maturski rad - mak

Click here to load reader

Post on 14-Sep-2015

99 views

Category:

Documents

10 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Maturski rad

TRANSCRIPT

Maturski rad Mak

Maturski rad Mak

Maturski rad Mak

Sadraj

Uvod21.Znaaj32.Morfologija maka43.Uslovi uspijevanja74.Sorte maka85.Agrotehnika95.1.ubrenje95.2.Sjetva105.3.Njegovanje usjeva105.4.etva10Zakljuak12Literatura13

Uvod

Mak (opijumska aura) je bilo koji od veeg broja upadljivih cvjetova, tipino jedan po stabiljci, pripada familiji maka. Oni obuhvataju odreen broj vrsta primamljivih divljih cvjetova sa naenih kako rastu pojedinano ili u veim grupama; mnoge vrste takoe rastu u batama. Oni koji rastu u batama obuhvataju velike biljke koriene u mjeovitim travnatim oblastima i male biljke koje su gajene u stjenovitim ili planinskim batama.Boje cvijeta maka obuhvataju: bijelu, roze, narandastu, crvenu i plavu; neki imaju tamne oznake u sredini. Vrste koje se gaje godinama takoe ukljuuju mnoge druge boje u rasponu od jednobojnih tamnih vrsta do njenih pastelnih nijansi. Sredite cvijeta ima vijugave pranike okruene okruglim ili peharastim skupom etiri do est latica. Prije cvjetanja latice su zguvane u pupoljak, i kako cvjetanje prestane latice esto lee ravno prije nego to otpadnu.Polen orijentalnog maka, lat. Papaver orientale, je tamno plave boje. Polen poljskog maka (lat. Papaver rhoeas) je od tamno plave do sive. Pele koriste mak kao izvor polena.

1. Znaaj

Veoma vaan znaaj je, da su u proizvodnji zastupljeni uljani i opiumski mak. Ta podjela je izvrena prema upotrebnoj vrijednosti. Sjeme uljanog maka se koristi za spravljenje kolaa i za dobijanje ulja. Ulja ima prosjeno 47,8% u naem podneblju, a u Makedoniji taj procenat se kree izmeu 51% i 62%. Ulje je blijedo-ute boje prijatnog ukusa i mirisa. Ulje za ishranu ljudi se dobija hladnim presovanje sjemena, kako uljanog tako i opijumskog maka. Toplim presovanjem dobija s eulje koje se koristi u industriji za proizvodnju uljanih kvalitetnih boja. Uljane pogae koje ostaju nakon cjeenja ulja su dobra hrana za stoku. Sadre 36% rastvorljivih bjelanevina,10-12% ulja i 20-22% ugljenih hidrata. Opijumski mak ima znatno vei privredni znaaj. Gaji se u Makedoniji. Od ukupnih povrina pod makom , na opijumski otpada oko 80%. Iz aura opijumskog maka se dobija sirovi opijum. To je gust sok tamno smee boje koji se na vazduhu stvrdne, Bogat je velikim brojem alkaloida(29) . Vrijednost sirovog opijuma cijeni se na osnovu sadraja morfijuma, kojeg u makedonskom maku ima od 14.9% do 18,22%. Alkaloidi iz sirovog opiuma veoma su vana sirovina u farmaceutskoj industriji. Naalost, sirovi opijum se ilegalno koristi kao droga. U makovim suvim aurama ima oko 0,2%-0,8% morfijuma, kodeina do 0,07% papaverina do 0,05%, tako da se i one poslije vridbe koriste kao sirovina za prerade. Porjeklo maka nije tano utvrdjeno. Misli se da je nastao od dvije vrste maka. Pradomovina je Mala Azija. Mak je stara kultura koju su stari Grci gajili jos u IX vijeku prije nae ere. U nae krajeve, tanije u Makedoniji, donijeli su ga Turci u prvoj polovini XIX vijeka. Najvei svjetski proizvoai opijumskog maka su azijske zemlje na elu sa Indijom 62%, Turskom19% i bivim SSSR-om 12%. Uljani mak se gaji u veini evropskih zemalja, a najvie u bivem SSSR-u, Maarskoj, ekoslovakoj,Austriji i Poljskoj. Opijumski mak se haji u Makedoniji na oko 4000 ha, a uljani mak je najvie rasprostranjen u Vojvodini. Prosjean prinos semena maka u 1991. godini u Vojvodini bio je 644 kg/ha.

2. Morfologija maka

Mak je jednogodinja zeljasta biljka. Korijen je vretenaste grae, dosta dobro razvijen.Prodire u dubinu do jednog metra. Glavna masa bonih ila i ilica proima oranini sloj. Usisna mo je jako dobra. Stablo je u poetku zeljasto, kasnije odrveni. Na poprenom presjeku je okrugla, po povrini glatko i prekrivena pepeljkom. Lako se lomi. Raste u visinu od jednog do jednog i po metra. Grananje nije jako izraeno. Na vrhu glavnog stabla i bonih grana, ako ih ima, nalaze se cvjetovi.

Listovi se razlikuju u zavisnosti od mjesta na stablu. Donje lie je sa dugom lisnom drkom i lopatastom liskom. Krupnije je od gornjih listova. Gornje lie sjedee, izdueno jajastog oblika i dobrim dijelom obuhvata stablo. Obod lista je cio i slabo nazubljen.

Cvijet maka je veoma lijep i krupan, izbija na vrhu stabla i bonih grana. Sastoji se od duge cvjetne drke, dva aina lista zelene boje, etiri krupna krunina lista, velikog broja pranika i tuka. Boja kruninih listova moe biti bijela, crveno ljubiasta i ljubiasta. Oplodnja je autogamna, a prisutna je i stranooplodnja poto cvjetove rado posjeuju insekti.

Plod je aura razliitog oblika i veliine, to zavisi od sorte. Spoljanja povrina aure moe biti glatka ili uzduno rebrasta. Sa unutranje strane nalaze se uzdune placente na kojima se nalazi sjeme. Na vrhu aure nalazi se odrvljeni ig. Kod nekih sorti se u sazrijevanju javlja vijenac otrova ispod odrvenjenog iga, a kod nekih aura oni ostaju zatvoreni.

Sjeme je sitno, bubreastog oblika i naborano po povrini. U jednoj auri moe biti veoma razliit broj sjemenki. Sjeme je po boji bijelo, sivo, plaviasto, ruiasto, uto ili crno. Od ukupne mase na sjeme otpada 60 % , a na auru 40 %. U jednoj auri ima od 6000 do 18000 sjemenki. Apsolutna masa sjemena 0,3 do 0,7 a hektolitarska masa od 52 do 60 kg. Vegetacija jarog maka traje od 100 do 140 dana, a oziimog od 240 do 260 dana. Stadijum jarovizacije kod maka traje do 30 dana pri temperaturi od 1 do 2C.

Izmeu uljanog i opujomskog maka postoje morfoloke razlike. Uljani mak ima tanje lie, slabije prekriveno pepeljkom. Cvjetovi su razliiti, otvoreno ljubiasti ili crveno ljubiasti. aure su tankih zidova i uzduno su rebraste. Opijumski mak ima deblje koasto lie suvozelene boje, cvjetovi su bijeli, bijelo crvenkasti ili ljubiasti. aure su sa debelim zidovima glatke povrine sa puno mlijenog soka.

3. Uslovi uspijevanja

Toplota je faktor spoljanje sredine koja uslovljava geografsku rasprostranjenost maka. Uljani mak uspijeva na niim temperaturama, pa se gaji daleko na sjeveru. Prelazi june granice vedske i Norveke. Opijumslki mak je kultura toplijih krajeva. Optimalni uslovi za ovaj mak su izmeu 27 i 45 sjeverne gografske irine, a za opijuski od 11 u Indiji do 48 u Manduriji. Minimalna temperatura je 2C - 3C , a optimalna za klijanje je oko 20C. Tokom vegetacije potreba maka prema toploti raste. Otpornost na niske temperature je velika. Ozimi, opijumski mak izdri pod snijenim pokrivaem temperature od -15C do -20C. Mlade biljke jarog uljanog maka mogu da izdre proljetne mrazove od 6 do 7C. Ozimi mak teko podnosi golomrazice i este temperaturne promjene tokom zime.Vie vlage potrebno je u prvoj polovini vegetacije, do cvjetanja. Za ozimi mak u periodu od oktobra do aprila mjesece potrebno je najmanje 350 ml padavina. Kritina faza je u vrijeme intenzivnog porasta do butonizacije. Za klijanje zrna maka potrebno je oko 90 % vode od mase zrna. Na sui je osjetljiv reaguje jakim opadanjem prinosa. Opijumskom maku u fazi cvjetanja i dospijevanja aura pogoduje suvo i toplo vrijeme. Poveana vlanost i oblanost u tim fazama uzrokuje veliki pad prinosa opijuma. Mak je biljka dugog dana i potrebno joj je mnogo svjetlosti.Kulturi maka odgovaraju plodna laka zemljita dobre strukture. Dobro uspijeva na zemljitima bogatim kalcijumom. Mak ne podnosi slana, teka movarna zemljita. Zbog lako lomljive stabljike povrine pod makom treba da su zatiene od vjetrova. Kod opijumskok maka zasjeene aure se pod uticajem vjetra meusobno taru pa se sirovi opijum razmazuje pa se ne moe da prikupi.

4. Sorte maka

Rad na selekciji maka u naoj zemilji nije razvijen, iako nae populacije predstavljaju dobru osnovu za selekcioni rad.Nae populacije se djele na uljne i opijumske makove.

Uljni mak se proizvodi setvom lokalnih populacija

Opijumski mak se deli na bjelosjemeni sa bjelim krunicnim listicem i plavosjemenim sa ljubicastim cvjetovima:

Vie se gaji blavosjemeni mak poto tako sjeme na tritu ima neuporedivo veu cjenu od bjelosjemenog.

5. Agrotehnika

Povrine pod makom nisu velike tako da se njegova proizvodnja bez tekoa moe organizovati u plodored. Dobri predusjevi pred opijumski mak su usjevi koji se rano ubriaju i ostavljaju dovoljno vremena za pripremu zemljita i jesenju sjetvu. Uljani mak se sije u proljee pa je mogu iri izbor pogodnih predusjeva. Zbog plemenjae i odreenih tetoina, mak ne smije doi na istu parcelu 3 4 godine. Dobri predusjevi su godinje mahunarke: pasulj, graak, ranije sorte soje, grahorica, stoni graak. U grupu dobrih predusjeva spdaju i strna ita i rane okopovine. Mak je odlian predusjev za veinu ratarskih kultura, posebno za ozimu penicu.Obrada zemljita vri se na dubini od 30 cm. Broj oranja zavisi od predusjeva. Poslije ranih predusjeva ore se dva puta. Prvo oranje na dubini 15-18 cm. Drugo oranje za ozimi mak treba uraditi u prvoj polovini septembra mjeseca, a jari tokom jeseni. Poslije kasnih predusjeva obavlja se duboka obrada sa jednim oranjem na punu dubinu. Zemljite prezimljava u otvorenim brazdama ili se izvri grupa predsjetvenih priprema, a rano u proljee se vri priprema za sjetvu uljanog maka. Dopunska obrada za ozimi opijumski mak vri se odmah nakon dubokog oranja. Koriste se drljae, tanjirae, kultivatori, sjetvospremai, zavisno od kvaliteta oranja i stanja vlanosti zemljita.Zbog sitnog sjemena dopunska obrada mora biti maksimalno kvalitetno uraena.

5.1. ubrenje

Mak u plodoredu dolazi na prvo mjesto, to znai da se moe ubriti direktno stajnjakom. Unosi se oko 20-30 t/ha poluzgorjelog. Koliina istih h