu nune bele kria kampu de trabalhu barak liu tan hodi fooservisu ema hotu-hotu. Questaun ida neefila ba lideransa politiku sira nebe hetan oportunidade hodi asumi kargupolitiku nebe iha, hodi hare ba kondisaun real nebe Timor-Leste hasoru. Se hoaten barani no fuan boot ho hakarak ka lakoi, oinsa tau prioridade liu baoinsa atu hatur politika ida bele loke servisu ba ema barak. Atu nene povolabele hein deit iha fatin maibe pronto hodi servisu lisuk estado ida nee.

Husi pilares 3(tolu) nebe hatur iha sistema ekonomikuRDTL nian nee hatudu katak sistema ekonomiku Estado RDTL nian iha potensiaboot ba governasaun husi partidu politiku nebe deit mak kaer governu hodi beleloke kampu de trabalhu. Maske nune buat sira nee hotu depende ba visaun ka konseitupolitiku Ministro ka Sekretario Estado ida nian hodi hare ba kondisaun realnebe nasaun hasoru atu nune bele hatur politika ka Kebijakan Politik tuirprioridade nebe mak tuir interese povo nian, laos ba interese politiku partidaria ka grupuelite nian, maibe hatur politika ida nebe ba salva guarda ba interese nasionalnian, oinsa dudu ema hotu-hotu partisipa activu iha desenvolvimentu nebe laodadaun.OBRIGADO.***

Posted by

Aquita tamalaka

at06:58

Email ThisBlogThis!Share to TwitterShare to FacebookShare to Pinterest

Newer Post

Older Post

Home

Subscribe to:Post Comments (Atom)

Blog Archive

2017

(3)

April

(1)

February

(1)

January

(1)

2013

(26)

July

(2)TAMA LAKA AQUITA: Hukuman 20 tahun penjara bagi sa...Politiku sira mak hanesan Xavi hodi loke dalan ba ...

June

(6)

May

(2)

March

(1)

February

(5)

January

(10)

Picture Window theme. Powered by Blogger.