^ovjekpripada zemlji · 2016-05-10 · ^ovjekpripada zemlji "mi smo dio zemlje i ona je dio...

$: ÔVJEKPRIPADA ZEMLJI · 2016-05-10 · ÔVJEKPRIPADA ZEMLJI "Mi smo dio Zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvije}e na{e su sestre, jelen, konj, veliki orao - svi su oni na{a bra}a$
ÔVJEK PRIPADAZEMLJI"Mi smo dio Zemlje i ona je dio nas. Mirisavocvije}e na{e su sestre, jelen, konj, veliki orao -svi su oni na{a bra}a. Stjenoviti vrhunci, so~nipa{njaci, toplina tijela ponija i ~ovjek - svi pripa-daju jednoj obitelji... Rijeke su na{a bra}a, onenam utaùju è|... Ta sjajna voda {to te~e brza-cima i rijekama nije samo voda, ve} i krv na{ihpredaka...morate u~iti djecu da svaki odraz u bi-stroj vodi jezera pri~a doga|aje i sje}anje naro-da... Morate u~iti va{u djecu da rijekama dajudobrotu kakvu biste vi pruìli svom bratu... Zrakje skupocjen... jer sve ìvo dijeli jednaki dah -ìvotinja, drvo, ~ovjek... Vjetar {to je mom djedudao prvi dah, tako|er }e prihvatiti i njegov po-sljednji uzdah... ôvjek, izgleda, ne opaà zrakkoji di{e, jer ~ovjek koji umire puno dana je otu-pio na smrad... [to je ~ovjek bez ìvotinja? Akosve ìvotinje odu, ~ovjek }e umrijeti od velikeosamljenosti duha. [to god }e se dogoditi ìvo-tinjama, ubrzo }e se dogoditi i ~ovjeku. Sve stva-ri su povezane kao krv koja ujedinjuje obitelj...Morate nau~iti svoju djecu da je tlo pod njihovimstopama pepeo njihovih djedova. Tako }e onipo{tovati zemlju. Recite va{oj djeci da je zemljas nama u srodstvu. U~ite va{u djecu da je Zemljana{a majka. [to god sna|e Zemlju, sna}i }e i si-nove Zemlje. To mi znamo: Zemlja ne pripada~ovjeku - ~ovjek pripada Zemlji. ôvjek ne znatkivo ìvota, on je samo struk u tomu. [to god~ini tkanju, ~ini i sebi samomu... Zaprljajte svojkrevet i jedne no}i ugu{it }ete se u vlastitomsme}u... ôvjek se odnosi prema majci Zemlji iprema bratu Nebu kao prema stvarima koje semogu kupiti, oplja~kati, prodati... ôvjekov ape-tit }e pro`derati Zemlju i na Zemlji ostaviti samopusto{..."

Dijelovi su to poruka iz pisma indijanskog pogla-vice Seattlea upu}enog jo{ 1854. godine ame-ri~kom predsjedniku, koji je èlio od Indijanacakupiti velika prostranstva indijanske zemlje. Poz-

nato nam je {to se dogodilo, ali ostalo je Pismo,koje se i danas smatra najljep{om odom Zemljikao najdublje misli koje su ikad sro~ene o majciZemlji.

Prije 30 godina, 22. travnja 1970. godine, guver-ner Gaylord Nelson i student Denis Hayes pokre-nuli su u SAD - u akciju Dan Zemlje, koja jeuklju~ila 20 milijuna sudionika. Ubrzo su inicijati-vu prihvatile organizacije i u drugim zemljama,pa je 1990. godine Dan Zemlje slu`beno postaome|unarodnim i, moèmo re}i, planetarnim da-nom.

Od tada, toga dana ekolozi {irom svijeta upozo-ravaju javnost i politi~are na alarmantno stanjena na{em Planetu zbog one~i{}enja okoli{a. Oveje godine u 185 zemalja u prosvjedima protiv ne-odgovornog pona{anja, prvenstveno politi~ara,sudjelovalo pet tisu}a udruga za za{titu okoli{a.

Me|utim, takva upozorenja su skoro bez odjeka,a svake godine i{~ezne 40 tisu}a poznatih biljnihi ìvotinjskih vrsta. Biolozi procjenjuju da }e ih usljede}ih 30 godina, ako se i do tada ni{ta nepromijeni u pona{anju ~ovjeka, nestati daljnjih20 posto. A, {to je ~ovjek bez ìvotinja, bez{uma, pitao je poglavica Seattle.

Prva me|unarodna konferencija na kojoj su setraìla rje{enja za uskla|ivanje gospodarskograzvoja, rasta svjetskog pu~anstva i ~uvanja pri-rodnog okoli{a odràna je jo{ 1972. godine uStocholmu. Postoje brojni dokumenti poput tzv.Rio deklaracije sa 27 osnovnih na~ela o daljnjemrazvoju cjelokupnog ~ovje~anstva, odnosnoodrìvog razvoja, Agende 21 - radnog programaza 21. stolje}e, Okvirne konvencije o klimatskimpromjenama s konferencije u Kyotu, Konvencijeo biolo{koj raznovrsnosti, Deklaracije o {uma-ma... U tim su dokumentima zapisana usmjere-nja i obveze, ali na papiru. Tako }e biti sve dok"veliki" ne odlu~e o sudbini Zemlje. "ôvjekovapetit }e pro`derati Zemlju i na Zemlji ostavitisamo pusto{...", upozorio je skoro prije 150 go-dina poglavica Seattle.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

U OVOM BROJUMr. sc. Mladen @unec: Opskrba je zrcalo HEP-a 3, 4, 5

Uprava HEP-a u Slavonskom Brodu: Ulaganja se nastavljaju 6

Certifikat o "zelenoj energiji" dravskim hidroelektranama 7

Zlatko Peji}: Tko nam je pojeo Planet? 10

Za dokup mirovine zainteresirano vi{e od 500 radnika HEP-a 16

Potrebna bolja komunikacija Uprave i sindikata 17

HE Jaruga: Kralji~ino novo ruho 24, 25

Kombi kogeneracijsko postrojenje TE-TO: Nova snaga u sustavu 27-38

CKTL: Sve ve}i zna~aj goriva 44, 45

35

21

63

MR. SC. MLADEN @UNEC, DIREKTOR HEP OPSKRBE d.o.o.

OPSKRBA JE ZRCALO HEP-aPREMA Odluci Nadzornog odbora, Uprava HEP-a je biladu`na do kraja 2002. godine donijeti odluku o registra-ciji dru{tva HEP Opskrba d.o.o. s planom djelovanjaDru{tva, najkasnije do 30. lipnja 2003. godine. To dru-gim rije~ima zna~i da se iz distribucijske djelatnosti,odnosno odranije utemeljene HEP Distribucije d.o.o.izdvaja opskrbna djelatnost, odnosno utemeljuje senovo ovisno dru{tvo HEP-a d.d. - HEPOpskrba d.o.o.

Direktorom Dru{tva je imenovan mr. sc.Mladen @unec i u Razgovoru s povodomèlimo iz prve ruke ~itateljima HEP Vje-snika prenijeti o kakvim je promjenamarije~, kako }e se one provoditi, koji suciljevi i o~ekivani u~inci.

Spomenimo da je mr. sc. Mladen @unecu HEP-u, to~nije Elektri Zagreb, zaposlenod 1983. godine, prvo u Odsjeku za{tite imjerenja gdje je obavljao poslove ispiti-vanja za{tite i pu{tanja objekata u pogon,a potom u Odjelu za razvoj i investicijeposlove za{tite, mjerenja, MTU sustava,kompenzacije jalove snage, mjerenjakvalitete energije. Nakon toga je radio uUredu slu`be za tehni~ke poslove, a po-lovicom 2000. godine je iz Elektre Za-greb pre{ao u Direkciju za distribuciju, namjesto rukovoditelja Slu`be za prodajuelektri~ne energije. Tijekom svog rada,poticao je uvo|enje novih tehnologija,izme|u ostalog, i uvo|enje ru~nih termi-nala, projekt MTU na 110 kV, projektHEPTEL - prete~a dana{njih call centara,a brinuo je o kompenzaciji jalove snage ipropisao ugradnju prigu{nica na svekompenzacije radi sprje~avanja rezonan-tnih pojava.

Tijekom 1994. i 1995. godine, mr. sc.Mladen @unec je na FER-u zavr{io "Di-ploma Study in Management", a 1999.godine i me|unarodni poslijediplomskistudij "Poslovnog upravljanja" s magi-sterskom radnjom "Reinènjering poslov-nih procesa u distribuciji elektri~neenergije". ^lan je brojnih timova u HEP-u,ali i timova Vije}a za regulaciju energet-skih djelatnosti i Vlade Republike Hrvat-ske, hrvatskih i me|unarodnihelektroenergetskih institucija, kao i autor brojnihstru~nih radova.

HEP Vjesnik: Ukrako nam obrazloìte koji su te-meljni razlozi izdvajanja djelatnosti opskrbe u po-sebno dru{tvo iz HEP Distribucije i koliko je takvaodluka Nadzornog odbora stru~no opravdana?

Mr. sc. Mladen @unec: Prema Direktivi EU i svim eu-ropskim elektroenergetskim propisima, opskrba morabiti poseban tro{kovni, odnosno profitni centar. To jedefinitivno i nije dvojbeno - tako je ugra|eno i u hrvat-ske zakone koji reguliraju obavljanje elektroenergetskedjelatnosti. Jedino je pitanje ho}e li to biti samora~unovodstveno razdvojeni profitni centar od ostalih

elektroprivrednih djelatnosti ili }e opskrba imati ipravnu osobnost. Zna~i, djelatnost opskrbe se morara~unovodstveno razgrani~iti od djelatnosti distribucije,proizvodnje i prijenosa, a opredjeljenje za pravno raz-dvajanje je stvar politi~ke prosudbe. Ja nemam poli-ti~ke kompetencije da bih mogao komentirati takvuodluku, a mogu jedino pretpostaviti da je donesena

zbog, mo`da, jasno}e ra~una i prikaza poslovanja. Nai-me, ako nema pravne osobnosti, uvijek postojimogu}nost prelijevanja dijela tro{kova, primjerice za-jedni~kih poslova, zajedni~kih slu`bi zajedni~ke upra-ve... Ako je to pravno razdvojeno, to je ~isto itransparentno i {to se ti~e tro{kova i kadrova. Jer,opskrba je jedna od najosjetljivijih djelatnosti, s obzi-rom da se tu obavljaju poslovi naplate isporu~ene elek-tri~ne energije.

HEP Vjesnik: [to je u~injeno do danas, odnosno{to slijedi do srpnja ove godine?

Mr. sc. Mladen @unec: Dru{tvo je registrirano naTrgova~kom sudu u Zagrebu, a sukladno odluci Nadzor-

nog odbora, do 30. lipnja ove godine trebamo donijetiplan djelovanja Dru{tva. Konstituirali smo Nadzorni od-bor, a {to se ti~e dono{enje pravilnika o organizaciji isistematizaciji radnih mjesta pitanje je treba li ~ekatidono{enje tog pravilnika na razini HEP d.d., a smatramda }e takav zahtjevan posao do po~etka srpnja biti te{koizvediv, ili primijeniti postoje}i kao {to su to u~inila

ostala novoutemeljena ovisna dru{tva.Jer, od 1. srpnja HEP Opskrba morapo~eti raditi sa svojim kadrovima, {tozna~i da }e trebati prenijeti ugovore oradu radnika koji danas rade u HEP Di-stribuciji d.o.o.

Ostaje otvoreno i pitanje opsega izdva-janja, odnosno ho}e li se provesti odje-danput ili postupno. Kona~no, ostajepitanje razgrani~enja izme|u djelatnostidistribucije i opskrbe. To nije tako jedno-stavno kao {to je bilo s proizvodnjom iprijenosom, gdje su direkcije samo bilepreimenovane u dru{tva. Jer, u dana{njojdistribuciji na terenu dio ljudi obavlja po-slove obje djelatnosti. Osobito je toizraèno u manjim organizacijskim jedi-nicama. Primjerice, na pojedinom ma-njem jadranskom otoku, dvoje ili trojeljudi obavlja sve poslove. Kako ih razdvo-jiti? U brojnijim organizacijskim jedini-cama bit }e to manji problem.

Spomenut }u da je u tijeku izrada Op}ihuvjeta isporuke elektri~ne energije,mre`nih pravila i ostalih dokumenatava`nih za definiranje odnosa s pojedinimdru{tvima HEP-a d.d., ali i s kupcima.Pokrenuli smo informatizaciju poslovnihprocesa kao uvjeta racionalizacije i kon-trole klju~nih procesa poslovanja. Ciljnam je promijeniti percepciju javnosti oHEP-u kao monopolnoj tvrtki i u tom po-dru~ju smo pokrenuli nekoliko projekata,a provo|enjem pojedinih pilot projekatapripremamo se za mogu}nost ve}e po-nude usluga na{im kupcima.

HEP Vjesnik: Kupci su, istina, naj-osjetljiviji na cijenu elektri~ne ener-gije i sve {to je uz nju vezano.Osje}ate li manje njihove pritiske na-kon primjene novog Tarifnog susta-

va, zbog lak{eg obra~unavanja potro{eneelektri~ne energije?

Mr. sc. Mladen @unec: Na~elno su manji pritisci ku-paca s obzirom na ve}u razumljivost ra~una nego rani-je. U prija{njem tarifnom sustavu, kupci nisu razumjelikoncept snage u ra~unu, osobito kategorija ku}anstvo,pa su zbog toga smatrali da ih HEP obmanjuje i vara. Unovom Tarifnom sustavu toga nema za ku}anstva, panema bitnih nejasno}a.

Temeljno je pitanje treba li tarifni sustav biti tehni~kiispravniji ili marketin{ki prihvatljiviji. U cijeloj Europi,tarifni sustavi imaju dvokomponentnu cijenu, odnosnofiksni dio koji moè biti fiksna naknada ili naknada za

HEP VJESNIK 147, TRAVANJ 2003. 3

razgovor s povodom

DJELATNOST OPSKRBE SE MORARAÛNOVODSTVENO RAZGRANIÎTI ODDJELATNOSTI DISTRIBUCIJE, PROIZVODNJE IPRIJENOSA, A OPREDJELJENJE ZA PRAVNORAZDVAJANJE JE STVAR POLITI^KEPROSUDBE [TO OSOBNO MOGUPRETPOSTAVITI DA JE TAKO ODLUÊNOVJEROJATNO ZBOG JASNOÆE RAÈUNA IPRIKAZA POSLOVANJA

snagu i drugi dio koji je cijena energije. Njema~ka,Engleska, Irska i ve}ina sjevernih zemalja imaju stalnumjese~nu naknadu i cijenu energije. Francuska, [pa-njolska, Italija, Portugal... imaju koncept snage i energijekoja je vezana uz snagu, {to je bilo u na{em prija{njemtarifnom sustavu. Ta su dva koncepta u Europi ravno-mjerno raspore|ena.

Osobno drìm da je koncept koji uklju~uje posebnoiskazivanje snage nastao inènjerskom logikom i teh-ni~ki je opravdaniji. Drugi je koncept opravdaniji s gle-di{ta kupaca, jer je puno jasniji i kupcima znatnojednostavniji za shvatiti. Name}e se pitanje postojimo limi zbog kupaca ili kupci zbog nas?

HEP Vjesnik: Je li HEP pokleknuo pred pritiscimakupaca?

Mr. sc. Mladen @unec: U svijetu i kod nas u tarifnomsustavu nema snage samo za kategoriju ku}anstva. Ali,u razvijenom svijetu na ku}anstva otpada samo otprilike30 posto ukupne potro{nje. Ostalo je srednja i velika in-dustrija. I te kategorije potro{nje svugdje u svijetu, pa ikod nas, imaju u ra~unu snagu. [to se ti~e kupaca kate-gorije ku}anstvo koje u prosjeku godi{nje koristi 2,5 do3 tisu}e kWh, pitanje koncepta snage ili energije nije

kriti~no. Samo je pitanje pristupa. Ku}anstva su, rekaobih, statistika, to nije tehnika. Stvari se rje{avaju prik-lju~kom, gdje svaki kupac pla}a snagu koja mu treba iprema tomu je prilago|ena i mreà. Ho}e li se ta snaganapla}ivati kroz posebno iskazanu veli~inu snage ilipreko energije - nije odlu~uju}e. U novom Tarifnom su-stavu, cijena energije se ra~una tako da polovica otpadana snagu, a polovica na energiju. Za ku}anstva se nijebitno razlikovao stari od novog Tarifnog sustava. Naime,za 90 posto ku}anstava snaga se ra~unala prema for-muli, a formula za snagu je energija. Mi smo snagura~unali iz energije. Zna~i, rije~ je samo o iskazivanju.

HEP Vjesnik: To zna~i da ne stoji tvrdnja dugogo-di{njih elektroprivrednika da smo s Tarifnim su-stavom napravili korak natrag. Odnosno,ponovimo koje su prednosti, a koje manjkavostinovog Tarifnog sustava.

Mr. sc. Mladen @unec: Ne, ne stoji. Jer, formula izprija{njeg tarifnog sustava je bila kvadratna jednad`ba,parabola i samo je aproksimirana pravcem, pa je i daljesnaga u cijeni, samo {to vi{e nije kvadratna ovisnostsnage o energiji, nego linearna ovisnost. A kada je line-arna, moè se izravno dodati u cijenu kWh kao dodatnifaktor te moèmo otprilike re}i da je 30 lipa cijena kWh,a drugih 30 lipa cijena snage za taj kWh.

Prednost Tarifnog sustava za ku}anstvo je razumljivost,jednostavnost i mogu}nost kontrole tro{ka. Sada svatkotko zna pomnoìti broj potro{enih kilovatsati i cijenuelektri~ne energije, te pribrojiti 15 kuna naknade i PDV

- moè provjeriti ispravnost ra~una za elektri~nu energi-ju. Time je otklonjena predrasuda o HEP-u, kao tvrtkikoja vara i obmanjuje svoje kupce. Izbacivanje snage izobra~una je zapravo bio ustupak udrugama potro{a~a.

Kada me pitate za manjkavosti, moram re}i da u trenut-ku kada je ra|en tarifni sustav nije bilo mogu}e izraditirastavljanje cijene po djelatnostima, pa se nije moglotarife formirati tako da se iz ra~una vidi tro{ak proizvod-nje, prijenosa i distribucije. Bilo je ranijih prijedlogasloènijeg tarifnog sustava u kojem je bila i naknada zapriklju~nu snagu, za mreàrinu... ali smo dobili smjer-nice da se izradi {to jednostavniji tarifni sustav.

Sada se intenzivno radi na prijenosnim i distribucijskimmreàrinama. Vije}e za regulaciju energetskih djelatno-sti propisalo je metodologiju, a u definiranju prijedlogamreàrina rade predstavnici HEP Prijenosa i HEP Distri-bucije uz suradnju inozemnih konzultanata. Vidjet }e sekako }e se napla}ivati mreàrina - preko energije, prekoenergije i snage ili preko priklju~ne snage.... Kada serazvije metodologija, u tom smjeru }e s doraditi Tarifnisustav. Sada radimo prema privremenoj odluci UpraveHEP-a o internim cijenama koja }e vrijediti dodono{enja spomenute metodologije za jasno razgra-ni~enje.

HEP Vjesnik: Zbog ~ega su reakcije kupaca, prigo-dom dono{enja Tarifnog sustava, bile iznimnosna`ne?

Mr. Mladen @unec: Odavno sam upozoravao da bidono{enje Tarifnog sustava - za sve - bilo bolje 1.travnja kada se mijenjaju obilje`ja potro{nje, jerzapo~inje ljetna sezona, odnosno sezona manjih akon-tacijskih ra~una, nego 1. rujna kada zapo~inje zimskasezona, odnosno sezona ve}ih akontacijskih ra~una.Premda je prijedlog tarifnog sustava postojao zadono{enje 1. travnja, odgodile su ga politi~ke okolno-sti. Tako su kupci samo sezonsko obilje`je uplatnicaprotuma~ili kao pove}anje cijene. Poslije se dokazaloda su medijski napadi bili neargumentirani. Ali, pro-mijenio se tarifni sustav i na~in izra~una, zna~i da sesvakom kupcu promijenio na~in obra~una i cijena -nekima na vi{e, a nekima na manje. Pitanje je koliko bibilo opravdano najprije mijenjati na~in obra~una {tosvima mijenja i cijenu, a za nekoliko mjeseci ponovnokorigirati cijenu. To bi bio dvostruki posao koji bi izaz-vao dvostuke tro{kove, s obzirom na dva o~itanja, dvaputa promjene cijena, dva puta promjene vremena ira~una - svega. Moj konkretan odgovor na Va{e pitanjeje da je bio neprikladan datum dono{enja Tarifnog su-stava.

HEP Vjesnik: Kakva je, prema Va{em mi{ljenju,struktura potro{nje u Hrvatskoj u odnosu na drugezemlje? Odnosno, koliko je povoljna za elektroe-nergetski sustav?

Mr. sc. Mladen @unec: Optimalna struktura potro{njeje otprilike tre}ina kategorije ku}anstvo, tre}ina malogobrta i industrije i tre}ina velike industrije i tako je uskoro svim zemljama Europe. To je dobra struktura, jersrednji i veliki kupci mogu upravljati svojom po-tro{njom, a ku}anstva u na~elu to ne mogu. U Hrvatskojsu sada pribli`no 50 posto ku}anstva, a ostalo su ostalikupci zbog poznatih okolnosti - posrnulog gospodar-stva. Ku}anstva su najnepovoljnija struktura kupaca,njihova se potro{nja, u na~elu, ne moè kontrolirati nitise s njom moè upravljati.

Zakon o energiji je uveo i kategorije kupaca s kojima }ese mo}i pregovarati o uvjetima isporuke elektri~neenergije, takozvane povla{tene kupce, me|utim jo{nisu izra|eni odgovaraju}i podzakonski akti koji biomogu}ili operativnu provedbu toga. Ostali kupci su uokviru javne usluge i njima je Vlada propisala tarifnestavove, {to zna~i da se s njima ne moè pregovarati.Odnosno, HEP ne moè postupati suprotno odredbamaTarifnog sustava.

HEP Vjesnik: Moè li se i kako, u dana{njim hrvat-skim okolnostima, nenapla}eni prihod od ispo-ru~ene elektri~ne energije kupcima kao ~istigubitak koji dovodi u pitanje poslovanje HEP-a,svesti na podno{ljivu razinu?

Mr. sc. Mladen @unec: Od po~etka rada nove UpraveHEP-a, sustavno se smanjuje nenapla}eni prihod, kao ibroj dana vezivanja i gubici u distribuciji. Broj otkrive-nih su~ajeva kra|e elektri~ne energije, generalno gle-daju}i, ima trend rasta. U 2002. godini je otkrivenomanje slu~ajeva nego u 2001., {to je posljedicauvo|enja novog Tarifnog sustava, zbog ~ega su sve ak-tivnosti vezane za pobolj{anje naplate tijekom posljed-njeg tromjesje~ja 2002. godine zna~ajno oslabile.

Primjerice, u oùjku 2000. godine nenapla}eni prihodiznosio je pribli`no 1,7 milijuna kuna, u oùjku 2001.godine - 1,5 milijuna kuna, u oùjku 2002. godine 1,3milijuna kuna, a u prosincu te godine 1,2 milijunakuna.

Na{i su napori, dakako, usmjereni na pove}avanje razi-ne napla}enosti i svakodnevno provodimo akcijeiskap~anja kupaca koji nisu platili ra~une za potro{enuelektri~nu energiju.

HEP Vjesnik: Kako gledate na zahtjeve na{eg vla-snika o otpisivanju dugovanja HEP-a, {to zapravozna~i umanjenje njegova prihoda, a istodobno izahtjeve za pozitivnim poslovnim rezultatom?

Mr. sc. Mladen @unec: Dràva poku{ava rje{avati du-bioze, prvenstveno u podru~jima od posebne dràvneskrbi, koje su posljedica rata. U posljednje dvije -tri go-dine smanjen je broj odluka Nadzornog odbora o otpisudugovanja. Posljednja se odluka odnosila na naplatupotraìvanja do 31. prosinca 2000. godine. Premda jeto za HEP gubitak, smatram da takve nenapla}enera~une iz tog razdoblja treba rije{iti, jer to optere}ujeposlovanje. Rije~ je o odluci na{eg vlasnika koji moèsvojom voljom to rje{avati na takav na~in.

HEP Vjesnik: Kakva je filozofija odnosa s kupcimai drìte li da }e se u ovakvom novom organizacij-skom ustroju u~initi pomaci na bolje?

Mr. sc. Mladen @unec: Novom organizacijom, odno-sno utemeljenjem dru{tva HEP Opskrba, poku{at }emoosigurati druk~iji nastup prema kupcima. Osnovat }emoposebne odjele za marketing, odjel za razvoj novih pro-

razgovor s povodom

4 HEP VJESNIK 147, TRAVANJ 2003.

NEOVISNO O UTEMELJENJU NOVOG DRUŠTVA HEPOPSKRBE, POKRENUTO JE UVOÐENJE NOVEJEDINSTVENE APLIKACIJE ZA PRODAJU ELEKTRIÈNEENERGIJE SA SVIM NJENIM ELEMENTIMA, ŠTO ZNAÈIDA ÆE ZA PODRUÈJE HRVATSKE BITI JEDINSTVENIRAÈUNI, IZGLED I NAÈIN OBRAÈUNA ELEKTRIÈNEENERGIJE ŠTO ÆE BITI VELIKI NAPREDAK I ZA NAS IZA KUPCE

izvoda, odjel za CRM (Customer Relationship Manage-ment)... Vjerujemo da }emo takvim pristupom,odnosno organizacijom odnosa s kupcima, uspjeti utje-cati na percepciju HEP-a u javnosti.

Ali, neovisno o utemeljenju novog dru{tva HEPOpskrbe, pokrenuto je uvo|enje nove jedinstvene apli-kacije za prodaju elektri~ne energije sa svim njenimelementima, {to zna~i da }e za podru~je Hrvatske bitijedinstveni ra~uni, izgled i na~in obra~una elektri~neenergije. To }e biti veliki napredak i za nas i za kupce.Na{a izvje{}a bi bila jednoobrazna, jednostavna i lakodostupna - samo pritiskom na tipku na ra~unalu, a kup-ci bi bez obzira gdje stanuju ili imaju vikend ku}u imalijednaki na~in obra~una.

Instalirali smo jedinstveni telefonski broj 0800-0555 nakojem }e kupci iz cijele Hrvatske mo}i dobivati infor-macije o problemima opskrbe, o cijenama, tarifama isvemu ostalom. Instalirali smo ga zbog potreba Tarifnogsustava, a kada }e po~eti funkcionirati ovisi o sredstvi-ma i kadrovskoj ekipiranosti.

Osim toga, ve}ina postoje}ih blagajni~kih prostora udistribucijskim podru~jima postat }e informativni, sav-jetodavni, promocijski centri. Platni promet bi usmjerilina financijske ustanove - banke i po{te - gdje bi kupcipla}ali svoje ra~une bez naknade. U informativnim cen-trima bi se kupcima pruàle informacije o tomu kakopostati kupac, kako promijeniti tarifni model, kako ra-cionalno koristiti elektri~nu energiju...

HEP Vjesnik: Imamo li mi za takve specifi~ne po-slove s kupcima primjerene kadrove?

Mr. sc. Mladen @unec: Kao {to ste mogli primijetiti,moji suradnici su preteìto mladi ljudi. Mladi stoga {toje rije~ o potpuno druk~ijem pristupu tom poslu nego{to je u HEP-u bilo do sada. Jer, lak{e je od novog ~ov-jeka, koji je neoptere}en ve} uhodanim pristupom kup-cima, traìti i educirati ga za novi pristup, nego od~ovjeka koji je 20, pa i 30 godina radio na jedan na~in.Ali, manjka nam organizirano testiranje koje bi nam po-moglo pri odabiru ljudi za tu specifi~nu funkciju. Mi}emo provesti testiranje postoje}ih ljudi koji su zainte-resirani za rad s kupcima, pa }emo vidjeti zadovoljavajuli oni temeljne kriterije da bi ih se moglo poslati nadaljnju obuku.

Ljudi na {alterima moraju biti informati~ki pismeni iuspjeli smo za njih organizirati te~ajeve. Stupili smo ukontakt s agencijama za obrazovanje i rad s kupcima.Ali, sukladno razgovorima s direktorima pojedinih DP-a,dokazano neprimjerene kadrove ne moè se u posto-je}im organizacijskim okolnostima premjestiti na drugaradna mjesta, a nema na~ina niti za nagradu niti za kaz-nu. U tijeku je istraìvanje mi{ljenja javnosti o HEP-u,njegovim uslugama i pona{anju njegovih radnika, pa}emo temeljem tih podataka planirati na{e daljnje akci-je.

Planiramo u takve prostore postaviti kamere, uz infor-maciju da se snima, pa o~ekujemo da }e biti i manjevrije|anja na{ih ljudi od kupaca, a i manje pritu`bi napona{anje na{ih ljudi prema kupcima.

Me|utim, otvaranjem novih komunikacijskih kanala,kao i ponudom razli~itih na~ina pla}anja poput trajnihnaloga, pla}anja sms-om i drugim - rasteretit }e se tak-vi {alteri u klasi~nom smislu.

HEP Vjesnik: Koliko su potro{a~ki telefoni u di-stribucijskim podru~jima ostvarili mogu}nosti iz

davno pokrenute inicijative o organiziranjuHEPTEL-a?

Mr. sc. Mladen @unec: Potro{a~ki telefon ili call cen-tar ima deset distribucijskih podru~ja, i to u na~elu onihve}ih, a razina kvalitete usluge ovisi o tomu koliko setko potrudio i koliko tko ima dobro upu}enih ljudi kojirade te poslove. Najdalje su u tom smislu oti{li u DPElektrojug Dubrovnik, gdje je u tijeku pilot projektsms-a, koji }e kupcima omogu}iti dostavu stanja broji-la, obavijesti o dugovanju i drugom i to jednostavnimslanjem sms poruke. Spomenuo sam jedinstveni tele-fonski broj, a rije~ je o objedinjavanju potro{a~kih tele-fona ili call centara. Zna~i, u kona~nici }e postojatisamo jedan i jedinstveni telefonski broj za sve kupce uHrvatskoj, a za specifi~ne okolnosti - odgovore na pi-tanja s razine DP-a, bit }e mogu}e spajanje na posto-je}e call centre. Pitanje je kako to da call centre ima 10distribucijskih podru~ja, a 11 ih nema? Odnosno, treba

li ih ustrojavati ili imati, kao {to sam rekao, jedinstvenicentar. HEP ima komutacijsku mreù, pa se pozivi ucentar mogu distribuirati u distribucijska podru~ja.

HEPTEL je davna inicijativa, ~ija se na~ela i ciljeviostvaruju u vrijeme nezadrìvo uznapredovale komuni-kacijske tehnologije.

Me|utim, svi dobri primjeri poput ovog spomenutog izDubrovnika, trebaju se primijeniti i drugdje.

HEP Vjesnik: Koji su ciljevi nedavno pokrenutemedijske kampanje o elektri~noj energiji u tisku iimate li povratnu informaciju kako su to kupciprihvatili?

Mr. sc. Mladen @unec: Medijska kampanja pod nazi-vom "koliko ko{ta elektri~na energija" traje do 15.svib-nja o.g., a nakon toga }e uslijediti istraìvanje koje bitrebalo pokazati jesu li je kupci primijetili, sje}aju li sepotankosti te kako su doìvjeli objavljene oglase. Odno-

sno, smatraju li da je elektri~na energija skupa u uspo-redbi s ostalim proizvodima i uslugama. Prva fazaistraìvanja tzv.kvalitativna faza, odnosi se na izraduupitnika za kvantitativnu fazu, odre|ivanje mogu}ih ra-spona reakcija ispitanika, definiranje stavova, mi{ljenja,uvjerenja i predrasuda ispitanika. Stoga }e se 5. i 6.svibnja u Agenciji za istraìvanje trì{ta odràti fokusgrupe, a nakon izrade upitnika prelazi se na drugu fazuistraìvanja. Ideja je da se istraìvanjima do|e do poda-taka o imidù HEP-a, odnosno informacije o tomu kakoga vide njegovi kupci - ku}anstva, srednja industrija,velika industrija. Zna~i, kada budemo imali povratnu in-formaciju o nama, na temelju takve slike o HEP-u }e seplanirati daljnje aktivnosti.

HEP Vjesnik: S obzirom da ste najizloèniji dioHEP-a, a time i najodgovorniji za sliku HEP-a ujavnosti, kako amortizirate pritiske vanjske, ali ielektroprivredne javnosti?

Mr. sc. Mladen @unec: To nije jednostavno amortizi-rati. Mi se trudimo da HEP u cjelini preko na{e djelat-nosti ostavi dobar dojam na kupce, jer kupci su na{abudu}nost. Ako ne}e biti kupaca HEP-a, ne}e biti niHEP-a. Nastojimo, zna~i, stvarati dobru sliku o HEP-u, sjedne strane, a to {to se na{ rad mo`da kritizira unutarHEP-a, prihva}amo ako je dobronamjerno. Ne znam ko-liko je prisutna spoznaja da su zlonamjerne kritikeupu}ene na{oj djelatnosti zapravo upu}ene protiv cije-log HEP-a. Jer, HEP Opskrba prikuplja cjelokupan pri-hod HEP-a. Na{a lo{a slika u javnosti i uskra}ivanjepomo}i drugih dijelova HEP-a da je popravimo jeuskra}ivanje pomo}i sebi. Sve {to mi napravimo dobro,dobro je za cijeli HEP. Na{ zajedni~ki cilj je da imamo{to vi{e zadovoljnih kupaca. Jer, zadovoljni kupci }eostati u HEP-u, a oni koji to ne budu izabrat }e drugogisporu~itelja elektri~ne energije.

Pripremila: \ur|a Su{ec


SVE ŠTO MI NAPRAVIMO DOBRO, DOBRO JE ZA CIJELIHEP. NAŠ ZAJEDNIÈKI CILJ JE DA IMAMO ŠTO VIŠEZADOVOLJNIH KUPACA, JER ZADOVOLJNI KUPCI ÆEOSTATI U HEP-u, A ONI KOJI TO NE BUDU IZABRAT ÆEDRUGOG ISPORUÈITELJA ELEKTRIÈNE ENERGIJE

UPRAVA HEP-a S PREDSTAVNICIMA LOKALNE UPRAVE I NOVINARIMA SLAVONSKOG BRODA

ULAGANJA SE NASTAVLJAJUDP ELEKTRA Slavonski Brod bila je 23. travnja 2003.godine doma}in sastanku Uprave HEP-a s predstavnici-ma lokalne uprave i samouprave Slavonskog Broda, kojije sazvan radi unaprje|enja me|usobne suradnje. IzHEP-a su bili nazo~ni: Ivo ôvi}, predsjednik Uprave,[ime Balabani}, ~lan Uprave za distribuciju, mr.sc.Darko Beli}, ~lan Uprave za ekonomske poslove, AntePavi}, direktor HEP Distribucije te Zdenko Veir, direktorDP Elektra Slavonski Brod. Brodsko-posavsku ùpanijupredstavljali su @eljko Landeka, doùpan i Mato Gavran,predsjednik ùpanijske skup{tine, a gradsko poglavar-stvo Slavonskog Broda Marko Mari}, dogradona~elnik.

INVESTICIJE OSIGURAVAJU RAZVOJ

Nakon {to je Zdenko Veir pozdravio goste te u kratkimcrtama oslikao stanje brodske Elektre danas te njenomjesto u gradu i ùpaniji, nazo~nima se obratio Ivoôvi}. Razlog ovog posjeta, kako je napomenuo, je uvidu stanje na brodskom podru~ju te tako|er, s obzirom daje u HEP-u u tijeku restrukturiranje, najava aktivnosti natom podru~ju.

- Rado ~ujemo predstavnike lokalne zajednice te se èli-mo na licu mjesta uvjeriti koliko je HEP uspje{an u svomnastojanju da bude na usluzi svojim kupcima, kazao je I.ôvi}, naglasiv{i kako DP Elektra Slavonski Brod slovikao jedna od uzronijih radnih sredina. Ovdje je, ocijenioje, o~ito prona|en kvalitetan na~in komuniciranja irje{avanja problema Elektre s kupcima i predstavnici-ma vlasti.

U protekle tri godine u DP Elektra Slavonski Brod jeuloèno vi{e od 40 milijuna kuna, a u planu je do 2007.godine uloìti 83 milijuna kuna, u kapitalne i u redoviteinvesticije. Naglasio je to [ime Balabani} te se osvrnuona investicije u tom DP-u:

- Zavr{ili smo TS Trnjani, planiramo izgraditi TS Sibinj,{to su objekti u vrijednosti od pribli`no deset milijuna

kuna, sve to sa èljom da HEP doprinese razvoju ovoggrada i regije.

ODLI^NA SURADNJA

@eljko Landeka je pozitivno ocijenio HEP-ovu "misiju"suradnje i pribliàvanja potro{a~ima, premda, kako jenapomenuo, u Brodsko-posavskoj ùpaniji ta je surad-nja i dosada bila odli~na. Naglasio je kako opskrbaelektri~nom energijom ovdje ni za vrijeme rata nikadanije bila prekinuta, osim tijekom otklanjanja kvarova tezaklju~io:

- Vjerujem da }e tako biti i u budu}nosti, a ohrabruju}eje i to {to Uprava HEP-a dolazi s ovakvim planovima. Jer,nama je itekako va`no da opskrba elektri~nom energi-jom, kao vaàn element infrastrukutre, bude na takvojrazini da moè poticati razvoj gospodarstva.

Mato Gavran je suradnju s HEP-om i Elektrom SlavonskiBrod tako|er ocijenio visokom ocjenom, kazav{i kako ihposebno vesele informacije o nastavku ulaganja, koje}e, s jedne strane, unaprijediti sustav, a s druge omo-gu}iti svestrani razvoj ùpanije koji je Brodsko-posav-skoj prijeko potreban.

Kako je objasnio, ova ùpanija koja se prostire na 2034km2, duljine 185 km, prosje~ne {irine pribli`no 15 km,sa 175 km granice na Savi te s 185 naselja organizira-nih u 25 op}ina i dva grada, i danas osje}a posljedicerata te je njezina gospodarska slika vrlo lo{a, o ~emugovori i podatak o 18 tisu}a nezaposlenih. Stoga je po-slovnu suradnju HEP-a i "\ure \akovi}a", pokreta~a go-spodarskog razvoja u ovoj regiji, ocijenio korisnimdoprinosom u rje{enju tog problema.

Premda bi, kako je kazao, oni na niìm razinama pone-kad mogli biti i bolji, zadovoljavaju}e odnose GradaBroda i HEP-a izdvojio je i Marko Mari}.

Ivo ôvi} je izrazio zadovoljstvo sa izre~enim pozitivnimocjenama te potom nazo~ne upoznao s HEP-ovim aktivno-stima u smjeru uspostavljanja boljih odnosa s javno{}u:

- Dogovori o isporuci elektri~ne energije iz NE Kr{ko i izElektroprivrede BiH nam jam~e da idu}ih godina ne tre-bamo o~ekivati ve}ih problema te se moèmo u potpu-noj mjeri posvetiti podizanju kvalitete na{e usluge, aprije svega, komunikaciji, odnosno odnosu s kupcima.

Stjepan Krajnovi}

odnosi


Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} sa suradnicimana sastanku u DP Elektra Slavonski Brod

ELEKTRASLAVONSKI BROD DANAS

- DP Elektra Slavonski Brod pokriva podru~jeBrodsko-posavske ùpanije na kojem ìvi pribli`no175 tisu}a stanovnika, ima ukupno 61138 po-tro{a~a svih kategorija koji godi{nje potro{e302.146.297 kWh.

- Na podru~ju Oku~ana obavljena je kontinuiranasanacija i obnova elektroenergetskih objekata, ni-skonaponskih mreà i ku}nih priklju~aka, u {to jeod 1995. do 2002. godine uloèno ukupno50.903.168 kuna, a radovi }e se nastaviti i dalje.

- Sve razine distibucijskih mreà su u potpunofunkcionalnom stanju te je vrlo mali broj ispadazbog kvarova; u zadnjih pet godina se smanjujetrajanje ispada.

- Mreè su vrlo stare (otpisanost je 67 posto), sto-ga se neprestano rade zahvati da bi potro{a~i imalikontinuiranu opskrbu kvalitetnom elektri~nomenergijom.

- Nakon Domovinskog rata do{lo je do ubrzanog{irenja i nicanja novih naselja tako da je u zadnjetri godine izgra|eno: 30 novih TS 10(20)/0,4 kV, a52 TS je rekonstruirano, 29 km dalekovoda 10(20)kV i 45 km nove niskonaponske mreè

Rekonstrukcija mreè se nastavlja u cilju zamjene za-starjelih dijelova, te se istodobno s ku}a premje{tana stupove ili podzemne kabele. Naponske okolnostisu znatno popravljene ~emu je doprinijelo:

- u 2000. godini izgra|ena je TS 35/10(20)kVTrnjani, kojom su popravljene naponske okolnostina isto~nom dijelu pogona Slavonski Brod;

- od po~etka 2000. godine sustavno se radi naprogramu uvo|enja normiranih napona na cijelompodru~ju DP-a sukladno hrvatskim normama;

- u protekle dvije godine ugra|eno je pribli`no150 kondenzatorskih baterija u TS 10(20)/0,4 kV;

- u cijeloj mreì provodi se simetriranje naponapomo}u nekoliko analizatora mreè;

- pojedina~ni slu~ajevi lo{ih naponskih okolnostiprioritetno se rje{avaju i na druge na~ine, u prvomredu rekonstrukcijom mreè..

PITANJA I ODGOVORI

Na upit - gdje }e se nakon restrukturiranja HEP-ana}i brodska Elektra, odgovoreno je kako otvaranjetrì{ta nalaè odre|ene promjene, no nekih vidlji-vih ne}e biti idu}e dvije tri godine. To ne zna~i,re~eno je, da se HEP ne priprema za nove trì{neokolnosti. Ukratko, zaklju~eno je, bit }e formalnihorganizacijskih promjena, ali one nisu toliko va`nei tome se u jedinicama lokalne uprave i samoupra-ve pridaje prevelik zna~aj. Sve promjene ne}e i}ina {tetu HEP-a, a osobito ne na {tetu nekog izvanHEP-a.

O suradnji s "\urom \akovi}em" re~eno je da jeon i dosad, u vrijeme njegovog oteànog poslo-vanja, sudjelovao u obnovi HEP-ovih proizvodnihobjekata, a tako|er i u izgradnji TE Plomin. Pritomu je nagla{eno da 90 posto HEP-ovih investici-ja pripada doma}im izvo|a~ima, u ~emu je,re~eno je, HEP specifi~an.

Na upit o poskupljenju elektri~ne energije, pred-stavnici HEP-a su odgovorili kako su cijene elek-tri~ne energije u Hrvatskoj znatno niè nego uokruènju te se za realnu cijenu te{ko izboriti.Elektri~na energija je kod nas jo{ uvijek socijalnakategorija te svako poskupljenje te{ko prolazi. Kadbi cijena bila realna i mreà bi bila pouzdanija,elektrane suvremenije, broj ispada manji, a sustaviupravljanja bolji. Bilo je o~ekivano da }e se ovegodine pojaviti potreba za korekcijom cijene, no toje izbjegnuto nakon pregovora o isporuci iz NEKr{ko i iz Elektroprivrede BiH. Stoga, ako u skorijevrijeme ne do|e poskupljenje energenata, ne}edo}i do poskupljenja elektri~ne energije.

U svezi s pitanjem o dugovanjima za elektri~nuenergiju u iznajmljenim poslovnim prostorimare~eno je kako su gradskoj upravi kao rje{enjaponu|ena brojila s karticama, ali iz gradske upravenije do{la povratna informacija.

CERTIFIKAT O "ZELENOJ ENERGIJI" DRAVSKIMHIDROELEKTRANAMA

HEP SE ME\U PRVIMA ODREDIOPREMA ZA[TITI OKOLI[AHIDROELEKTRANAMA PP Sjever - HE Vara`din, HE âkovec iHE Dubrava - 9. travnja o.g. sve~ano je uru~en Certifikat o 100postotnoj proizvodnji elektri~ne energije iz obnovljivih izvora,tzv. "zelene energije", kao potvrda kvalitetnog rada i uklapanjatih izvora u okoli{.

Uzvanike u sjedi{tu PP HE Sjever je, kao doma}in, pozdraviodirektor Podru~ja mr.sc. Ivan Bacinger, naglasiv{i pritom da sudravske hidroelektrane prve u Hrvatskoj koje su dobile ovajCertifikat.

- To je priznanje da se postrojenja nastoje voditi i odràvati pre-ma zahtjevima Uprave HEP-a, na tehnolo{koj razini sukladnojnajboljoj svjetskoj praksi i ~uvanju okoline. U sustavu sudjelujus milijardu i 200 milijuna kWh godi{nje, a op}inama na kojimase nalaze hidroenergetski objekti HEP pla}a 4,5 milijuna kunahidroenergetske rente. Hidroelektrane se prepoznaju i kaovi{enamjenski gospodarski objekti koji uspje{no funkcioniraju,primjerice, u uvjetima visokih dotoka, regulira se provo|enjepoplavnog vala, a zajedno s Hrvatskim vodama ulaù sezna~ajna sredstva za odràvanje nasipa i starih korita Drave.Postoji sustavni monitoring o stanju okoli{a - kvaliteti vode, ra-zini podzemnih voda u zaobalju, a vodi se briga o uklanjanjusme}a. Zna~i, uvidom u na{u dokumentaciju, certifikacijskatvrtka se osvjedo~ila da hidroelektrane rade prema najvi{imsvjetskim standardima te im je dodijelila ovaj certifikat, rekao jeI. Bacinger.

Svetko Fatovi}, direktor zagreba~ke podru`nice certifikacijsketvrtke TÜV Bayern Sava, Ljubljana upoznao je nazo~ne sazna~ajem certifikata i aktivnostima koje su zapo~ele nakondono{enja Direktive EU 96/92 i pove}anom potra`njom elek-tri~ne energije iz obnovljivih izvora. Naglasio je da je HEPme|u prvim elektroprivredama koje su certificirale svoje izvo-re, odre|uju}i se pravodobno pritom prema za{titi okoli{a.

Uskoro }e HEP nastaviti s certificiranjem svojih hidroelektrana,zna~i 2000 MW, napomenuo je Mato Paì}, ~lan Uprave HEP-aza proizvodnju. HEP ulaè 100 milijuna kuna godi{nje u za{tituokoli{a - uz sve termoelektrane mjere se emisije, a na plomin-skoj lokaciji i u Zagrebu postoje i imisijske stanice.

- Nadam se da }e sve elektrane, zna~i kompletna proizvodnjaHEP-a uskoro imati pripadni certifikat kao potvrdu dobrog rada ibrige o okoli{u, rekao je M. Paì}.

@UPANIJA S TRI HE DOPRINIJELAULASKU HRVATSKE U EUROPU

- Ovo nije jedini slu~aj da HEP prednja~i, a evo sada jeVara`dinska ùpanija u kojoj su smje{tene tri hidroelektranedoprinijela ulasku Hrvatske u Europu, jer ovaj je certifikat eu-ropskog zna~aja, naglasio je Zvonimir Sabati, ùpan Vara`din-ske ùpanije pridruùju}i se ~estitkama.

Gradona~elnik Vara`dina Ivan êhok preporu~io je da cijeliprostor oko Drave bude spomenik prirode, kao {to je to uMa|arskoj, a da HEP sura|uje s lokalnom upravom kako bi topodru~je ostalo ~isto.

S osvrtom na "zelenu energiju", Ivo ôvi}, predsjednik UpraveHEP-a je naglasio da njeno odre|enje proizlazi iz poslovno-fi-lozofskog zna~enja, premda je rije~ o elektri~noj energiji kojase prema fizikalnim svojstvioma ne razlikuje od one proizvede-ne u drugim izvorima.

- Drago mi je da i u ovom slu~aju HEP prednja~i, a u HEP-uprednja~i PP HE Sjever. Pravo zna~enje ovog Certifikata jepotvrda dosada{njeg kvalitetnog integriranja u okoli{, ali i poti-caj za druge. Naime, tvrtke koje nude na trì{tu "zelenu energi-ju" vi{e se po{tuju, vi{e zna~e u dru{tvenom kontekstu, a onikoji kupuju takvu energiju spremni su platiti vi{e ne bi li timepokazali svoje sudjelovanje u tom projektu. To je dokaz zrelosti i~asna promocija. Jer, nije rije~ o zaradi na ve}oj cijeni, negopoticanju ekolo{kih aktivnosti. Vjerojatno }e HEP ponuditi tarifnimodel za eko - elektri~nu energiju, poru~io je I. ôvi}.

êstitkama se pridruìo i pomo}nik ministra za{tite okoli{a iprostornog ure|enja dr. sc. Roko Andri~evi}, naglasiv{i da }eMinistarstvo i dalje poticati kori{tenje elektri~ne energije pro-izvedene u hidroelektranama.

Josip Gabela, direktor HEP Proizvodnje d.o.o. je izvijestioda su sve hidroelektrane pripremljene za certificiranje svograda, s obzirom da djeluju prema propisima i u skladu snormama o za{titi okoli{a. Za dvije do tri godine o~ekuje seISO 14000 za sve proizvodne objekte. Osim toga u HEP-use provodi projekt ~istije proizvodnje u termoelektranama,u dvije je potpuno dovr{en, a drugdje je u tijeku.

OHRABRUJU]A ISKUSTVANOVE INICIJATIVE

Certifikat je Josipu Gabeli uru~io dr. sc. Bogdan Topi}, di-rektor TÜV Bayern Sava, Ljubljana, koja je provela postupakcertifikacije hidroelektrana provjeravaju}i: okoli{ i tehnolo-giju, sustav za registraciju proizvedene energije, odnosprodane i proizvedene energije i organizaciju, utvr|uju}i danema odstupanja od vaè}ih svjetskih kriterija. Certifikat seprovjerava se svake godine, a vrijedi tri godine, nakon ~egaslijedi recertifikacija.

Odgovaraju}i na novinarsko pitanje o korisnicima i cijeni"zelene energije", Nikola Bruketa, direktor Sektora za razvojHEP-a je rekao da je takva inicijativa pokrenuta tek prije ne-koliko godina, ali da postoje ohrabruju}a po~etna iskustva.Korisnici su naj~e{}e ku}anstva kao velika i zna~ajna kate-gorija kupaca, ali i razli~ite industrije. Ali, ne postoji znakjednakosti izme|u proizvodnje u hidroelektranama i certifi-kata, jer primjerice Austrija je od svojih 24 TWh iz hidroe-lektrana certificirala 16 TWh. Kori{tenje "zelene energije"moè biti dobar marketin{ki potez, kao {to je to primjerdrvne industrije, koja je veliki korisnik drvne mase. Tako ek-sploatiranje {umskog potencijala kompenziraju kori{te-njem "zelene energije". Brojne europske zemlje poti~uproizvodnju i kupnju "zelene energije", ~ija je cijena pri-bli`no 10 posto ve}a.

Spomennimo da je u pripremi europska direktiva s usmje-renjem od 22 posto proizvodnje elektri~ne energije iz obnov-ljivih izvora do 2010. godine. Moèmo sa zadovoljstvomutvrditi da Hrvatska, {to se toga ti~e, u potpunosti ispunjavatu normu.

\ur|a Su{ec

doga|aj


Certifikat je Josipu Gabeli uru~io dr. sc. BogdanTopi}, direktor TÜV Bayern Sava, Ljubljana

Europski doga|aj dodjeljivanje Certifikata za "zelenu energiju" u Vara`dinu, u sje-di{tu PP HE Sjever, potvrdio je vara`dinsku europsku orijentaciju

Mr. sc. Ivan Bacinger, direktor PP HE Sjever: ovo je priznanje da se postrojenja na-stoje voditi i odràvati na tehnolo{koj razini sukladnoj najboljoj svjetskoj praksi i~uvanju okoli{a

Pojam "zelene energije" - elektri~ne energije proizvedeneiz obnovljivih izvora u hidroelektranama, iz biomase, de-ponijskog plina, solarne i geotermalne enerije novijeg jedatuma, s ohrabruju}im po~etnim rezultatima. Gra|ani,ali i industrije, koji su spremni platiti ve}u cijenu elek-tri~ne energije time iskazuju svoje opredjeljenje za za{tituokoli{a.

Postoje i "okoli{u prijateljske energije", a pod tim poj-mom se podrazumijeva elektri~na energija proizvedena ukogeneracijskom procesu, s godi{njim stupnjem isko-ri{tenja ve}im od 70 posto. Rije~ je naj~e{}e o plinskojtermoelektrani kod koje se u procesu nastala toplinskaenergija koristi svrsishodno. Na taj se na~in, naime, ener-gija primijenjenog energetskog izvora bolje iskori{tava.Postoji inicijativa RECS (Renewable Energy CertificationSystem) kao inicijativa asocijacija proizvo|a~a, kupaca,trgovaca, distributera i certifikacijskih tvrtki koja bi trebalaomogu}iti trgovinu obnovljivim energijama, u koju je tre-nuta~no uklju~eno 15 europskih dràva. RECS organiziratrgovinu certifikata eko-elektri~ne energije. U uskoj vezi scertificiranjem eko-elektri~ne energije iz obnovljivih izvo-ra postoje i aktivnosti usmjerene na smanjenje CO2 i dru-gi projekti u skladu s Kyoto protokolom.

NOVINARSKA NAGRADA VELEBITSKA DEGENIJA ZA PODRU^JE ZA[TITE OKOLI[A

NOVINARI ZA OKOLI[ - RIJETKE BILJKE

PRO[ETA li netko ovih dana (od prve tre}ine svibnja dopo~etka lipnja), odre|enim dijelovima Velebita, mo`daugleda cvjetove vrlo rijetke i strogo za{ti}ene endemskebiljke Velebitske degenije. A, kanite li po}i na Velebit, ne-mojte to odga|ati za neko budu}e vrijeme, jer se prematvrdnjama poznavatelja, povr{ine na kojima raste degenijasmanjuju, stoga {to ih obrasta trava.

Premda se svi zaklinju u okoli{ i potrebu kvalitetne medijskeprezentacije za{tite okoli{a, malo dublji uvid u poloàj oveteme u hrvatskim medijima ne daje takvu sliku. Nedovoljnose promovira i poti~e ozbiljno i odgovorno novinarstvo napodru~ju za{tite okoli{a, koje ima i svoju informativnu i edu-kacijsku funkciju, a poput degenije rijetki su novinari -isklju~ivi specijalisti za podru~je za{tite okoli{a. @ele}i takvonovinarstvo i takve novinare za{titi od guste trave senzacio-nalizma i proizvodnje skandala, Hrvatsko novinarsko dru{tvo,odnosno njegov Zbor novinara za okoli{, uz potporu Agencijeza posebni otpad (od pro{le godine APO - Usluge za{titeokoli{a d.o.o., ~lan HEP grupe), utemeljili su 1999. godineNagradu Velebitska degenija. Nagrada se svake godine, uz22. travnja, Dan planeta Zemlje, dodjeljuje za najbolje autor-ske novinarske radove o za{titi okoli{a objavljene u prethod-noj godini u tisku, na televiziji i radiju.

Sredinom travnja ove godine, u dvorani Hrvatskog novinar-skog dru{tva u Zagrebu, po peti put dodijeljene su nagradeVelebitska degenija. Uz prigodna obra}anja predsjednikaHrvatskog novinarskog dru{tva Dragutina Lu~i}a - Luce,predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede Ive ôvi}a i

prof. dr. sc. Esada Prohi}a, savjetnika predsjednika Repu-blike za znanost, obrazovanje i za{titu okoli{a, nagrade sudobitnicima uru~ili prof.dr.sc. Paula Durbe{i}, predsjednicapovjerenstva za dodjelu nagrada, mr.sc. Damir Suba{i}, di-rektor APO-a i Tanja B. Dev~i}, predsjednica Zbora za okoli{Hrvatskog novinarskog dru{tva.

U kategoriji pisanih novinarskih radova nagradu je dobio@eljko Buk{a, novinar Vjesnika, za tekst "Za{to direktore nezanima mogu}nost milijunskih u{teda", objavljen 29. svib-nja 2002. godine. Prema obrazloènju povjerenstva, @eljkoBuk{a, dugogodi{nji novinar Vjesnika za podru~je za{titeokoli{a, u tom se autorskom tekstu na zanimljiv i objektivanna~in kriti~ki osvrnuo na nerazumijevanje i neodzivanje di-rektora hrvatskih tvrtki na projekte ~istije proizvodnje.

Morana Su{ec, novinarka Radija 101, dobitnica je nagradeu kategoriji radija za prilog "Spalionica PUTO" u emisiji Ter-ra nostra emitiranoj 5. prosinca 2002. godine. Povjerenstvoje ocijenilo spomenuti prilog najcjelovitijim prikazom ne-dopustiva ekolo{kog akcidenta u spalionici PUTO koji je uz-budio zagreba~ku i cjelokupnu hrvatsku javnost.

S obzirom da nijedan televizijski prilog s temom za{titeokoli{a nije u potpunosti zadovoljio kriterije za dodjelunagrade, povjerenstvo je odlu~ilo ne dodijeliti autorskunagradu, ve} je nagradu dodijelilo redakciji HTV-ove emi-sije Dobro jutro, Hrvatska za sustavno pra}enje i obradutema s podru~ja za{tite okoli{a.

Tekst: D. AlfirevSnimio: I. Su{ec

priznanje


Dragutin Lu~i} - Luce, predsjednik Hrvatskog novi-narskog dru{tva- O~uvanje prirode u suvremenom svijetu gdje svje-do~imo svakodnevnom pusto{enju Zemlje postaje sveva`nije, a senzibiliziranje javnosti postaje definitivno jedanod primarnih zadataka medija. Mislim da je najbolja rije~za znanost koja pristupa prirodi, pa i dru{tvu - pristojnost.Zada}a ~lanova Zbora novinara za okoli{ je da tu vrstu pri-stojnosti prezentiraju i na nju potaknu cjelokupnu hrvatskujavnost. Svjedoci smo toga da se danas veliki proizvod-no-potro{a~ki pogoni na razli~ite na~ine infiltiraju, ulaze uprirodu. Zahvat je ~esto instrumentalan i njime prirodagubi svoju vlastitu izvornost. Zato je vrlo va`no da su veli-ke tvrtke u Hrvatskoj shvatile va`nost o~uvanja prirode ibrige za prirodu.

Ivo ôvi}, predsjednik Uprave HEP-a- Ponosni smo {to je na{a tvrtka APO bila suutemeljitelj ovevrijedne i cijenjene nagrade. Uvo|enje ovakve prakse jezna~ajan poticaj i me|u novinarima da vi{e i odgovornijepi{u o okoli{u, a s druge strane neprocjenjiv je zna~aj kojinovinari imaju na velike tvrtke zna~ajno inkorporirane uprostor, u okoli{ kao {to je to Hrvatska elektroprivreda. Radnovinara omogu}uje Hrvatskoj elektroprivredi da ono {todobro radi prepozna i hrvatska javnost, a jednako tako naspoti~e da ispravljamo propuste koje ~inimo.

Prof.dr.sc. Esad Prohi}, savjetnik predsjednika Republi-ke- Ova je godina - Godina povr{inskih voda, te mi je poseb-no drago vidjeti ovdje predsjednika Uprave Hrvatskeelektroprivrede, tvrtke koja koristi snagu vode. Zna~i, mikoristimo ne samo ljepotu i ~isto}u, nego i snagu na{ihvoda. (...) Mi stalno govorimo o za{titi okoli{a, a ~esto sezaboravlja na unaprje|enje okoli{a. U tomu nitko nematakvu mo} kao {to imate vi novinari, mo`da jedino poli-ti~ari. Stoga bi bilo dobro da se uvede sli~na nagrada i zapoliti~are.

@eljko Buk{a, Vjesnik:Velika mi je ~ast do-biti ovu nagradu, zatojer je u Hrvatskoj, udnevnim novinama,tjednicima i ~asopisi-ma, sve vi{e vrsnihnovinara koji se baveza{titom okoli{a

Morana Su{ec, Radio101: Velika mi je ~asti jo{ ve}e izne-na|enje. Nadam seda je javnost zahval-juju}i i ovoj emisijishvatila kakav seteàk incident dogo-dio u spalionici PUTO

Tanja [imi}, uredni-ca "Dobro jutroHrvatska", HTV: Tru-dimo se da na{a emi-sija u funkciji javnogservisa kvalitetnoprati sve segmenteìvota

17. OBLJETNICA NUKLEARNE NESRE]E U ÊRNOBILJU

NAJTRAGI^NIJI EKSPERIMENT NAJEDNOJ NUKLEARNOJ ELEKTRANINESRE]A u Nuklearnoj elektrani Lenjin u êrnobilju, ne-daleko od Kijeva u Ukrajini, dogodila se 26. travnja1986. godine. Od neposrednih posljedica smrtno je stra-dalo trideset ljudi, a od prekomjernog ozra~enja njih ~et-rdeset. Sto tisu}a stanovnika iz novog grada Pripjata,izraslog unutar za{ti}ene zone oko Elektrane te iz okolnihsela, moralo je napustiti svoje domove i preseliti u drugedijelove Sovjetskog Saveza.

[TO SE DOGODILO

Nesre}a se dogodila u vremenu kada se o doga|ajima izatakozvane èljezne zavjese vrlo malo znalo. A nakon ne-sre}e, ispu{tene radioaktivne ~estice raspr{ile su se oddalekog sjevera u Laponiji do na{ih krajeva i Mediterana.Mnoge zemlje proglasile su izvanredne mjere za slu~ajradijacijske opasnosti tek kada su mjerenjem utvrdile daje oblak radioaktivnosti stigao do njihovih teritorija. Odtrenutka gubitka nadzora nad ~ernobiljskim reaktorom dopo~etka primjene jednostavnih mjera za u~inkovituza{titu pro{lo je ponegdje i tjedan dana. Vijesti su bile urasponu od pretjerivanja i najave op}e kataklizme do pot-punog prikrivanja i izbjegavanja upozorenja stanovni{tvu.Pokazalo se da je mali broj pojedinih dràvnih i stru~nihnadzornih tijela bio pripremljen za takav ili sli~andoga|aj.

Tako je odràna i prvomajska parada omladine i djece uKijevu. Deseci tisu}a ljudi i sudionika omladinskih smo-tri bili su uronjeni u radioaktivni oblak, jer nisu znali {tose dogodilo. Dràvni organi i stru~njaci koji su to znalinisu dobili upute iz Moskve niti su smjeli upozoriti inaloìti jednostavne mjere koje neèljeno ozra~enjemogu smanjiti i vi{e od stotinu puta. Dok su odgovornipobjegli na sigurnu udaljenost od nuklearke, posada ivatrogasci, znaju}i kakve ih posljedice ~ekaju, borili suse pod te{kim uvjetima uz nadljudske napore da podnadzor stave veliki poàr grafita u jezgri reaktora i spri-je~e izbacivanje radioaktivnih ~estica u atmosferu. Poje-dinci su, uz minimalnu osobnu za{titu, obi~nimlopatama skupljali dijelove raspr{ene jezgre reaktora nakrovu zgrade. U pozadini su, onesposobljeni od prekom-jernog zra~enja, bili roboti namijenjeni za tu svrhu. Na-kon deset dana od prve eksplozije i poàra, ljudi supobijedili. Nekontrolirana emisija radioaktivnih ~estica iz~ernobiljskog reaktora je zaustavljena. êtredesetpetnjih dalo je svoje ìvote za spas drugih i umanjenje po-sljedica nesre}e.

POUKE I DANAS VRIJEDE

U tehni~kom pogledu i projektnim zna~ajkama postro-jenja, iskustva ste~ena na ovoj nesre}i nisu primjenjivana druge tipove reaktora. Takvih reaktora, moderniziranihgrafitom i s klju~alom vodom, nema izvan granica biv{egSSSR-a, niti }e se graditi sli~na nova postrojenja. Nukle-arni reaktori nove generacije su druk~ijeg tipa. Kod njihse primjenjuje u~inkovita koncepcija obrane po dubini, sdovoljnim brojem pasivnih zapreka, kao {to je za{titnazgrada i pove}an broj sustava za nadzor reaktivnosti izjezgre reaktora. Ovaj pristup se ve} 1979. godine doka-zao u~inkovitim za vrijeme nesre}e u nuklearki Tri milje uSAD-u.

Ipak, koje pouke iz êrnobilja vrijedi zapamtiti te ih i da-nas imati na umu?

êrnobiljska nesre}a pokazuje da se radi nepridràvanjapropisanih normi pona{anja, svojevoljnih odstupanja odtehni~kih standarda, formalnog i nedostatnog unu-tra{njeg nadzora na postrojenju, projektno poznato obi-lje`je i dobro znano fizikalno svojstvo tog tipa reaktoramoè pretvoriti u nesre}u me|unarodnih razmjera s veli-kom materijalnom {tetom.

Izbjegav{i na vrijeme obavijestiti svoju i me|unarodnujavnost o nastaloj opasnosti, nesavjesni politi~ki krugoviodgovorni su {to sva ona djeca koja su tijekom tih dananepotrebno udisala radionuklide pokazuju pove}ani brojoboljenja od raka {titnja~e - u nekim dijelovima Ukrajinei Bjelorusije pojava raka {titnja~e kod te je djece i vi{eod {est puta ve}a nego kod one koja nisu bila ozra~ena.

Radi njihovog neu~inkovitog djelovanja, smanjeno jepovjerenje u dràvne institucije zaduène za neovisninadzor i inspekcije nuklearnih postojenja. Doga|aji upojedinim europskim dràvama, osim {to se pokazalanespremnost za poduzimanje za{titinih mjera u slu~ajuprekomjerne radijacije, dovela su i do toga da je javnostzauzela krajnje odbojni i neprijateljski stav premakori{tenju bilo koje potencijalno opasne tehnologije.

Radi nestru~nog nastupa, manjkavog obrazovanja sta-novni{tva i pretjerivanja u prikazivanju opasnosti i po-sljedica od ozra~enja, procjenjuje se da je vi{e od stotisu}a trudnih èna u biv{oj Isto~noj Njema~koj, uPoljskoj, Bjelorusiji i Ukrajini zatraìlo prekid trudno}e.

Skrivanje podataka o nesre}ama i opasnim doga|ajima,posebno u dràvama s totalitarnim jednopartijskim su-stavima na vlasti, onemogu}ilo je poduzimanje za{titinihmjera. Da su iskustva iz poàra u engleskoj NE Windsca-le bila dostupna stru~noj javnosti, mnoga rje{enja tije-kom ~ernobiljske nesre}e mogla su se brè i bolje na}i.

PRAVI UZROCI NESRE]E

Su|enje u SSSR-u nakon nesre}e je otkrilo i prave uzro-ke koji tada nisu bili na optuèni~koj klupi. I uz poznatenedostatke tog tipa reaktora, nesre}a se ne bi dogodilada nije zakazao sustav odgovornosti u cijelom sovjet-skom dru{tvu.

Bilo je nepojmljivih kr{enja unutra{njih pravila i postu-paka po~injenih prema nalogu pretpostavljenih, poli-ti~kih podobnih i odabranih prema tim kriterijima.Izme|u ostalog, moglo se saznati da se za obavljanje ek-sperimenta moglo dobiti i visoko odlikovanje, a da po-stupak za ispitivanje reaktora na maloj snazi nije izradio iodobrio reaktorski fizi~ar. Za takvu prigodu radilo se bezpostupka. Tijekom izvo|enja eksperimenta kojeg jeobavljala no}na smjena, pokazalo se da i takvi ne-savr{eni ruski sigurnosni sustavi dobro reagiraju i da seeksperiment ne}e mo}i provesti ukoliko se oni prije neblokiraju i onesposobe. Naàlost, to je bila to~na procje-na. Operatori su dovedeni u poloàj da su morali ru~noblokirati automatske sigurnosne sustave prema nalogustru~no nekompetentnog pretpostavljenog. Izveden jenajtragi~niji eksperiment na jednoj nuklearnoj elektrani.Pokazalo se da je odsutnost odgovornosti i nepostojanjenezavisnih nadzora u sloènim tehnologijama krajnjeopasna pojava.

Uzroci koji su doveli do ove nesre}e nisu specifi~ni zanuklearnu tehnologiju. Oni se mogu ponoviti na bilo ko-

jem drugom podru~ju, a pouke i iskustvo êrnobiljamora se primijeniti na svim mjestima i u svim drugimpodru~jima gdje se pokaè da postoje sli~ni uvjeti.

Izvor: Tekst dr. sc. @eljka Pavlovi}aobjavljen u HEP Vjesniku prigodom

desete obljetnice ~ernobiljske nesre}e

KOMENTAR HRVATSKOGNUKLEARNOG DRU[TVA ONAPISIMA U HRVATSKOM TISKU

ISTINA O UDESU UNUKLEARNOJELEKTRANI ÊRNOBILJS OBZIROM na novinski napis objavljen 23. travnja2003. g. u Vjesniku "Kao krivca za nesre}u u nukle-arki KGB naveo i \uru \akovi}a", uslijedio je ko-mentar Odbora za javnost Hrvatskog nuklearnogdru{tva, kojeg prenosimo u cijelosti:

Spekulacije, navodno iz arhiva KGB-a, da bi cijevitvornice "\uro \akovi}" bile odgovorne za udes êr-nobilja 1986. godine nemaju apsolutno nikakvog te-melja u tehni~kim ~injenicama dobro poznatim izstotina analiza vrhunskih sovjetskih i svjetskihstru~njaka. Ono {to se dogodilo, danas je vrlo dobropoznato. Zbog nepropisnog upravljanja reaktorom,reaktor je izmakao kontroli i snaga je u jednoj sekun-di porasla na sto puta ve}u od nazivne.

Prora~uni su pokazali da je bila razvijena toplina od1,3 MJ po kilogramu goriva uz povi{enje temperatu-re goriva na 3000 stupnjeva Celzijusovih. Ras-pr{enje visokozagrijanog goriva zaustavilo jelan~anu reakciju, ali je prema kasnijim analizama kaorezultat dodira raspr{enog ili rastaljenog goriva s ra-shladnom vodom nastalo eksplozivno razvijanje parei povi{enje tlaka, zbog kojeg su rastrgane tla~ne cije-vi. Tlak je izbacio poklopac reaktora teìne 2000 tonai reaktorsku nadgradnju te se jezgra reaktora otvori-la. Dodir visokozagrijanog urana i atmosferskog kisi-ka izazvao je poàr grafita. Dodatni izvor topline bilaje reakcija cirkonija s vodom. Tijekom nekoliko danaiz otvorene i uni{tene reaktorske jezgre oslobodila sevelika koli~ina radioaktivnog materijala visoke aktiv-nosti.

Nikad dosad nitko nije spomenuo da bi cijevi, ili nekadruga komponenta, bile odgovorne za udes. Razlogza udes jest koncepcija reaktora, kojem je inherentnaopasna nestabilnost. Upravo zato ovakav tip reaktoranije, i ne bi mogao biti, izgra|en u zapadnim zemlja-ma, koje su postavljale znatno stroè sigurnosne kri-terije. Na sigurnosnu neadekvatnost koncepcijesovjetskog reaktora tipa RMBK upozoravali su britan-ski stru~njaci jo{ 70-ih godina. [irenje radioaktivno-sti nakon udesa bilo je mogu}e, jer taj reaktor nijeimao za{titnu posudu (containment) koju imaju svienergetski reaktori na Zapadu. U udesu na elektrani"Otok tri milje" 1979. godine, premda je do{lo doo{te}enja reaktorske jezgre, skoro ni{ta radioaktiv-nosti nije iza{lo iz za{titne zgrade u okoli{. Za udes uêrnobilju odgovorne su, zna~i, neadekvatna kon-cepcija reaktora i nepo{tivanje propisa, kojima se in-herentna nestabilnost mogla kontrolirati. Sa cijevima"\ure \akovi}a" to nema apsolutno nikakve veze.Jednako besmisleno bilo bi kriviti primjerice proiz-vo|a~a grafita, jer se on u udesu zapalio, ili kon-struktora krova jer je taj odletio u zrak.

podsjetnik


ZLATKO PEJI], PREDSJEDNIK DRU[TVA ZA UNAPRJE\ENJE KVALITETE@IVLJENJA

TKO NAM JE POJEO PLANET?

NEVLADINA udruga, Dru{tvo za unaprje|enje kvalitete ìv-ljenja (DUK@) se jo{ od svog osnutka, 1988. godine, bavi pi-tanjima za{tite i unaprje|enja kvalitete ~ovjekog ìvota iokoline. Upravo je ovo Dru{tvo 1990. godine iniciralo obi-ljeàvanje Dana planeta Zemlje u Hrvatskoj i to je dalje sâmointenzivno ~inilo. Brojnim akcijama i projektima nastojalo jedjelovati na podizanje ekolo{ke svijesti u na{oj zemlji. Zele-na mapa Zagreba, Zeleni priru~nik, Zeleni forum, koncerti zamir i okoli{ - samo su neki od njih, a projekt DUK@-a Hrvat-ska i odrìvi razvoj rezultirao je osnivanjem Hrvatskog savjetaza odrìvi razvoj. U svakom slu~aju, potaklo je rast zanimanjahrvatskih stanovnika za ekolo{ku i mirovnu problematiku tebrojne daljnje inicijative, akcije i udruènja gra|ana koji suse nakon toga pojavili u Hrvatskoj.

I ove je godine na osebujan na~in ozna~ilo taj dan - organi-zacijom "Makronova festivala", s ciljem edukacije usmjerenena promjenu stava i ìvotnog stila, odrìvijeg i prihvatljivijegnama i Planetu na kojem ìvimo. Festival je tijekom travnjaobuhvatio brojne doga|aje u Zagrebu: koncerte poznatihsvjetskih etno-glazbenika, izlo`be, predavanja, radionice...Tema koja se protezala kroz cijeli Festival bila je o~uvanje Ja-drana, odnosno poziv na izja{njavanje u svezi s transportomruske nafte preko omi{aljske luke. Idejni za~etnik i predsjed-nik Dru{tva je Zlatko Peji}, koji se osvrnuo na po~etak obi-ljeàvanja 22. travnja, Dana planeta Zemlje, u Hrvatskoj:

- Taj dan je na{e Dru{tvo obiljeàvalo i prije nego li je onpostao me|unarodan. Me|utim, 1990. godine, nekoliko nasje razloga ponukalo da taj "obi~aj" uvedemo u Hrvatsku. Prvije za{tita okoli{a, a drugi rat koji je zapo~eo na na{im prosto-rima. Naime, èljeli smo nekako ublaìti ratnu dramu, a maloje tema koje nas, poput za{tite okoli{a, tako neminovno po-vezuju s ostalim dijelom svijeta. Vodili smo se razmi{ljanjemda dràvne granice mo`da ne}e biti iste, ali da se oblaci i ki-sele ki{e na to ne}e obazirati. Ukratko, èljeli smo ukazati naprobleme zajedni~ke svim ljudima na svijetu.

Na{e najve}e postignu}e bilo je, {to je i bio na{ cilj, da suotada vrti}i i {kole po~eli obiljeàvati taj dan. Nakon {to je toostvareno, prestankom rata te uklju~ivanjem drugih nevladi-nih organizacija u taj doga|aj, mi smo se polako izmaknuli tenjegovu organizaciju prepustili drugima.

HEP Vjesnik: Ipak, ove ste se godine ponovno aktivira-li?

Zlatko Peji}: Da. U me|uvremenu se, naime, njegovo obi-ljeàvanje pretvorilo u klasi~ne akcije, koje, dakako, dobro dapostoje, ali se izgubio onaj zamah koji je nekada pratio Danzemlje. Uvidjeli smo da je potrebno ne{to novo i traè}i novimodel obiljeàvanja, ove smo godine organizirali "Makrono-va festival - Za planet Zemlju", makronova zato jer smo na-glasak usmjerili na osobnu ekologiju. Temeljna njegovaporuka je bila - kako kroz osobne promjene transformiratisvoju sredinu. @eljeli smo naglasiti da je zdrav pojedinacpreduvjet zdravog okoli{a te da je va`no osvijestiti svoj od-nos prema okoli{u. Dakako, nije izostalo ni akcije, a na{a ak-cija "Ne dam moje more" bila je prije svega usmjerena djeci,od koje smo ovaj Planet i posudili. Osim toga, provla~e}idoga|aje kroz cijeli travanj, cilj nam je bio i da se maknemood pojma "jednog dana" - jer {to zna~i biti osvije{ten jedandan?! Istodobno, ponudili smo razli~ite sadràje, za razli~itupubliku.

HEP Vjesnik: Kako se ~ovjek dana{njice odnosi premaokoli{u?

Zlatko Peji}: Najve}i problem dana{njeg ~ovjek je inferior-nost, bolest bliska aroganciji, isklju~ivosti i ignoriranju. Postojimno{tvo problema koji nas mu~e, a mi ili okre}emo glavu ilimislimo kako }e to netko drugi rije{iti. înjenica je, svjesnismo u Dru{tvu, da je stanje okoli{a sve teè, da ne postoje or-ganizacije koje to rje{avaju, no niti generalna svijest gra|anakoji bi to od njih traìli. Istodobno, svaki bi pojedinac moraobiti svjestan svoje uloge u za{titi okoli{a, ne u smislu da se odnjega o~ekuje da jedanput godi{nje ide saditi drve}e, skupljatipapir po Jarunu... Postoje slu`be koje to rade bolje od njega,odnosno, to bi trebale ~initi. Ne, smisao je u tomu da mi kaogra|ani dignemo svoj glas zahtijevaju}i od njih da to obavlja-ju. Jer prigodne akcije su preteìto "{minka" i njima se dugo-ro~no ni{ta ne rije{ava.

Me|utim, svaki pojedinac mora spoznati koliko svojimpona{anjem utje~e na okoli{, bilo na~inom prehrane, raz-mi{ljanjem ili ne-razmi{ljanjem. Ove smo godine naglasakèljeli usmjeriti upravo na eti~ki ~imbenik, koji je bitan, ali izo-staje u na{em obrazovanju. Djecu tako u~imo o problemima uokoli{u, ali ne i tomu kako da se ne pona{aju kao njihovi rodi-telji.

HEP Vjesnik: Kako postati osvije{ten gra|anin i {toDru{tvo u tom smislu ~ini?

Zlatko Peji}: Kao gra|ani, moramo znati traìti bolje. To nasdovodi do kompleksnijeg pitanja, do pitanja osvije{tenog po-tro{a~a. Takav potro{a~ }e, recimo, racionalno tro{iti energen-te, ne}e bilo {to unositi u sebe, di}i }e svoj glas zbog hranekrcate aditivima i konzervansima, zahtijevat }e ~istu vodu...Bez toga ne}e biti promjene. Jer, valja znati da industrija neslijedi, ve} predstimulira na{e potrebe, stvaraju}i od nas tele-dirigirane potro{a~e koji nisu sposobni traìti ni bolji okoli{.Mi radimo na tomu da ekologi~no pona{anje postane prih-va}eni ìvotni stil. Onda }emo "ekolo{ki" ìvjeti, onda namekologija, odnosno za{tita okoli{a ili inspekcije, ni ne}e bitipotrebni ili }e to biti manje.

HEP Vjesnik : U kojem pravcu }e se kretati daljnje aktiv-nosti Dru{tva?

Zlatko Peji}: Na{e akcije ne nailaze uvijek na odjek u institu-cijama koje bi se trebale baviti okoli{em. Jedan od razloga jenjihova tromost i inferiornost, a drugi {to su se strukture insti-tucionalizirale te misle da je to i dovoljno. Kako osje}amo dame|u njima nedostaje kooperativnosti, na{a je ambicija daupravo u tom smislu idu}e godine ne{to u~inimo - dapoveèmo Ministarstvo okoli{a, Ministarstvo poljoprivrede,energeti~are... s ciljem uspostave njihove interakcije. Dakako,ne napu{tamo na{e nastojanje za osvije{tenim potro{a~em,odnosno pojedincem.

HEP Vjesnik: To~no prije deset godina dodijeljen Vam je"Zeleni Oskar", nagrada Earth Day Internationala iUN-a, koju ste primili u dru{tvu Jean Jacquesa Custea-ua, Al Gora, Stinga, Roberta Redforda...

Zlatko Peji}: Dru{tvo je 1993. godine doseglo vrhunac usvom djelovanju i tada ga dovelo u sam vrh takvih organizacijana me|unarodnoj razini. Tada je i njujor{ka udruga koja sebavi obiljeàvanjem Dana planeta Zemlje do{la ovdje i preuze-la na{ koncept obiljeàvanja, koji je otad prihva}en u cijelomsvijetu. Nagrada koju sam ja dobio za mirovne aktivnosti, zakoncepte Dana planeta Zemlje te osobne ekologije bila je priz-nanje i veliki poticaj za daljnji rad Dru{tva.

HEP Vjesnik: Jedno od Va{ih predavanja je nosilo na-slov "Tko nam je pojeo Planet"? Doista, tko ga je pojeo?

Zlatko Peji}: Kolesterol i trigliceridi ne dolaze slu~ajno, bole-sti suvremenog ~ovjeka nisu slu~ajne. Da bi se neki proizvodproizveo, on treba energiju, da bi do{ao do nas jednako tako.Kad ulazi u organizam ~ovjeka, on se tako|er pretvara u ener-giju. Energija se, kao {to znamo, ne gubi. No, kako ~ovjekdana{njice pretjeruje u mnogo~emu, pa i u prehrani, stvara sejedan vi{ak, jedan depozit koji ugroàva njegovo zdravlje.

Moje razmi{ljanje je bilo okrenuto pitanju - u kojoj mjeri svo-jim pretjerivanjima u prehrani izjedamo Planet? Na{a neumje-renost od velikih sustava traì beskona~no iscrpljivanjefosilnih goriva. Mi svoj Planet doista jedemo. Sve je u slu`bitoga - od reklama, ìvotnog stila, a jedemo iz obijesti, straha,nervoze..., {to su sve iracionalni razlozi, dok sve manje jede-mo kada i ono {to trebamo. Ako smo uzeli preveliku koli~inuhrane, ona }e u nama ostati i kontaminirati na{ organizam.Tako nitko ne razmi{lja, jer to nije profitabilno i djeluje apsur-dno. Ali, trebalo bi shvatiti uzro~no-posljedi~nu povezanost, ane na stvari oko sebe gledati stati~no.

HEP Vjesnik: Nisu li onda va{e ambicije o spa{avanjuZemlje prevelike?

Zlatko Peji}: Mo`da jesu, ali za{to bi odustali? Za{to ne raz-mi{ljati o ìvotnom stilu koji bi bio ekologi~an, ako smoza~etke toga ve} u~inili?

HEP Vjesnik: No, dodamo li tomu i posljednje svjetskedoga|aje: rat u Iraku, pojavu SARS-a... ima li uop}e jo{nade za Zemlju i za ~ovjeka?

Zlatko Peji}: Ima nade, dakako. Uvijek }e biti nevolja, ali ihmi moèmo svesti na minimum. Epidemije, pandemije i ratoviuvijek su samo privremeni. Ni jedna pojava, pa ni ovaj svijet,nisu trajni. No, ono {to je pogre{no, iskazivanje je na{eg de-struktivnog karaktera. Sve kre}e prema transformaciji, ali nesmijemo dopustiti da to bude na ovaj na~in, jer je to poniàva-ju}e za ljudski rod, za ljudski um koji ~ovjeka ~ini ~ovjekom.Destruktivno, nisko i nesvjesno pona{anje je uvreda ~ovjeku ion si ne smije dopustiti takvo poniènje.

ôvjeku trebamo vratiti dostojanstvo, a istodobno }e i na{ Pla-net biti sretan; ma, on }e uvijek biti sretan sam sa sobom!ôvjeku je potreban razgovor sa samim sobom, vra}anje sebi- upravo je to "osobna ekologija".

Tatjana Jalu{i}

razgovor povodom Dana planeta Zemlje


HEP Vjesnik: O ~emu je rije~ u Va{em konceptuosobne ekologije?

Zlatko Peji}: Norve{ki filozof Anreenees je sedamdesetihgodina 20. stolje}a iznio pojam dubinske ekologije, razli-kuju}i je od shallow ecology, one povr{inske, uli~ne.Osje}ao sam da postoji praznina izme|u ta dva pristupate razmi{ljao o mogu}nosti transformacije osobe u ciljupostizanja boljeg svijeta. No, ne na literarno-poeti~anna~in kao u deep ecology, nego u smislu pozitivnog ego-izma: ~ovjek je, svjestan sam, bi}e koje mora konzumira-ti, on je potro{a~, ali kako pritom osigurati dobro i zaokoli{ i za njega samoga?

Osobna ekologija je povezanost materijalnog, emocio-nalnog i biokemijskog sustava, ona je ravnoteà na svimrazinama. Osoba zadovoljna sobom moè do}i do svijestio svojim esencijalnim potrebama. Nezadovoljna osobastalno ima nove potrebe i postaje patogeni potro{a~.Istraìvanje suptilnih potreba je transformacijski proces~ovjeka. U tom smislu, povezao sam koncepte odrìveishrane, sustainable diet i makrobiotike, koje promi~usli~ne ideje.

ISPRAVAK NETO^NIH NAVODA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA (2)

DOISTA, TREBALO JE UZIMATI3,6 PJ/TWH

DOISTA, previdjeo sam da na{a energetska bilanca koristikoeficijent pretvorbe elektri~ne energije u primarnu energijuvode prosje~no 9,8 PJ/TWh, a statistika Europske unije koe-ficijent 3,6 PJ/TWh. To je ozbiljan previd i ja se ispri~avam~itateljima i po{tovanom gospodinu Poto~niku, koji me na toopravdano upozorio.

PREMA UDJELU OBNOVLJIVIH IZVORAU UKUPNOJ POTRO[NJI ENERGIJE,

VI[E OD HRVATSKE SAMO AUSTRIJA IPORTUGAL

Me|utim, uz kvantitativne izmjene koje iz toga slijede, osta-jem kvalitativno pri svim tvrdnjama iz moga napisa o uspo-redbi Hrvatske s nizom od devet izabranih europskih zemalja.Kako sam ih izabrao? Najprije: ~etvoricu velikih - nama ne-dosti`nih, ali nezaobilaznih u razliitim usporedbama, pak itom mojom. To su: Njema~ka, Francuska, Ujedinjeno Kra-ljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske te Italija. Potom sli-jede mediteranske zemlje i zemlje koje su prema brojustanovnika primjerenije Hrvatskoj: [panjolska, Austrija,Gr~ka, Portugal i Ma|arska. Ako se ostane pri takvoj uspo-redbi, tada proizlazi da su samo Austrija i Portugal iznad nasprema udjelu obnovljivih izvora u ukupnoj potro{nji energije,primjenjuju}i jednaki koeficijent konverzije elektri~ne uenergiju vode od 3,6 PJ/TWh. Uspore|ivati Island, Norve{ku,[vedsku, Finsku i [vicarsku s nama, jednostavno nisam htiozbog brojnih razloga. Island sa svojim - dioista samo njemusvojstvenim vru}im izvorima, Norve{ka - sa svojih 99 postopokri}a elektri~ne energije proizvodnjom u hidroelektrana-ma, najvi{e u svijetu, ili [vicarska - sa svojim najve}im brutodoma}im proizvodom u Europi, [vedska, Finska ...

NEPORECIVI PODACI O NAKNADI ZAELEKTRI^NU ENERGIJU IZ

OBNOVLJIVIH IZVORA U NJEMA^KOJ"Tvrdnja da su tzv.novi obnovljivi izvori energije preskupi zaHrvatsku, koja ima vi{estruko manji bruto doma}i proizvodpo stanovniku od Njema~ke pa ih zato ne moè subvencioni-rati, nije odrìva" - kaè gospodin Poto~nik. Me|utim, ~inje-nice iz ~asopisa "Elektrizitätswirtschaft" broj 24 iz 2000.godine su neporecive. Tamo na str. 24 stoji da je u Nje-ma~koj tijekom deset godina (od 1991. do travnja 2000. go-dine), prema dotada{njem zakonu o elektroprivredi, zapreuzimanje elektri~ne energije iz foto}elijskih elektrana,vjetroelektrana, elektrana na biomasu i malih hidroelektrana(do 5 MW) ispla}eno ukupno pribli`no 5,5 milijardatada{njih njema~kih maraka. U tim elektranama proizvedenoje u tih deset godina pribli`no 35 TWh elektri~ne energije teje prosje~na naknada za prihvat te energije u mreù bila 15,7pfeniga/kWh - {to je vi{e od na{e dana{nje prosje~ne pro-dajne cijene elektri~ne energije! Ako uzmemo da prosje~nastambena ku}a vrijedi pribli`no 100 tisu}a njema~kih mara-ka, tada bi se za taj novac mogao izgraditi grad s 55 tisu}aku}a, odnosno za pribli`no 200 tisu}a stanovnika.

Zanimljivo je re}i da smo u tih deset godina u hrvatskim hi-droelektranama proizveli 55 TWh elektri~ne energije, ali tu jerije~ o svim hrvatskim hidroelektranama (u njema~kom po-datku rije~ je samo o malim hidroelektranama). Prosje~naproizvodna cijena te energije bila je otprilike 3 pfeniga/kWh,

zna~i pet puta nià od prosje~ne cijene otkupa iz njema~kihelektrana na obnovljive izvore.

Prosje~no njema~ko ku}anstvo svakog je mjeseca 2002. go-dine izdvojilo 0,85 eura u ra~unu za elektri~nu energiju zanamicanje sredstava za pokri}e naknade za preuzimanje elek-tri~ne energije iz elektrana na obnovljive izvore. To ~ini otpri-like 0,3 eurocenta po svakom utro{enom kilovatsatu svakogod 44 milijuna njema~kih ku}anstava i svake godine se po-stupno bitno pove}ava. Prema poo{trenom njema~kom zako-nu o elektroprivredi, od prolje}a 2000. godine, te naknade subitnije pove}ane, primjerice za preuzimanje energije izfoto}elijskih elektrana su u{esterostru~ene spram dota-da{njih i iznosile su 1 pfenig manje od 1 njema~ke marke posvakom kilovatsatu. Prema ~asopisu "Elektizitätswirtschaft"broj 1-2 iz 2001. godine, njema~ki ukupni ra~un za elek-tri~nu energiju bio je za te svrhe od 1. travnja 2000. godineoptere}en godi{nje s 2,5 milijarde njema~kih maraka, 2005.godine biti }e to 4 milijarde, a 2010. godine narast }e na 6milijarda njema~kih maraka godi{nje - kao u desetgodi{njemrazdoblju 1991-2000! Tomu treba pribrojiti i porez na elek-tri~nu energiju, tzv."eko-porez", koji se 2002. godineobra~unava u iznosu od 1,8 eurocenta po svakom kilovatsatu.

JAVNOST JE "ZA", ALI U TU\EMDVORI[TU

[to se pak na{e javnosti ti~e, evo najnovijih poruka iz te jav-nosti. Hidroelektrane Vara`din, âkovec i Dubrava na rijeciDravi dobile su sredinom travnja ove godine certifikat o pro-izvodnji "zelene energije", {to }e omogu}iti kupcima koji sezauzimaju za o~uvanje okoli{a izbor tarifnog modela premakojemu bi dobrovoljno pla}ali skuplje "zelenu struju", aHrvatska elektroprivreda bi tako prikupljena dopunska sred-stva usmjeravala na projekte za{tite okoli{a, pove}anjekori{tenja obnovljivih izvora te i dobila mogu}nost ponudetakve "eko-struje" na europskom trì{tu. Me|utim, na noge seodmah digla Dravska liga, koja se ne slaè s dodjelom togcertifikata, jer utjecaj tih hidroelektrana na prirodni okoli{nije povoljan (mulj na dnu rijeke, te{ki metali u vodi, nesta-nak autohtonih riba, gmazova, sisavaca i ptica, su{enje {umazbog sniènja razine podzemnih voda, isu{ivanje bunara ismanjenje koli~ina vode za navodnjavanje). Posebno ih brine{to bi HEP-u to bio poticaj za izgradnju novih hidroelektrana,zna~i potencijalno i HE Novo Virje, protiv koje se izjasnilostanovni{tvo svih op}ina uz Dravu u Koprivni~ko-krièva~kojùpaniji...

Za vjetroelektrane kaè ista ta javnost, ali samo pomaknuta naotok Pag, da }e one pogubno djelovati na pti~ji svijet. Kad svjetroelektranom do|e buka - tada }e prosvjedovati i protivbuke, u najmanju ruku buka }e smetati ovcama te }e proiz-vodnja pa{kog sira biti ugroèna...

Zna~i, na{a javnost je za obnovljivu energiju, ali iz tu|egdvori{ta i s tu|im novcem pribavljenu. Me|utim, i jedno idrugo jednostavno ne ide. I obnovljivi izvori energije pred-stavljaju - istina nekonvencionalno - optere}enje okoline iko{taju puno vi{e nego bi na{a srca to èljela.

Marijan Kalea

reagiranje


Web-stranice Hrvatske elektroprivrede ve} su go-stovale u Weboteci, po~etkom pro{le jeseni, kadasmo ustvrdili kako je solidan sadràj ovog sitea`rtva katastrofalno lo{eg dizajna. Nedugo nakonna{e recenzije (slu~ajnost, uvjereni smo…) stra-nice su redizajnirane od nule, uz zadràvanje starihsadràja i dodavanje novih te smo procijenili kakoje pravo vrijeme da ih se ponovno dotaknemo iprocijenimo koliko su napredovale…

Zaklju~ak je – napredovale su vidljivo. Novi dizajnje daleko, daleko ugodniji od starog, a i sna-laènje na stranicama (zbog znatno bolje organi-zacije sadràja) je puno jednostavnije. Site jepodijeljen u nekoliko segmenata, na kojimamoète saznati sve o HEP-ovim uslugama, ustroj-stvu, elektri~noj energiji, njenoj distribuciji i cije-nama u Hrvatskoj i tako dalje. Ve}ina posjetitelja}e vjerojatno najvi{e cijeniti kalkulator za izra~unmjese~nih tro{kova, te opse`ni prikaz iobja{njenje dostupnih tarifnih modela. Pohvalju-jemo i mogu}nost on-line podno{enja zahtjeva zapromjenu tarifnog modela. Poslovni posjetiteljicijenit }e, pak, objavljivanje HEP-ovih javnih nat-je~aja na webu. Ve}ina sadràja na siteu preve-dena je i na engleski jezik.

Prema onome {to smo vidjeli pregledavanjemstranica, svi sadràji se redovno osvjeàvaju (odnovosti na naslovnici, nadalje), {to je svakakopohvalno — minus ide jedino ~injenici da su nekeinformacije ipak zastarjele (jo{ uvijek je dostupnosamo godi{nje izvje{}e za 2001., dok za pro{lugodinu nisu dostupni niti preliminarni podaci).

DRUGI O NAMA

WEB STRANICEHEP-aNEDAVNO je Bug on line u svojoj Weboteci obja-vio mi{ljenje o Web stranicama HEP-a, kojeg pre-nosimo u cijelosti.

Spomenimo da u vrednovanju Bug-a, ~etiri zvjez-dice za dizajn zna~e - vrlo dobro, pet zvjezdica zasadràj - vrhunski, ~etiri zvjezdice za tehni~ku iz-vedbu - vrlo dobro, s ukupnom ocjenom od ~etirizvjezdice, zna~i vrlo dobro. Ovakva ocjena, daka-ko, tim je zna~ajnija {to je donose znalci.

(Ur)

NA[A JAVNOST JE ZA OBNOVLJIVU ENERGIJU, ALI IZ TU\EG DVORI[TA I S TU\IMNOVCEM PRIBAVLJENU, A I JEDNO I DRUGO JEDNOSTAVNO NE IDE. I OBNOVLJIVIIZVORI ENERGIJE PREDSTAVLJAJU - ISTINA NEKONVENCIONALNO - OPTERE]ENJEOKOLINE I KO[TAJU PUNO VI[E NEGO BI NA[A SRCA TO @ELJELA

DR.SC. ANTE KRSTULOVI], REDOVITI PROFESOR NA FAKULTETUPRIRODOSLOVNO-MATEMATI^KIH ZNANOSTI I ODGOJNIH PODRU^JA U SPLITU

OSIGURANJE KVALITETE UZ PRAVILO -ISPRVA DOBRO OBAVITI POSAO!U BIOGRAFIJI dr. sc. Ante Krstulovi}a tri to~ke dovoljne suda odrede njegovu znanstvenu i stru~nu karijeru: dvanaestgodina rada na FESB-u, devet godina u Institutu Brodosplit,te deset zadnjih godina na PMF-u. U njihovu Zavodu za po-litehniku, u svojstvu redovitog profesora, predaje predmete:Elementi i mehanizmi strojeva, Energetika te Robotika.

Premda naizgled, poslom nije vezan uz na{u djelatnost,ipak ga ~esto vi|amo u sjedi{tu PP HE Jug, kao i u na{imhidroelektranama, prvenstveno kada su u pitanju ve}i zah-vati s ciljem modernizacije postrojenja. Naime, kao znan-stveni savjetnik Ekonerga - Instituta za energetiku i za{tituokoli{a, i njihov zastupnik za Dalmaciju, brine se o kvalite-ti obavljenog posla na objektima ovog podru~ja.

HEP Vjesnik: Bez obzira {to se u HEP Vjesniku o Eko-nergu i njegovim stru~njacima pisalo vi{e puta, ukrat-ko nam predstavite njegove temeljne djelatnosti.

Ante Krstulovi}: Ekonerg, koji je nastao iz biv{eg Institutaza elektroprivredu krajem 1991. godine, danas je jedna odnajuglednijih tvrtki za pruànje razli~itih usluga iz {irokogpodru~ja energetike i za{tite okoli{a. Organizacijski podi-jeljen na pet odjela, svoju djelatnost realizira kroz: Pro-gram za za{titu okoli{a, Program za energetiku, Programza ispitivanje materijala, revitalizaciju i sustave odràva-nja, Program za izgradnju energetskih objekata te Programza informacijski inènjering. Ti su programi organizacijskipovezani tako da se naj~e{}e ustanovljuju interdiscipli-narni timovi za rje{avanje odre|enih problema, a premapotrebi se uklju~uju i provjereni vanjski suradnici za spe-cifi~ne specijalisti~ke obrade.

HEP Vjesnik: Kada je, i kojim povodom, zapo~ela Va{astru~na suradnja s Ekonergom?

Ante Krstulovi}: Kada je u listopadu 1993. godine uokviru interventnog programa HEP-a za ublaàvanjete{kog elektroenergetskog stanja u Dalmaciji, zapo~elaizgradnja plinsko-turbinske elektrane u splitskom pri-gradskom predjelu Dujmova~a, Ekonergu je povjerenposao osiguranja kvalitete. Tada zapo~inje i moja su-radnja s njima.

HEP Vjesnik: Moèmo li to smatrati i po~etkom Va{esuradnje s HEP-om?

Ante Krstulovi}: Da, u velikoij mjeri. U to vrijeme HEP jebio jedna od rijetkih tvrtki koja je osiguranju kvaliteteuop}e posve}ivala pozornost. Naàlost, ni danas u na{emokruènju nije puno bolje stanje, usprkos ~injenici da jekvaliteta jedna od osnovnih zna~ajki svakog proizvoda sa-stavljenog od brojnih proizvoda {to tvore cjelinu.

HEP Vjesnik: [to u tom smislu zna~i kvaliteta, primje-rice, jednog energetskog objekta kakva je bila PTEDujmova~a, koja se u me|uvremenu preselila u Za-greb, gdje ìvi i radi pod drugim imenom?

Ante Krstulovi}: Da bi se postigla zahtijevana kvalitetaenergetskog objekta, valja provesti niz prethodno pomnoplaniranih aktivnosti. Te su aktivnosti objedinjene nazivomOsiguranje kvalitete (Guality Assurance - QA), a proteùse od faze prethodnih radova do zavr{nih ispitivanja i teh-ni~kih pregleda. Zbog iznimno kratkih rokova izgradnjespomenute elektrane, organizirane su QA aktivnosti navi{e mjesta, a mnoge i istodobno (QA u proizvodnji, QApri montaì te QA pri garancijskim ispitivanjima). Za ma-nje od godinu dana elektrana je pu{tena u rad, a dobro pro-vedene QA aktivnosti su sigurno doprinijele zadovoljenjuva`nog pravila u podru~ju kvalitete koje glasi: Isprva do-bro obaviti posao!

HEP Vjesnik: Kada ste se ponovo susreli s HEP-om?

Ante Krstulovi}: Ve} sljede}e godine. Naime, Poglavar-stvo grada Splita je, jo{ pod dojmom o{tre redukcije elek-tri~ne energije u Dalmaciji, krajem 1994. godine povjeriloEkonergu, uz potporu HEP-a, izradu Prethodne studije ut-jecaja na okoli{ dizelske elektrane na îovu. Studija jesveobuhvatno obradila sve aspekte mogu}e izgradnje teelektrane, pa se i danas koristi kao izvori{te brojnih poda-taka o tlu, zraku, moru, buci... u {irem podru~ju gradaSplita.

HEP Vjesnik: Na kojim ste jo{ na{im objektima biliangaìrani?

Ante Krstulovi}: Slijedi na{ nadzor i osiguranje kvalitetepreljevne zapornice na miniranjem uni{tenoj brani HEPeru}a 1995. godine. Ekonerg je vodio i koordinirao broj-ne aktivnosti pri izradi, montaì i ispitivanju elemenata icjeline sustava preljevne zapornice.

Zahvaljuju}i suradnji s Ekonergom, nadzirao sam i radoveQA/QC pri generalnom remontu na brani Pran~evi}i HEZaku~ac, gdje smo potom pratili i ispitivanja u zasunskojkomori, AKZ rasklopnog postrojenja, remont agregata terekonstrukciju dizalica u strojarnici.

Nadzirali smo i ve}e remonte u RHE Velebit, HE Kralje-vac (rekonstrukcija cjevovoda), HE Miljacka (turbinskaregulacija). Najmanje smo bili na va{em najmla|em ob-jektu, HE \ale. Vjerojatno je ta hidroelektrana tako kvali-tetno izra|ena i odràvana, pa joj nismo ni potrebni. Ipak,jedan na{ Odjel je bio i bit }e tamo do dovr{etka velikog ivrlo zahtjevnog projekta SUPO, koji ima strate{ki zna~ajza HEP.

HEP Vjesnik: Posljednji put smo Vas i Va{e kolege izEkonerga susreli na HE Orlovac pri zamjeni sustavaturbinske regulacije.

Ante Krstulovi}: Da, to su na{i najsvjeìji radovi na ovompodru~ju. Godinu dana, koliko su trajali radovi na zamjenisustava turbinske regulacije, trajale su i na{e QA/QC ak-tivnosti. Sada HE Orlovac ima suvremeno rije{enu turbin-sku regulaciju sva tri agregata.

HEP Vjesnik: [to Vama osobno, kao znanstveniku iprofesoru, zna~e iskustva ste~ena tijekom desetlje}asuradnje s Ekonergom, a posredno i HEP-om ?

Ante Krstulovi}: Rade}i sa stru~njacima Ekonerga i HEP-aostvarujem svoju stalno prisutnu èlju da studentima neprenosim samo znanja ste~ena iz knjiga ili sa simpozija,Interneta i iz sli~nih teorijskih izvora. Zato me ovo radnoiskustvo ispunjava zadovoljstvom. Ono je rezultiralo iznanstvenim radovima koji su prezentirani na doma}im ime|unarodnim skupovima.

HEP Vjesnik: Znanstveno podru~je kojim se bavite, arije~ je o robotici, jo{ je nedovoljno poznato i populari-zirano kod nas. Ho}e li na{im spoznajama iz robotikedoprinijeti i Va{a knjiga koja je pripremljena za tisak?

Ante Krstulovi}: Sredinom osamdesetih godina pro{logstolje}a, rade}i u Institutu Brodosplit, zapo~eo sam ulazitiu svijet robotike. U to je vrijeme pro{lo tek petnaest godi-na od zna~ajnije primjene industrijskih robota. Nisamuspio, kao ni nekoliko mojih istomi{ljenika, ste~ene spoz-naje preto~iti u praksu. Godine su prolazile, svijet je ùrionaprijed, a u na{oj zemlji je stanje za uvo|enje robota idalje nepovoljno. Stoga sam odlu~io napisati knjigu. Naz-vao sam je "Uvod u industrijsku robotiku". Sad mi se ~inida sam pisanjem knjige obavio najlak{i dio posla, jer seve} mjesecima iscrpljujem na potpuno prozai~nim stvari-ma, tragaju}i za nakladnikom i sponzorima. Ocjenjujem, ato su potvrdili i recenzenti, da sam u stotinu stranicasloènu materiju pretvorio u ~itljivo {tivo.

HEP Vjesnik: Poznato nam je da redovito prelistate ina{ HEP Vjesnik. [to mislite o njemu?

Ante Krstulovi}: HEP Vjesnik je dobro izbalansirano gla-silo, u kojem se obra|uju teme od onih sloènih (primjeri-ce energetski sektor, zakonodavstvo...) do opu{tenijih,smje{tenih na zadnjim stranicama. Uspijevate obavijestitibrojne radnike HEP-a, i ne samo njih, o zbivanjima uHEP-u, ali i o energetici u svijetu. Poneki napis mi posluìkao poticaj za raspravu {to je pokrenem na predavanjimastudentima. Posebno nagla{avam da ste rijetki list koji unapisima razlikuje kW od kWh.

HEP Vjesnik: I za kraj, ho}ete li nam otpjevati basov-sku dionicu iz, recimo, Splitskog akvarela?

Ante Krstulovi}: Ne vjerujem da bi me va{i ~itatelji ~uli,pa }u to ostaviti za poslijepodnevne probe. Naime, ve}{est godina pjevam u splitskom mje{ovitom pjeva~komdru{tvu "Mirta", koje njeguje djela ozbiljne glazbe, ali i iz-vorne dalmatinske pjesme. Poznati smo kao jedini zbor uGradu koji okuplja ljude srednje i starije dobi. Ima nasdvadeset - pjevamo, druìmo se, nastupamo, odlazimo naizlete. Pri tomu zaboravljamo na kolesterol i ostale "bauke"suvremenog ìvljenja. Ponosni smo na preklani snimljeniCD i, jednom rije~ju, "Mirta" je za mene ne{to lijepo!

Pripremila: Marica @aneti} Malenica

razgovor s povodom


HEP U AUSTRIJSKOJ ELEKTROPRIVREDI VERBUND, EVN U HEP-u

PRIMJERI I SAVJETI IZ DOBRE PRAKSEVERBUND - NOVI IZAZOVI

TR@I[TABenchmarking je, pokazalo se to, rado prihva}ena metoda uposlovnom svijetu dana{njice. Isprepletenost komunikacijskihkanala ~ini dostupnima informacije svake vrste, a iskustvadrugih nude se "kao na dlanu". Ipak, ìvi kontakt, ljudska rije~je jo{ uvijek nezamjenjiv oblik komunikacije. Vidjeti izbliza i~uti izravno kako to rade drugi, u velikom je broju slu~ajevadjelotvornije od, primjerice, surfanja po web stranicama.

U organizaciji Austrian Power Trade, Slovenija i uz pomo}Marjana Kokola, skupina predstavnika HEP-a, Vije}a za regula-ciju energetskih djelatnosti i Energetskog instituta "HrvojePoàr" boravila je 3. i 4. travnja o.g. u Austrijskoj elektroprivre-di VERBUND. Naime, HEP otprije sura|uje s VERBUNDOM utrgovanju elektri~nom energijom, a cilj ovog stru~nog posjetabio je upoznavanje s funkcioniranjem elektroprivrede u uvjeti-ma otvorenog trì{ta elektri~ne energije, na~ina rada institucijasustava, operatora sustava i prijenosne mreè, kao i funkcijetrade u koju spada i operator proizvodnje. VERBUND je, nai-me, zanimljiv poslovni sustav zbog poblièg definiranja HEPgrupe.

MODEL BALANSNIH GRUPA PRIKLADANZA HRVATSKO TR@I[TEU razgovorima o spomenutim temama sudjelovali su ~lanoviUprave VERBUNDA predvo|eni njenim predsjednikom Han-som Haiderom, kao i ~lanovi Uprave Austrian Power Trading(APT) i Uprave Austrian Power Grid. Oni su hrvatskim gostimai kolegama prezentirali perspektive i trendove na europskomenergetskom trì{tu kao novi izazov za VERBUND. Posebno jezanimljivo bilo obja{njenje o strukturi i radu institucija austrij-skog trì{ta elektri~ne energije - u VERBUNDU i izvan njega.Takva institucija izvan VERBUNDA je samo operator trì{ta.Objasnili su i funkciju trì{ta prema na~elu balansnih grupa,{to bi na~elno mogao biti prikladan model za funkcioniranjetrì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj.

EVN - USPJE[NA TVRTKA PARTNERNekoliko dana kasnije, predstavnici Donjoaustrijske elektropri-vrede EVN (Energioe Vernünftig Nutzen) su u Zagrebu odràlipredavanje o Potro{a~kom servisu i o funkciji tradea.

Spomenimo da su krajem sije~nja o.g. predsjednici upravaENV-a i HEP-a dr. Rudolf Gruber i Ivo ôvi} potpisali Pismorazumijevanja, a za koordinatore zajedni~kih projekata ime-novani su mr. Werner Casagrande i Nikola Bruketa.

Bilo je predvi|eno da se u Zagrebu na zajedni~kom dijelu sa-stanka razmotre mogu}nosti konkretne suradnje, a na speci-jalisti~kim odvojenim sastancima spomenute teme,sukladno vrlo dobrim vlastitim iskustvima.

Sve prisutne je u prostorima TE-TO Zagreb, uime ENV-a, poz-dravio mr. Werner Casagrande i nakon njegovih uvodnihrije~i zapo~ele su prezentacije.

O funkciji trade je predavao dr. Paul Kaluza, a o Potro{a~komservisu mr. Wolfgang Schäffer. Predavanjima su prisustvova-li predstavnici HEP Trade, Hrvatskog nezavisnog operatorasustava i trì{ta, HEP Opskrbe d.o.o. i Sektora za razvoj, adrugog dana prezentacijama su prisustvovali i Ivo ôvi} i mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave za prijenos.

VELIKA BRIGA O KUPCIMADr. P. Kaluza je hrvatskim kolegama govorio o njihovim isku-stvima u optimiranju rada vlastitih elektrana i trgovanju elek-tri~nom energijom.

Mr. W. Schäffer je predstavio vrlo suvremeno organiziran po-tro{a~ki servis ENV-a, kao funkciju s vrlo visokom razinominformati~ke potpore. Jedan od primjera u komunikaciji spotro{a~ima kori{tenjem PC-a je da kupac na ekranu vidisvog sugovornika - osobu iz ENV-a. Osim toga, strogo sevodi briga da kupac ne ~eka na drugoj strani telefonske"ìce", jer se nakon odre|enog razdoblja tolerancije uk-lju~uju drugi operateri, koji ne moraju biti smje{teni na istojlokaciji. Njihovi kupci ~ak 30 posto o~itanja brojila obavljajusamoo~itanjem. Na upit o velikom problemu u nas - kra|ielektri~ne energije - predava~ je bio iznena|en, ne sje}aju}ise takvog primjera u njihovu poslovanju. U svakom slu~aju,predstavnici HEP-a mogli su ~uti dragocjena iskustva i savje-te, kao i brojne primjere iz prakse ENV-a, koji }e pomo}i uoperacionalizaciji poslova restrukturiranja HEP-a.

Nakon prezentacija, austrijski kolege su bili zainteresirani zaobilazak Kombi kogeneracijskog postrojenja TE-TO, jer takvosli~no postrojenje imaju i oni. Kuriozitet je da je njihovo po-strojenje u rad pustila poznata austrijska skija{ica Mihaela

Dortmeister, kao simbol uspje{nosti, brzog starta i visokesnage, odnosno {porta{ice 21. stolje}a. Name}e nam se pi-tanje ho}e li uz na{e postrojenje biti vezano ime Janica i Ivi-ca Kosteli}?

\.S.

iskustva drugih izbliza


EVN je jedna od devet austrijskih regionalnih distri-bucijskih tvrtki, u mje{ovitom vlasni{tvu i s tradici-jom od 80 godina rada, koja isporu~uje 8,5 TWhelektri~ne energije, a ima i vlastite termoelektraneukupne snage 1.200 MW. Prije pet godina zapo~elisu posao s opskrbom plina i ve} danas imaju 250tisu}a kupaca. U svrhu optimiranja portfelja vlastiteproizvodnje i nabave elektri~ne energije, udruìli suse s jo{ ~etiri regionalna distribucijska podru~ja i for-mirali zajedni~ku trade funkciju e&t u Be~u. EVNostvaruje milijardu i 100 milijuna eura godi{nje, azapo{ljava 2500 ljudi. Svoje uspje{no poslovanjeENV moè zahvaliti svom prvom ~ovjeku dr. RudolfuGruberu , koji je okupio tim kompetentnih stru~njaka iuspostavio dobru radnu atmosferu.

Hans Haider i Ivo ôvi}, predsjednici upravaVERBUNDA i HEP-a prigodom posjeta predstavnikaHEP-a, Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti iEnergetskog instituta "Hrvoje Poàr" ovoj uspje{nojAustrijskoj elektroprivredi

U Zagrebu su prezentaciju odràli predstavniciENV-a, a ovdje su zajedno mr. sc. Mladen @unec, di-rektor HEP Opskrbe d.o.o., mr. Wolfgang Schäffer,koji je predstavio rad Potro{a~kog servisa i koordina-tori suradnje HEP-a i ENV-a Nikola Bruketa, direktorSektora za razvoj i mr. W. Casagrande

Model balansnih grupa VERBUNDA, koji bi mogao biti prikladan i za funkcioniranje trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj

UCTE WORKSHOP SEMINAR U BRUXELLESSU - LIPANJ, 2003.(A Union for Co-ordination of Transmission of Electricity)

SIGURNOST RADA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA EUROPEU OKOLNOSTIMA OTVARANJA TR@I[TA ELEKTRI^NE ENERGIJEUCTE Radna skupina Politika komunikacije (WGCP) u su-radnji s Glavnim uredom UCTE-a i radnim skupinama zarazvoj, statistiku te pogon i sigurnost organizirat }e Stru~niseminar za pozvane i odabrane visoke predstavnike iz insti-tucije EU i me|unarodnih elektroprivrednih organizacija.

Naime, nakon sastanka RG Politika komunikacije koji jeodràn u Madridu u svibnju 2002. godine, Upravni odbor iGlavni ured dogovorili su se o potrebi organizacije sastankas predstavnicima institucija EU i ostalim elektroprivrednimorganizacijama. Prema novom Strate{kom vodi~u, kojeg jeodobrio Upravni odbor na sastanku odrànom u Rimu u stu-denom 2002. godine, Radna skupina Politika komunikacijedobila je zadatak za organizaciju Stru~nog seminara.

CILJ: POUZDANOST SUSTAVA TR@I[TAI RAZVOJ

Dvije glavne smjernice Stru~nog seminara su ponovnopotvr|ivanje pristupa UCTE-a i njegovi ciljevi usmjereni nateme o Pouzdanosti sustava trì{ta elektri~ne energije i Raz-voju sustava prema institucijama EU i drugim elektropri-vrednim organizacijama. Glavni cilj je iscrpna rasprava opouzdanosti elektroenergetske mreè koju osiguravaUdruènje UCTE-a i o perspektivi razvoja me|usobno pove-zanog sustava s obzirom na institucionalne, ali i na tehni~kepromjene. Time }e se dobiti odgovaraju}i ulazni podacikoje UCTE treba razmotriti.

Rasprava }e se organizirati u dvije sjednice, a vode}i ljudiiz Komisije EU odràt }e kratke uvodne govore da bi sestvorilo utemeljenje za daljnju raspravu. Istodobno }e Ko-misija EU biti voditelj rasprava na kraju svake "tehni~kesjednice", kako bi se usmjerile na rezultate i ishode koji sene odnose samo na tehni~ka, ve} i institucionalna pitanja.Rezultati rasprave }e se saèti u zaklju~ke na zavr{noj sjed-nici i predstavljat }e va`ne smjernice UCTE-a za sljede}iEnergetski zakonodavni forum koji }e se odràti u srpnjuo.g..

TEME I PORUKE STRU^NOGSEMINARA

Na prvoj sjednici o pouzdanosti sustava prva tema bit }e"Sigurnost sustava: Osnove Pogonskog priru~nika (Opera-tional Handbook - OH).

Pitanja o kojima treba raspravljati:

- Za{to je potreban Pogonski priru~nik i faze rada na izradiPriru~nika.

- Konzultacije s institucijama EU i drugim elektroprivred-nim organizacijama.

- Na~in uklju~ivanja pogonskih standarda u proces kon-zultacija s EU i drugim elektroprivrednim organizacijama.

Poruke:

- Od tehni~kih pravila UCTE-a do standarda o Zajedni~kojpouzdanosti i sigurnosti.

- Potreba za konzultacijama s institucijama EU i drugimelektroprivrednim organizacijama.

Druga tema sjednice bit }e: "Prikladnost sustava: Izjava oprikladnosti sustava UCTE-a kao sustava pravodobnogupozorenja trì{tu".


- Pra}enje srednjoro~ne prikladnosti proizvodnje i po-tro{nje od strane UCTE-a: alati

- Predvi|eno razdoblje

- Kako dobiti podatke od proizvodnje?

Poruke:

- UCTE je odgovoran za pra}enje prikladnosti elektroener-getskog sustava i imat }e pravo traìti dostavu podatakaod proizvodnog sektora.

- TSO-i }e i dalje razvijati svoje sposobnosti i nadle`nostiu pra}enju sigurnosti opskrbe s obzirom na sljede}easpekte:

- bilanca ponude i potro{nje na nacionalnom trì{tu,

- razina o~ekivane budu}e potro{nje i predvi|eni dodatnikapaciteti koji se planiraju ili su u izgradnji,

- kvaliteta i razina odràvanja mreà,

- mjere za pokrivanje vr{nih optere}enja i rje{avanje pro-blema podba~aja jednog ili vi{e isporu~itelja.

Tre}a je tema "Provedivost zajedni~kih standarda o obvez-noj pouzdanosti za TSO-e i korisnike mreè".

Ova tema obra|ivat }e se u dva izlaganja. Pvo je: "Od do-brovoljnog do zakonski obveznog postupka izvo|enja pre-gleda i provo|enja"


- Stanje u pridràvanju sigurnosnih i pogonskih standarda.

- Za{to je po{tivanje sigurnosnih standarda i standarda opouzdanosti potrebno za dobro funkcioniranje unutra{njegtrì{ta elektri~ne energije.

- Kako bi se standardi UCTE-a trebali uklju~iti u postupakizrade zakona EU.

Poruke:

- Potreba da se po{tuju i da se osigura po{tivanjeUCTE-ovih sigurnosnih standarda i standarda o pouzdano-sti.

- Doprinos UCTE-a politici izrade zakona EU o pitanjimasigurnosti opskrbe.

- Potreba da se UCTE uklju~i u postupak konzultacija za-jedno s institucijama EU i drugim elektroprivrednim orga-nizacijama.

Drugo je izlaganje: "Multilateralni sporazum me|uTSO-ima"


- Kako bi trebao izgledati multilateralni sporazum?

- Zakonska snaga multilateralnog sporazuma: kako gau~initi obvezuju}im za ~lanove i ne~lanove UCTE-a

- Mogu}i u~inci na europskoj i nacionalnoj razini.

Poruke:

- Obvezuju}e za ~lanove UCTE-a

- Potreba za uklju~ivanjem u postupak izrade zakona naeuropskoj i nacionalnoj razini.

Tema druge sjedncie je "Razvoj sustava". Prva tema bit }e:"Me|unarodni razvoj elektroenergetskog sustava: Postupciautorizacije, nove interkonekcije, financijska pitanja"


- Koje su mogu}nosti razvoja UCTE-ovog elektroenerget-skog me|usobno povezanog sustava?

- Kako TSO-i mogu ozakoniti nove izravne interkonekcije?

- Izazovi/ograni~enja za nove aktivnosti TSO-a.

- Kako se pravila UCTE-a mogu uskladiti s izgradnjom iradom novih izravnih interkonekcija:

- Koje su prepreke u ulaganja i finaciranje novih interko-nekcija?

- Sporazum o rezerviranju kapaciteta na novim interkonek-cijama i problem jednakog tretmana kod jam~enja pristu-pa mreì prema reguliranom pristupu tre}ih lica.

Poruke:

- Nove izravne i alternativne teku}e interkonekcije usprkosna~inu financiranja i izgradnje bit }e u okviru rada TSO-a.

O drugoj temi: "Vanjski razvoj elektroenergetskog sustava"govorit }e se u dva izlaganja. Prvo je: "Koje su veze s po-dru~jima izvan UCTE-a i kako s njima upravljati?"


- Kako rukovoditi vezama izme|u UCTE-a i susjednih po-dru~ja

- Sporazum o suradnji izme|u podru~ja i/ili sporazum osuradnji na mjestu povezivanja

Poruke:

- Novi zahtjev za interkonekcijom sustava UCTE-a svanjskim podru~jima mora odobriti UCTE.

Drugo je izlaganje: "Aktualni slu~ajevi: Medring; TurskaUPS/IPS" (United Power System, Interconnected PowerSystem)


- Stupanj razvoja aktualnih slu~ajeva

- Utjecaj na Udruènje UCTE.

PITANJA AKTUALNA ZA HRVATSKI EESPrema prikazanom sadràju, cilju, temama i porukamaovog UCTE-ovog Stru~nog seminara moè se zaklju~iti dase europske institucije vrlo ozbiljno bave problemima si-gurnosti rada elektroenergetskog sustava Europe u okol-nostima otvaranja trì{ta elektri~ne energije.

Otvaranje elektroenergetskog trì{ta danas u ujedinjenojEuropi postavlja nekoliko osnovnih problema koji se mo-raju ozbiljno i trajno rje{avati i to posebno u podru~ju pri-jenosnog dijela elektroenergetskog sustava i to:

- kako osigurati pouzdanost rada tog sustava,

- kako rije{iti na~ela razvoja strategija UCTE-ovog elektro-energetskog me|usobno povezanog sustava,

- kako pripremiti sve pogonske standarde u okruènju radaTSO-a i objediniti tehni~ka pravila UCTE-a (OperationalHandbook),

- kako pozicionirati TSO-e unutar nacionalnog energet-skog sektora i u okruènju europskog energetskog sektora,

- kako formulirati i postaviti "Multilateralni sporazum"me|u TSO-ima, kako mu pridijeliti zakonski oblik i u~initiga obvezuju}im za ~lanove (i ne~lanove) UCTE-a.

Sva ta pitanja vrlo su aktualna i za hrvatski EES i proceserestrukturiranja HEP-a u okruènju europskog elektroener-getskog sektora.

Pripremili:Prof. dr. sc. Juraj [imuni},

Marija Slunjski

najavljujemo


PROMOVIRAN ÂSOPIS "ZA[TITA POTRO[AÂ"

PROVJERENI IZVOR INFORMACIJA,SAVJETNIK I SERVIS"Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja jo{ nema Zakonniti nacionalno Vije}e za za{titu potro{a~a, ali je zatodobila svoj prvi ~asopis za za{titu potro{a~a i korisnikausluga" - tim rije~ima pozvani smo na promociju ~aso-pisa "Za{tita potro{a~a". Izdava~ mu je "Potro{a~",hrvatski savez udruga za za{titu potro{a~a i tvrtka "Esze-ker"-Zagreb, a predstavljen je 4. travnja 2003. godine uHrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu.

"To je prvi pravi hrvatski ~asopis kojemu je cilj edukaci-ja potro{a~a", naglasio je na promociji predsjednikSaveza "Potro{a~" mr.sc.Ilija Rkman, napomenuv{i dasu njegove stranice svima otvorene.

Uz ocjenu da je potro{a~ima ovaj ~asopis ìvotna potre-ba, njegovo izlaènje nazvao je povijesnim trenutkom.Podsjetio je kako su u hrvatskoj javnosti jo{ donedavno

bili nepoznati temeljni pojmovi za{tite potro{a~a, {to je- rekao je - u protekle tri godine ispravljeno aktivno{}uSaveza te hrvatskih medija koji su kroz to vrijeme pratilinjegov rad.

Izlaènje ~asopisa pozdravila je i Friederike Wuenschmann,voditeljica CARD programa (programa tehni~ke potporeHrvatskoj za izgradnju sustava za{tite potro{a~a) pri ve-leposlanstvu Europske komisije u Zagrebu. Ukazala jeda je sastavni dio programa informiranje potro{a~a, u~emu }e va`nu ulogu imati i ovaj ~asopis.

Ivanka Fatovi} iz Ministarstva gospodarstva RepublikeHrvatske podsjetila je da se je Hrvatska Sporazumom ostabilizaciji i pridruìvanju obvezala uvesti standardeEuropske unije, u okviru kojih su i propisi o za{titi po-tro{a~a.

Glavni urednik "Za{tite potro{a~a" Josip Kelemen jeporu~io da }e ~asopis biti komunikacijski put do po-tro{a~a, o ~ijoj informiranosti ovisi njihov ku}ni pro-ra~un i zdravlje te dodao:

"Namjera je da potro{a~u ~asopis bude provjereni izvorinformacija te savjetnik i servis. Na{a je misija - infor-mirati i educirati potro{a~a".

Tatjana Jalu{i}

PROMOCIJA KNJIGE "TESLA - ÔVJEK IZVAN VREMENA"

ISCRPNA BIOGRAFIJA ZAGONETNOGZNANSTVENIKA

RIJE^ je o Nikoli Tesli, jednom od najve}ih znanstveni-ka i izumitelja dvadesetog stolje}a, koji je postavio te-melje elektro-industrije. Ipak, kao da mu je su|enatajnovitost, koja njegov lik oduvijek prati, jer nekako"pretiho" podsje}amo na njega i u godini u kojoj senavr{ava 60 godina njegove smrti. Nedavno "Biovegi-no" izdavanje knjige Margaret Cheney "Tesla - ~ovjek iz-van vremena", s ~ijeg smo ovitka preuzeli citat, tu jenepravdu nastojalo ispraviti. Upravo ta obljetnica, kao i~injenica, kako je naglasila je Merima Niko~evi} iz"Biovege", da Nikola Tesla nikad nije dobio zasluènopriznanje i publicitet, ovu je nakladni~ku ku}u potaklana taj pothvat. Hrvatskoj je javnosti knjiga predstavljena24. travnja 2003. godine u "Makronova centru" u Zagre-bu, a na potpori pri njenom izdavanju zahvaljeno je iHrvatskoj elektroprivredi. Uz napomenu kako je punonaslova koji istraùju Teslin zagonetan ìvot, hrvatski seizdava~, re~eno je, odlu~io na provjerenu i vjerodostoj-nu biografiju, koju preporu~uju njegovi brojni {tovatelji.Knjigu je prevela Vlasta Mihavec.

Margaret Cheney je knjigu, nakon opse`nog istraìvan-ja, objavila 1981. godine u SAD-u. Kako je nagla{eno,to je iscrpna, izvrsno dokumentirana i intrigantna bio-grafija koja "na{eg" Teslu, koji je ve}i dio svog ìvota

proveo u Americi, prati od najranijeg djetinjstva donjegove smrti u 86. godini. Autorica, koja je i sama stu-dirala elektrotehniku, temeljito istraùje dostignu}aovog znanstvenika, istodobno ne zaobilaze}i njegoveopsesije i ekscentri~nosti.

Predstavnik HEP-a dr. sc. Ivan [imatovi} na promocijije podsjetio na glavne doga|aje u ìvotu Nikole Teslete na njegove va`nije izume. Svestrani istraìva~ i ge-nije, ne samo izumitelj, nego i veliki vizionar ~ak i ugrani~nim znanostima, kako ga je opisao, zaduìo je~ovje~anstvo sa 107 svojih izuma. Oni su, dodao je,bili iz raznih podru~ja, ne samo iz elektrotehnike.

- Bio je ~ovjek ispred svoga vremena, ali i ~ovjek za svavremena, rekao je o Nikoli Tesli, a knjigu je nazvao "bi-blijom o Tesli" te ju ocijenio njegovom dosad na-jiscrpnijom biografijom, u kojoj se njegov ìvot kroz 30poglavlja predstavlja pristupa~nim stilom, ali nastru~an na~in te uz, ne manje va`no, odli~an prijevod.No, kako je rekao, Tesla je jo{ uvijek jedna velika zago-netka: neka njegova otkri}a nisu ni danas dostupna, ne-jasni su i mnogi trenuci iz njegovog ìvota te, zaklju~ioje, jo{ uvijek ima prostora za istraìvanja o tomznanstveniku.

Danas, moglo se ~uti, u svijetu postoje razne udrugenjegovih sljedbenika, ~ak i razli~ite sekte kojima je Te-sla inspiracija, u {to se tijekom istraìvanja njegovogìvota uvjerio i redatelj Krsto Papi}. Scenarij je napi-sao s Ivom Bre{anom i Ivanom Ku{anom, a film podnazivom "Tajna Nikole Tesle", u kojemu je glumio islavni Orson Welles, snimio je na engleskom jeziku.Na upit {to ga je ponukalo da se pozabavi likom ovogznanstvenika, odgovorio je kako ga je on fascinirao jo{od najranijeg djetinjstva. Naime, njegov otac, koji jebio rudar u Chicagu, stalno mu je pri~ao o Tesli, "o ve-

likom ~ovjeku koji je izmislio àrulju", kako su mu kaodjetetu pojednostavljeno tuma~ili.

- Kasnije sam shvatio da nije izumio àrulju, ali i da beznjegovih otkri}a àrulju ne bi ni trebali. Tesla, rekao jeKrsto Papi}, nije volio da ga se naziva izumiteljem,nego discovererom - otkrivateljem, tuma~e}i da u pri-rodi ve} sve postoji, dok ~ovjek to samo treba otkriti.Ina~e, Nikola Tesla je bio rado vi|en sudionik dru{tve-nih zbivanja u Americi, uvjerio se ovaj na{ redatelj~itaju}i dru{tvene kronike u ameri~kim novinamaonda{njeg vremena. Ipak, iako je istraùju}i Teslinìvot postao njegov dobar poznavatelj i dalje su mu,kao i cijeloj javnosti, ostale zagonetni mnogi doga|ajikoji se vezuju uz Teslino ime.

Neke nepoznate potankosti o Nikoli Tesli ovom prigo-dom iznio je i Vladimir Muljevi}, doajen hrvatske elek-trotehnike, koji je i sam o njemu napisao knjiìcu.

Za tri godine se navr{ava 150 godina od ro|enja NikoleTesle - dobar povod i za objavljivanje druge knjige isteautorice "Tesla: gospodar munja".

Tatjana Jalu{i}

NEKI su ga nazivali ludim, drugi genijem, no ostaoje prava enigma i za jedne i za druge. Bio je prvi umnogo ~emu, znanstvenik koji je mnogima utiraoput, izumitelj koji je stvarao zadivljuju}e ure|aje kojisu mijenjali svijet ili ga jo{ mijenjaju. Ne samo {to jeotkrio rotacijsko magnetsko polje, koje je i danasosnova za sve strojeve {to rade na izmjeni~nu stru-ju, nego nas je uveo i u svijet radija, robotike,ra~unala i znanosti o projektilima.

novo


Savez "Potro{a~" promovirao je ~asopis "Za{tita po-tro{a~a"

Vladimir Muljevi}, Krsto Papi}, Merima Niko~evi} idr. sc. Ivan [imatovi} predstavili su knjigu o NikoliTesli

POTICAJNE MJERE ZA PRESTANAK RADNOG ODNOSA - DOKUP MIROVINE

ZAINTERESIRANO VI[E OD 500 RADNIKA HEP-a

UPRAVA HEP-a je 16. prosinca 2002. godine donijelaOdluku o poticajnim mjerama za prestanak radnog od-nosa u 2002./2003. godini za radnike koji ove godineispunjavaju uvjete za odlazak u starosnu ili prijevreme-nu mirovinu. Pristanu li na sporazumni prestanak rad-nog odnosa, radnicima je ponu|en - osim poticajneotpremnine - i program dokupa mirovine. Radnicimogu, uz dokupljenu mirovinu, ostvariti i pravo na poti-cajnu otpremninu za odlazak u starosnu ili prijevremenumirovinu u iznosu 20.000,00 kuna te otpremninu iz ~l.85. Kolektivnog ugovora za HEP d.d. u iznosu od 1/8bruto mjese~ne prosje~ne pla}e ispla}ene za tri pret-hodna mjeseca prije prestanka ugovora o radu, a zasvaku navr{enu godinu neprekidnog trajanja radnog od-nosa u HEP-u.

KRITERIJI ZA DOKUP MIROVINE

Spomenutom Odlukom Uprave su utvr|eni kriteriji zadokup mirovine, prema kojima se kod prijevremene mi-rovine dokupljuje umanjenje od 0,34 posto za svaki ne-dostaju}i mjesec do navr{enja godina ìvota kao uvjetaza starosnu mirovinu, dok se kod starosne mirovine do-kupljena mirovina odre|uje u iznosu mi-rovine do pet godina mirovinskog staà.

Po~etkom godine, vi{e od 500 radnika suvjetima za mirovinu dalo je suglasnostza izra~un visine mirovine iz Hrvatskogzavoda za mirovinsko osiguranje te zaizra~un visine dokupljene mirovine iz Ro-yal mirovinskog osiguranja. Nakon togasu kadrovski odjeli HEP-a zapo~eli s akci-jom slanja pisanih ponuda za sporazumniprestanak radnog odnosa uz dokup miro-vine.

Prosje~na je visina mjese~nog iznosadokupljene mirovine pribli`no 350 kuna imnogim se radnicima taj iznos u prvi tre-nutak ne ~ini osobito privla~nim, osobito

usporede li ga s iznosom svoje pla}e. Me|utim, valjanaglasiti da ukupan iznos dokupljenih mirovina u samojednoj godini ~esto predstavlja vi{e od tri mirovine izHZMO-a.

Svake bi sljede}e godine iznosi mirovina mogli biti jo{niì zbog pro{irenja razdoblja iz kojeg se uzimaju pla}eza obra~un mirovine. Tako }e se radnicima koji odlu~eoti}i u mirovinu ove godine, mirovina posljednji putobra~unavati na temelju pla}a iz 22 najpovoljnije uza-

stopne godine rada, dok }e se onima koji ostanu u rad-nom odnosu ve} od idu}e kalendarske godine zaizra~un mirovine uzimati tri godine vi{e, zbog ~ega bimnogi trajno primali manju mirovinu.

Sanja Glas

FOTOZAPA@AJ

GDJE BRODICA NIJE BIJESNA, NI @ARULJANIJE TIJESNAêmu sluì boca, zna se. êmu sluì àrulja, tako|er se zna. Pa ipak, i jedna i druga po-kazuju sklonost lutanju i neku ~udnu gostoljubivost, pa u svoju nutrinu primaju - nivi{e ni manje nego - brod. I dok smo se najrazli~itijih brodova u boci ve} nagledali, aArsenov Brod u boci i pro~itali, ovaj u àrulji do~ekao me je nespremnu.

Jer, do sada mi je àrulja odre|ivala isklju~ivo vrijeme svjetla i vrijeme mraka, palila jei àrila mojim danima i no}ima, a sada evo, i ma{tu mi stavlja na ku{nju pitanjem: Kudplovi ovaj brod?

I doista, {to jedrenjak iz nekih davnih stolje}a traì u àrulji suvremena doba, pitam sedok me napeta jedra odvajaju od kopna i vode prema vodama nekim modrim, dubokimi dalekim, gdje àrulja ne zna~i ni{ta, a brod - puno toga.

Plovim tako bez cilja sve dok se brod nije stopio s mrakom. A onda se budim, poseèmza prekida~em i palim àrulju. Obasjava me svjetlost! Ponovno hvalim more drè}i se~vrsto kopna, gdje jedrenjak ne zna~i ni{ta, a àrulja - puno toga.

[email protected].

POÊTKOM GODINE, VI[E OD 500 RADNIKA HEP-a SUVJETIMA ZA MIROVINU DALO JE SUGLASNOST ZAIZRAÛN VISINE MIROVINE IZ HRVATSKOG ZAVODA ZAMIROVINSKO OSIGURANJE TE ZA IZRAÛN VISINEDOKUPLJENE MIROVINE IZ ROYAL MIROVINSKOGOSIGURANJA

Primjer

To se moè objasniti na primjeru mu{karca s 57godina i 8 mjeseci ìvota te 36 godina staà koje-mu bi, primjerice, prijevremena mirovina izHZMO-a iznosila 1.480 kuna, a dokupljena bi mi-rovina iz Royal mirovinskog osiguranja bila 363kune. Ukupan iznos dokupljene mirovine u jednojgodini, u ovom slu~aju, ~ini skoro 3 mirovine izHZMO-a (363 kn x 12 mjeseci = 4.356 kn; 4.356kn : 1.480 kn = 2,94 mirovine). Vidljivo je,tako|er, da u ukupnoj mirovini od 1.843 kune(1.480 kn + 363 kn) dokupljena mirovina sudje-luje sa skoro 20 posto ukupnog iznosa, {to zna~ida je za 36 godina staà radnik ostvario 80 postoiznosa mirovine (1.480 kune), a poslodavac(HEP) u svrhu poticaja za umirovljenje sudjeluje s20 posto visine mirovine (363 kune) za ranijeumirovljenje. Bez dokupa mirovine, ovaj bi umi-rovljenik doìvotno primao mirovinu umanjenu za20 posto.

DOKUP MIROVINE - DOBITNIKZNAKA KVALITETE "IZVORNO

HRVATSKO"

Dokupljena mirovina, koju ispla}uje Royal mirovin-sko osiguranje d.d., ima sva obilje`ja mirovine izHZMO-a: ispla}uje se doìvotno, mjese~no,pove}ava se dvaput godi{nje (prema prosjeku po-rasta tro{kova ìvota i porasta pla}a u RepubliciHrvatskoj u prethodnom polugodi{tu), a omo-gu}ava i stjecanje prava na obiteljsku mirovinu.Budu}i da je rije~ o doìvotnom primanju koje sestalno pove}ava, kona~an iznos svih dokupljenihmirovina moè dosegnuti vrlo visoke iznose.

Dokup mirovine je dobitnik znaka kvalitete "Izvornohrvatsko", kakav nosi mali broj vrhunskih doma}ihproizvoda i usluga. Provodi se ve} trinaest godina uvi{e od 170 gospodarskih subjekata, a dokupljenumirovinu prima redovito i bez zaka{njenja nekolikotisu}a umirovljenika u Hrvatskoj. Primjenom ovogprograma zbrinjavanja, Uprava HEP-a èli prepustitizaposlenima odluku o odlasku u mirovinu te imomogu}iti doìvotnu financijsku sigurnost u miro-vini.

umirovljenje


SASTANAK SINDIKATA I UPRAVE HEP-a

POTREBNA BOLJA KOMUNIKACIJAUPRAVA i sindikati Hrvatske elektroprivrede }e u roku od dvatjedna predloìti svoje predstavnike za radnu skupinu koja }epripremiti prijedlog sporazuma o restrukturiranju, o njego-vim ciljevima, na~inu i dinamici - zaklju~eno je na sastankuUprave i sindikata HEP-a odrànom 10. travnja 2003. godineu Zagrebu.

Predsjednik Uprave Ivo ôvi} naglasio je u uvodu kako suovakvi susreti potrebni radi informiranja te razmjene mi{lje-nja o najaktualnijim doga|ajima u HEP-u. O restrukturiranju iposlovanju tvrtke govorio je potom mr. sc. Darko Beli}, ~lanUprave HEP-a za ekonomske poslove. Kako je naveo, HEPgrupa je u 2002. godini ostvarila dobit od 59,4 milijunakuna. Bruto potro{nja elektri~ne energije porasla je za 2,6posto, no struktura izvora je bila nepovoljna. Govore}i o po-traìvanjima i naplati kazao je da se tu biljeè pozitivni tren-dovi, premda, kako je rekao: "nismo potpuno zadovoljni".Podsjetio je da je 2002. godine 800 radnika redovnim putemte uz poticajne mjere oti{lo u mirovinu, a planira se i daljnjesmanjivanje broja zaposlenih. Obra~un pla}a, kazao je, uskladu je s Kolektivnim ugovorom, korigiran s rastomtro{kova ìvota. Iznose}i podatak da dvadeset posto ukupnihtro{kova otpada na tro{kove radnika, ocijenio je da je to iznadsvih standarda u ovoj djelatnosti.

Ivo ôvi} je naglasio kako bi bilo pogre{no zaklju~iti da smoiz faze negativnog pre{li u fazu pozitivnog poslovanja - tomusu, naime, doprinijele i te~ajne razlike, ~imbenik na koji sene moè utjecati. Stoga je rezultat poslovanja ocijenio nega-tivnim.

"Me|utim, ako poja~amo napore na zadràvanju tro{kova napostoje}oj razini, moèmo o~ekivati stabilizaciju oko nule,"rije~i su prvog ~ovjeka HEP-a.

BROJ ZAPOSLENIHKazav{i kako izneseni podaci o ukupnom tro{ku radnika nisuidenti~ni onima s kojima su sindikati bili ranije upoznati,predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata(HES-a) Dubravko ôrak zatraìo je obja{njenje tih nesuk-ladnih brojki, pitaju}i jesu li sindikati u vrijeme pregovora oKolektivnom ugovoru bili izigrani s neto~nim brojkama.

Zamjeriv{i Upravi {to radnici nisu redovito obavje{tavani oposlovanju tvrtke, predsjednik Nezavisnog sindikata radnikaHEP-a Luko Marojica rekao je da ovo nisu redovni ni tradicio-nalni sastanci. Tako Nezavisnom sindikatu, kazao je, nisu do-stavljeni traèni podaci o smanjivanju tro{kova, {to jeocijenio nezakonitim uskra}ivanjem podataka.

Osvrnuv{i se na pitanje broja radnika, Ivo ôvi} je rekao kakoje on prevelik, bez obzira na specifi~nosti Hrvatske koje zah-tijevaju da bude ve}i nego u drugim elektroprivredama:

"Tro{kovi radne snage su na gornjoj razini te brojku od 1 mi-lijarde i 400 kuna treba zadràti na toj razini. Trì{te name}erezanje tro{kova, jer su te{ko}e ispred nas".

Nastojanje smanjenja broja radnika Matko Utrobi~i} izTEHNOS-a nazvao je legitimnim, ali uz ocjenu da se tomupristupilo neselektivno. Izdvojio je primjer Prijenosnog po-dru~ja Split, gdje zbog neodgovaraju}eg broja potrebnihradnika nije mogu}e primjereno odràvanje postrojenja. Ne-zadovoljavaju}om je ocijenio i starosnu strukturu pogonskihradnika, koji u toj sredini prosje~no imaju 49 godina.

Ivo ôvi} se sloìo da broj radnika ne odgovara svugdje po-trebama te uz to zaklju~io:

"Poticajne mjere su na~in da se broj radnika bez ve}ih potre-sa svede na normalnu razinu - nastojimo to rije{iti na {to jemogu}e prirodniji na~in. Hrvatska }e vrlo brzo postati dioeuropskog trì{ta te se tomu mora prilagoditi i HEP".

Mr.sc.Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a za prijenos, kazao je daje broj radnika u HEP-u neusporediv s elektroprivredama i za-

padne i isto~ne Europe. Elektroprivredne organizacijeodre|uje oblik pojedine zemlje, a oblik na{e, kako je ocije-nio, nije najbolji za elektroenergetski sustav. Osim toga, do-dao je, na{a je tehnologija stara i zaostala. Stoga usporedbe,~ak i sa susjednom Slovenijom, nemaju utemeljenja {to, da-kako, ide u prilog ve}eg broja radnika u HEP-u u odnosu nadruge elektroprivrede, rekao je mr.sc. Ivica Toljan i naglasio:

"Benchmarking je vrlo osjetljiva tema te bi se u HEP-u valjaloosloniti na unutra{nji benchmarking".

Kad je rije~ o zaposlenicima u HEP-u, vrlo va`nim ~imbeni-kom koji }e utjecati na njihovu budu}nost mr. sc. I. Toljan jeizdvojio edukaciju, odnosno stalnu potrebu za njihovimobrazovanjem.

[TO ]E BITI SUTRA?Dubravko ôrak je ukazao da ovom prigodom nisu dobivenikonkretni odgovori, pitav{i treba li ih ponoviti ili traìti pisa-nim putem te dodao:

"Ne mogu prihvatiti da su radnici HEP-a jedini balast. UHrvatskoj nema trì{ta radne snage, a mi pri tomu ne èlimobiti avangarda. HEP i sigurnost radnih mjesta - to je na{a mi-sija".

Na u~estale prigovore sindikalnih predstav-nika da im na ovom sastanku nije odgovore-no na njihova pitanja, ~lanovi Uprave su imsavjetovali da im se ona dostave pisanimputem.

[to }e biti s 3,5 tisu}e ljudi koji vi{e nisu uHEP matici? [to }e biti s Mjernim ure|aji-ma, sa Slu`bom za izgradnju?... pitali supredstavnici sindikata, na {to je Ivo ôvi}rekao kako je na svako "{to }e biti" pitanje- te{ko odgovoriti. Restrukturiranje je pro-ces koji traje i odvija se svojom dinami-kom i tu, zaklju~io je, nema kona~nogodgovora. Jedino {to se moè sa sigur-no{}u re}i je da }e organizacijski oblikHEP-a biti sve sli~niji tvrkama koje su ujednakom "biznisu".

"Ne prilago|avati se okolnostima zna~ilo bipropasti. Traìmo rje{enja primjerena za nasi za ljude u organizaciji, a pogrije{itimoèmo bilo lo{im potezima, bilo ka{nje-njem."

Osvrnuv{i se na praksu u zapadnoeuropskim zemljama kazaoje kako su i sami iznena|eni nekim njihovim rje{enjima koje}e, me|utim, i HEP - ne èli li biti "pometen" konkurencijom- morati prihvatiti.

Na to se osvrnuo predsjednik HES-a rekav{i da }e, s obziromna nedostatak komunikacije, za prihva}anje proeuropskograzmi{ljanja biti potrebno dugo godina. Kamenom spoticanjaozna~io je upravo nepropu{tanje informacija, ocijeniv{i da toizaziva strah kod radnika.

"Nemogu}e je da svi budu informirani. I mi smo sami prisi-ljeni traìti nova saznanja. Umjesto straha, trebala bi vladatisamo odre|ena zabrinutost. Jedini mehanizam u budu}nosti}e biti trì{te", ponovio je Ivo ôvi}.

I Luko Marojica je ocijenio da proces restrukturiranja nijetransparentan, uz primjedbu kako Uprava HEP-a nije donijelasporazum o restrukturiranju te zaklju~io:

"Da su sindikat i Uprava partneri, odnosi bi bili bolji. Ovak-vim odnosom, radnici su izloèni pritisku glasina i u tomokruènju rade ve} deset godina, {to stvara pravnu i socijal-nu nesigurnost, {ikaniranje i privilegiranje. Na umjetan na~inse priprema teren da odre|eni radnici budu progla{enivi{kom, {to je nezakonito i neprihvatljivo".

Predsjednik TEHNOS-a Miljenko Prugove~ki je dodao da seve} dulje vrijeme {iri informacija o 7,5 tisu}a vi{ka radnika.Istodobno, napomenuo je, starosna struktura u pojedinimpogonima, kao {to je TE-TO Zagreb, je zabrinjavaju}a, dok se"u sjedi{tu HEP-a stalno vi|aju mla|e osobe". Takvo stanje,ocijenio je, vodi u katastrofu.

"U prvom redu, valja re}i tko je nuàn, tko je manje vaàn, atko vi{ak", poru~io je Miljenko Prugove~ki.

SUDSKE TU@BENa upit {to je s potraìvanjem radnika prema starom Kolek-tivnom ugovoru i njihovim tu`bama, direktor Direkcije zapravne, kadrovske i op}e poslove Antun Crni} je odgovorioda se o~ekuje sudska odluka, ocijeniv{i da Kolektivni ugovornije nezakonito otkazan. Trenuta~no ima vi{e od tisu}u spo-rova i moè se o~ekivati da }e ih biti vi{e, a pribli`no sedam-deset prvostupanjskih presuda je doneseno u korist radnika.No, kako je HEP uloìo svoje àlbe na prvostupanjske presu-de, jo{ se ne zna krajnji ishod.

"Osobno mislim da }e biti rije{ene u korist HEP-a, ali budu liu korist radnika, to }e se po{tivati", zaklju~io je Antun Crni}.

Tatjana Jalu{i}

sindikat


Predstavnici sindikata su ~lanovima Uprave predbacili da nema do-voljno relevantnih informacija i takvo stanje kod radnika izaziva strah

SEDMA SJEDNICA UHB HEP-a

IMAT ]EMO SVOJE GLASILOSREDI[NJI odbor Udruge hrvatskih branitelja HEP-aodrào je svoju sedmu sjednicu 24. travnja o.g. u Puli.Tom prigodom je Stjepan Tvrdini}, predsjednik Udruge,rekao: - Osim uobi~ajenih, aktualnih pitanja, posebicesmo se osvrnuli i zabrinuli glede nemogu}nosti dogova-ranja sindikalnih ~elnika u HEP-u i nemogu}nostirje{avanja problema svih zaposlenih u HEP-u u fazi pre-govaranja sindikata i HEP-a. Drìmo da se moramo izbo-riti za povratak opisa poslova radnih mjesta. Nekad se toprimjenjivalo i to~no znalo tko, {to, gdje i kako treba ra-diti. Sada je to nedore~eno, {to osobito stvara problemekada se, primjerice, dogodi nezgoda na poslu. Ne trebaotkrivati "toplu vodu", treba ono staro malo preoblikovatii to moè biti dobro utemeljenje za postavljanje stvari napravo mjesto.

Danas smo donijeli odluku o pokretanju - izdavanju Gla-snika UHB HEP-a kako bismo mogli objavljivati necenzu-rirane tekstove iz na{eg ìvota, o na{im problemima ipotrebama.

Ruà @mak

ISLANDSKA ELEKTROPRIVREDA

@IVOT NA SJEVERU

KAO ^LAN studentske organizacije IAESTE (InternationalAssociation for Exchange of Students for Technical Expieren-ce), zajedno s 10 studenata sa svih strana svijeta, boraviosam dva ljetna mjeseca 1998. godine na studentskoj praksiu elektrodistribucijskoj tvrtki grada Reykjavika - Raf-mangsveita Reykjavikur. Uz mno{tvo impresivnih dojmova oprirodi i ljudima, na Islandu sam stekao i odre|ene spoznajeo izvorima energije i radu Islandske elektroprivrede -Landsvirkjun, koje èlim prenijeti ~itateljima HEP Vjesnika uovom napisu. Premda islandski izvori energije, kao i elektro-privreda, nemaju skoro nikakvih dodirnih to~aka s hrvatskim(a moglo bi se re}i ni s bilo kojom drugom zemljom u Euro-pi), ipak je zanimljivo vidjeti iskustvo dràve s potpunodruk~ijim uvjetima ìvota i rada.

TRI STANOVNIKA NA ÊTVORNOMKILOMETRU, BDP ME\U NAJVI[IM U

EUROPIPremda je islandski Parlament ustanovljen daleke 930. godinei sa 63 zastupnika predstavlja najstariji parlament u svijetu kojijo{ uvijek funkcionira, Island je svoju nezavisnost stekao tek1944. godine, nakon vi{estoljetne dominacije Danske i Nor-ve{ke. Mala populacija od 288 000 ljudi, od kojih je pribli`no170 000 na {irem podru~ju glavnog grada Reykjavika, ìvi uidili~nom skladu i savr{eno ~istoj prirodi. Ukupna povr{inaIslanda iznosi 103 000 km2 (dvostruko ve}a od povr{ineHrvatske - 56 503 km2), a gusto}a naseljenosti je skromnih 3stanovnika/km2. Islandski jezik je ostao skoro nepromijenjenod vremena kad su krajem 9. stolje}a prvi Vikinzi naseljavaliotok i uspostavili jednu varijantu staro-norve{kog jezika kaoslu`beni jezik. Od 1950. godine do danas, islandske vlasti sutri puta pro{irivale svoje teritorijalne morske vode, kako biza{titili interese svoje glavne gospodarske grane - ribarstva.Mala, slabo naseljena zemlja krajnjeg sjevera Europe, naglo jedoìvjela procvat sedamdesetih godina pro{log stolje}a nakonzna~ajnog porasta cijene ribe u Europi. Jednako tako, krajem1980. godine, zbog pada cijene ribe islandski standard jezna~ajno opao. Trenuta~no, bruto nacionalni dohodak po glavistanovnika na Islandu je me|u najvi{im u Europi (slika 2).Glavne grane gospodarstva su: ribarstvo, marikultura, alumi-nijska industrija, turizam i energetika (geotermalni izvori).Najbrè rastu}a grana gospodarstva na Islandu je turizam, sprihodom od 4,5 posto bruto nacionalnog dohotka, uz 5400zaposlenih u turisti~kom sektoru. Prosje~no Island posjeti pri-bli`no 150 000 turista godi{nje.

Premda nema oruànih snaga, Island je ~lan NATO-a, a okoprisutnosti ameri~kih trupa na islandskom otoku jo{ od Dru-

gog svjetskog rata vladaju duboke podjele u dru{tvu. Pri-druènje Europskoj uniji tako|er predstavlja predmet podjelau malom islandskom narodu.

NETAKNUTA PRIRODA - VATRE I LEDACijelo vrijeme mog boravka sunce prakti~ki nije za{lo, niti jetemperatura pre{la za Islan|ane za~aranu granicu od +10°C. Premda je smje{ten visoko na sjeveru, zbog utjecaja topleGolfske struje, temperature se u Reykjaviku tijekom godinenaj~e{}e kre}u u rasponu od 0° C do +10° C. Ova relativnovisoka temperatura za najsjeverniju dràvu Europe jo{ jedojmljivija kad se s islandske obale ugleda vje~nim ledomprekriveni Grenland.

Priroda islandskog otoka se moè opisati samo dvjemarije~ima: vatra i led. Svi prirodni krajobrazi oblikovani sukombinacijom tih dviju krajnosti: nekoliko vrlo aktivnih vul-kana i vje~nog leda na gle~erima kontinentalnog podru~ja.Netaknuta priroda se o~ituje ve} u prvom kontaktu zbog neo-bi~no ~istog i "mirisnog" zraka. Me|u najimpresivnijim obil-je`jima prirode Islanda svakako su gle~eri, koji pokrivajuprostor od 11 922 km2, odnosno 11,5 posto ukupne povr{inedràve. Najve}i gle~er povr{ine 8 400 km2 s imenom Vatna-jökull, nalazi se u jugoisto~nom dijelu otoka, a povr{inom jejednak zbroju svih ostalih gle~era u Europi. Maksimalna deb-ljina leda na tom gle~eru iznosi 1 km, dok na svom ju`nomdijelu, Breidamerkurjökull, razina gle~era pada do razinemora. Zbog ograni~enog broja sun~anih dana na Islandu, vi-soko drve}e skoro i ne postoji. Poslovica kaè: "Ako se izgu-bi{ u islandskoj {umi, samo se uspravi".

Jedna od najve}ih atrakcija Islanda je svakako "Great Geysir",izvor tople vode koji se pojavio u 14. stolje}u i skoro nepro-mijenjen opstao do srpnja 2000. godine, kada je potres uzro-kovao promjenu obilje`ja ovog gejzira. Danas se svake triminute voda temperature od pribli`no 80° C pod pritiskomistisne na blizu 20 m visine. Takav skok traje vrlo kratko,samo nekoliko sekundi, a voda se potom povu~e u zemljinukoru, da bi se ponovno nakon tri minute gejzir aktivirao.

Op}enito se moè re}i da je biljni i ìvotinjski svijet na Islan-du vrlo, vrlo siroma{an. Ako izuzmemo morski svijet (te po-sebno zanimljive kitove i tuljane) od ìvotinjskog ostajusamo brojne, neobi~ne vrste ptica. Tako|er, otok je siro-ma{an rudama, tako da je ìvot u potpunosti ovisan o uvozu(osim, dakako, ribe). U posljednje vrijeme sve se vi{e isko-ri{tavaju nepresu{ni energetski potencijali. Slaba naselje-nost i ~isti zrak omogu}uju da se u roku od 30 minuta vo`njeod centra Reykjavika moète na}i "sami na svijetu" u ~istoj,netaknutoj prirodi, s vidljivo{}u koja ~esto doseè i 150 km(slika 3).

U ovu egzoti~nu zemlju nemogu}e je u}i bez lije~ni~kepotvrde. Vrlo visoka razina zdravstvene za{tite rezultirala jeprvim primjerom u svijetu da se sve bolesti i poreme}aji cje-lokupnog stanovni{tva jedne dràve stru~no obra|uju kroziscrpnu bazu podataka, ~ime se poku{avaju izbje}i genetskesklonosti razli~itim bolestima. Rezultat toga je visoka pro-sje~na ìvotna dob, me|u najvi{ima u svijetu - 77,5 godinaza mu{karce i 81,4 godine za ène (nasuprot hrvatskih 69godina za mu{karce i 76 godina za ène).

Na Islandu nema nasilja, ni uli~nog kriminala. Zbog izolira-nosti i rigorozne kontrole na jedinoj me|unarodnoj zra~nojluci i jedinoj me|unarodnoj morskoj luci, nemogu}e je na-pustiti Island bez stroge provjere. Ako se tomu pribroji or-ganiziranost dru{tva i dràve te civiliziranost stanovni{tva,onda i ne ~udi ~injenica da se mnogi stanovnici ne sje}aju

iskustva drugih


ISLANDSKA ELEKTROPRIVREDA JE DOKAZ DA SE, UNATO^ MNO[TVU PRIRODNIH I POVIJESNIHPREPREKA, UZ PUNO PREDANOG I ORGANIZIRANOG RADA MO@E FUNKCIONIRATI VRLO USPJE[NO

"Ledena zemlja", {to u prijevodu zna~i Island,smje{tena je na krajnjem sjeveru Europe, na rubupolarnog kruga. Zbog velike udaljenosti od konti-nentalne Europe, izoliranosti i nadasve nepovoljneklime, ova mala zemlja tijekom stolje}a bila je ne-zanimljiva svjetskim putnicima, ali i osvaja~ima.Island je nastao na spoju ameri~ke i europske tek-tonske plo~e, koje se razdvajaju prosje~nom brzi-nom od 3,4 cm godi{nje, pa je - geolo{ki govore}i- Island vrlo mlada zemlja, trenuta~no daleko odsvog kona~nog izgleda. To potvr|uje i niz aktivnihvulkanskih podru~ja u unutra{njosti otoka.Tako|er, u moru oko Islanda postoji ~itav niz aktiv-nih vulkana koji rezultiraju stvaranjem novih otoka.Najsvjeìji primjer je otok Surtsay, nastao vulkan-skom aktivno{}u prije 30 godina, koji je do danaszna~ajno smanjenih dimenzija zbog velikih tekton-skih sila.

Geotermalna elektrana u Nesjavelliru

"Sami na svijetu", a samo 30 minuta udaljeni odReykjavika

kada se dogodio posljednji ozbiljni poku{aj razbojstva, dase osobni automobili vrlo ~esto ostavljaju otklju~ani naparkirali{tu, a da djeca bicikle i druge omiljene igra~ke bezstraha ostavljaju ispred svojih zgrada bez nadzora i po ne-koliko dana. Nezaposlenosti nema, a svi u~enici i studentiprvim danom {kolskih praznika po~inju s radnim obvezama.Skoro idili~nu sliku o ovoj nadasve egzoti~noj zemljinaru{ava ~injenica da zbog zemljopisne izoliranosti, izo-stanka zabave i hladnih, beskrajnih polarnih no}i, statistikaukazuje na vrlo visoku stopu kori{tenja antidepresivnihsredstava, kao i broja samoubojstava po glavi stanovnika.Alkoholna pi}a nisu bila dostupna u islandskim trgovinamado 1992. godine, a sada postoji vrlo mali broj strogo kon-troliranih "trgovina alkohola" s vrlo visokim cijenama alko-holnih pi}a (1 l vodke stoji pribli`no 410 kn). Me|utim,nisu samo cijene alkohola neusporedive s hrvatskima.Op}enito, cijene su iznimno visoke, primjerice, cijena pizzekre}e se u rasponu od 120 - 180 kn.

NAJBOGATIJI GEOTERMALNIMIZVORIMA

Po geotermalnim izvorima Island je najbogatija zemlja nasvijetu. Prosje~no se iz tih izvora iskoristi 15500 GWhgodi{nje, {to pokriva 85 posto potreba za grijanja ku}an-stava. U 2000. godini proizvodnja elektri~ne energije iz geo-termalnih izvora bila je 1 323 GWh. Procijenjeno je da se nacijelom teritoriju dràve teoretski moè iskoristiti pribli`no64 000 GWh godi{nje iz hidropotencijala, od ~ega je 45 000

GWh godi{nje ekonomski isplativo koristiti, dok je stvarnoiskori{teno tek 6 352 GWh u 2000. godini.

Islandska elektroprivreda Landsvirkjun ustanovljena je 1.srpnja 1965. godine na temelju plana boljeg iskori{tenja hi-dro potencijala i rapidnog porasta optere}enja. U po~etku suvlasnici elektroprivrede bili grad Reykjavik (50 posto) idràva (50 posto), a njezin zadatak je bio osigurati kvalitetnuisporuku elektri~ne energije na podru~ju ju`nog i zapadnogIslanda. Od 1983. godine zakon propisuje obvezu jednakostikvalitete isporuke elektri~ne energije na ~itavom teritoriju,~ime se drugi ve}i grad Akureyri uklju~uje u vlasni~ku struk-turu s petpostotnim vlasni~kim udjelom, dok se udjel gradaReykjavika smanjuje na 45 posto. Landsvirkjun proizvodi iprodaje elektri~nu energiju lokalnim distribucijama i po po-sebnim ugovorima industriji. Ova elektroprivreda je vlasnikve}ine proizvodnih objekata (10 HE, 2 TE i 2 geotermalneelektrane), kao i cijele prijenosne mreè (slika 4), dok su di-stribucije u vlasni{tvu lokalnih zajednica. Instalirana snagahidroelektrana iznosi 1107 MW, termoelektrana 42 MW, ageotermalnih elektrana 63 MW. Ove godine proizvodna po-strojenja u vlasni{tvu Landsvirkjuna zadovoljila su 85 postopotreba Islanda za elektri~nom energijom (6 838 GWh odukupno proizvedenih 8 028 GWh). Od toga je 6327 GWhproizvedeno u hidroelektranama (vi{e od 95 posto ukupnehidroproizvodnje), a 511 GWh u geotermalnim elektranama.Zna~i, u vlastitim elektranama proizvedeno je 6 838 GWh teje od proizvodnih tvrtki Reykjavik Energy i Hitaveita Reykjavi-

kur (Regional Heating Co.) preuzeto jo{ 661 GWh. Energijaisporu~ena distribuciji i industrijskim potro{a~ima je iznosi-la 7 198 GWh. Ostatak proizvedene energije je predan izrav-no distribuciji. Gubici i vlastita potro{nja energije u sustavu(bez distribucije) iznosili su 309 GWh ili 4.1 posto ukupnoproizvedene energije. Potro{nja elektri~ne energije po glavistanovnika na Islandu je me|u najvi{ima u svijetu (slika 5).To je posljedica male naseljenosti i zna~ajnog udjela indu-strije u potro{nji elektri~ne energije (slika 6). Cijena elek-tri~ne energije za ku}anstva se obra~unava tako da jeinstalirana snaga 10 Euro/kW mjese~no, a potro{ena energi-ja 0.03 Euro/kWh.

I ISLAND PRIPREMA OTVARANJEENERGETSKOG TR@I[TA

Dispe~erski centar Landsvirkjuna u Reykjaviku ustanovljen je1989. godine, sa zada}om da koordinira rad svih proizvodnihobjekata i cijele prijenosne mreè. Prijenosna mreà obuh-va}a 220, 132 i 66 kV mreù, dok se 2007. godine predvi|aizgradnja 400 kV mreè, preteìto za pokrivanje potreba alu-minijske industrije. Broj stalno zaposlenih u elektroprivrediLandsvirkjun 2001. godine bio je 286, uz 86 zaposlenih naodre|eno vrijeme. Posljednje ~etiri godine Landsvirkjun jeposlovnu godinu zavr{avao s prosje~nom dobiti od 19.75mil. USD.

Kao u skoro svim europskim zemljama i na Islandu se pripre-ma zakonska regulativa za otvaranje trì{ta elektri~ne energi-je. Najzna~ajnija promjena u odnosu na sada{nje stanje bit

}e uvo|enje nezavisnih proizvo|a~a elektri~ne energije,~ime se namjeravaju privu}i inozemni ulaga~i. Kao prvi re-zultat toga predstavljen je najzna~ajniji projekt u islandskomelektroenergetskom sustavu u posljednje vrijeme: izgradnjanove hidroelektrane Karahnjukar instalirane snage 690 MW,kao joint-venture projekt vi{e tvrtki: Harza, Rafteikning, AV,VST i Electrowatt.

GEOTERMALNE AKTIVNOSTIPOVEZANE S TRI VULKANSKA

SUSTAVAReykjavik u prijevodu zna~i "zadimljeni zaljev". Naime, tako suprvi stanovnici nazvali podru~je dana{njeg glavnog grada.Spomenuti dim nije uzrokovala vatra, nego veliki geotermalniizvori. S energetskog stajali{ta, Island je sigurno najzanimljivi-ji upravo zbog geotermalne energije. Na 35 km udaljenosti odReykjavika nalazi se veliko podru~je geotermalnih izvora - Ne-sjavellir. Geotermalne aktivnosti u ovom podru~ju povezane sus tri vulkanska sustava. Procjenjuje se da je posljednja erupci-ja na ovom podru~ju bila prije 2 000 godina. Na cijelom Islan-du u posljednja dva stolje}a dogodilo se 30 erupcija vulkana.Kao rezultat dugogodi{njih analiza, 1990. godine pu{teno je upogon kogeneracijsko postrojenje snage 460 MW u vlasni{tvuHitaveita Reykjavikur (Toplinarstvo Reykjavika - slike 8. i 9.).Zbog porasta toplinskog konzuma, u izgradnji su dodatni pro-izvodni kapaciteti od 140 MW (tablica 1). Maksimalni kapaci-tet proizvodnje elektri~ne energije iznosi 80 MW. Za vlastitupotro{nju angaìra se snaga od 14 MW. Postrojenje crpi toplu

vodu temperature 62-132° C iz dubine od 1000 m, koja setoplovodima prenosi u toplinske stanice u gradu. Kapacitetstanica je 18 000 000 litara. Na taj na~in se toplom vodomopskrbljuje podru~je od 144 000 ljudi, odnosno pribli`no 35000 ku}anstava.

Ovo postrojenje se nalazi na nadmorskoj visini od 177 m. To-pla voda se crpkama odvodi na Henghill, podru~je na nad-morskoj visini od 406 m. Glavne toplovodne cijevi promjera80 cm slobodnim padom prenose toplu vodu do toplinskihstanica u gradu. Toplovod je dug 27 km i dimenzioniran daprenese 1 870 l/sek vode temperature 96° C. Dobra izolacijai velika koli~ina vode rezultirali su gubicima manjim od 2° Cdu` cijelog toplovoda. Toplovodne cijevi smje{tene sunaj~e{}e nad zemljom, osim na predjelu dugom pribli`no 5km, gdje je zbog prometnica bilo nu`no toplovod smjestitipod zemlju.

Tablica 1. Glavna obilje`ja geotermalne elektrane Nesjavellir

Vr{no optere}enje toplinskog konzuma 600 MWt

Godi{nja proizvodnja 3,000 GWht

Kapacitet spremnika 72,000 m3

Opskrbljena populacija 144,000

Cijena tople vode 0.662 US$/m3

Cijena elektri~ne energije 0.013 US$/kWh

O Islandu i njegovim energetskim potencijalima moglo bi sepri~ati jako puno. U ovih nekoliko kratkih crtica prikazan jedio okruènja i rada jednog europskog elektroenergetskog

sustava s problemima potpuno razli~itim od restrukturiranja,otvaranja trì{ta i privatizacije. Islandska elektroprivreda jedokaz da se, unato~ mno{tvu prirodnih i povijesnih prepreka,uz puno predanog i organiziranog rada moè funkcionirativrlo uspje{no.

Goran Majstrovi}


Podru~je geotermalnih izvora - Nesjavellir Struktura potro{nje elektri~ne energije na Islandu od 1966.-2001.

IZGRADNJA ELEKTRANE UZPRIJETNJU VULKANSKIH ERUPCIJA

Geotermalna elektrana Krafla, instalirane snage 60 MW,nalazi se na sjeveru Islanda (slika 4), a u vlasni{tvu jeLandsvirkjuna. Druga geotermalna elektrana Landsvirkju-na je Bjarnarflag, snage 3 MW. Obje elektrane proizvodesamo elektri~nu energiju. Dugo vremena elektrana Kraflaje bila u sredi{tu pozornosti islandske javnosti, s punopoliti~kih kontroverzi. Naime, dugo vremena nije bilo ja-sno ho}e li elektrana ikad biti dovr{ena nakon {to supo~ele velike vulkanske erupcije na samo dva kilometraudaljenosti od elektrane, prijete}i goloj egzistenciji ljudi iopreme. Radovi na izgradnji su se ipak nastavili nakonsmirivanja vulkana i elektrana je proizvela prve MWhelektri~ne energije po~etkom 1977. godine. Kratka povi-jest ove elektrane je vrlo burna, pa stoga predstavlja naj-poznatije elektroenergetsko postrojenje na Islandu, a i{ire. Od po~etka rada 1977. godine obli`nji vulkan miru-je, a 20 zaposlenih redovno obavljaju svoje poslove.

PP HE SJEVER

MO]NI AGREGATI BEZ LJUDIU POGONU SU TEK NEMO]NI KAPITAL

POSLU[AV[I Hemingwaya koji kaè da na Zapadu nemani{ta nova, uputili smo se prema Sjeveru, u na{e PP,koje svojata tu stranu svijeta. Ne pi{emo ~esto o njima,ali svaki put kada ih posjetimo imaju puno toga za re}i,sre}om vi{e {tofa nego svile, premda je Vara`din, gdjeje sjedi{te Podru~ja, poznat i po jednom i po drugom.

Kako smo ih obi{li na izmaku travnja, tema mjeseca jo{uvijek je bila dobivanje certifikata o zelenoj energiji, ko-jim nam se, s razlogom, pohvalio mr.sc. Miljenko Bre-zovec, rukovoditelj Slu`be za tehni~ke poslove:

- Napravili smo ovaj prvi korak, mo`da i prerano, i dobilicertifikat o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, od~ega }e HEP imati koristi kada zapo~ne nuditi kupcimazelenu energiju, za kojom je potra`nja u zemljama EUsvakim danom sve ve}a. Sada je red i da na{e druge HEu Sektoru provedu taj postupak i pridruè nam se, a mi}emo im svojim iskustvom u pripremama rado pomo}i.

PROBLEMA SVE VI[E,LJUDI SVE MANJE

Direktor PP HE Sjever, mr. sc. Ivan Bacinger, ne skrivasvoje zadovoljstvo dobivenim certifikatom, ali ni{ta

manje ne skriva ni zabrinutost s kadrovskim proble-mom, koji u njihovom PP-u, iz godine u godinu, postajesve akutniji: Raspolaèmo sa sve manje ljudi, prven-stveno tehni~kog osoblja, za poslove odràvanja kojetreba svakodnevno obavljati. Objekti su sve stariji, radeu nepovoljnom reìmu, pa ih kao vr{ne ljeti i po dva putastavljamo u pogon, a to samo nagla{ava poznate posto-je}e slabosti na{ih agregata. Promjenljivi reìmi rada,istina, smanjuju dnevne "{pice", ali pove}avaju proble-me postrojenja, koje najbolje uo~avaju i rje{avaju ljudiiznutra. Naime, postoje specifi~ni poslovi koji se nemogu povjeriti vanjskim izvo|a~ima, a i sve manje jekvalitetnih i iskusnih izvo|a~a radova koji bi ìvjeli odna{ih povremenih narud`bi. Svi traè kontinuirane po-

slove i zahva}aju}i njihov sve {iri opseg, nisu u stanjuobavljati uskospecijalisti~ke poslove na na{oj opremi. Snjom se treba saìvjeti, znati joj slabe to~ke i svakodnev-no je pratiti u radu. Mi ve} tri godine nismo primili nitijednog pripravnika, pa oni iskusni stariji radnici, kojiodlaze u mirovinu, nemaju komu prenositi svoje dragoc-jeno znanje i iskustvo.

Stoga je osnovno pitanje, koje mu~i sva tri direktora pogo-na u dravskom Slivu izre~eno unisono: na koga }e se zaodràvanje kapitalne opreme mo}i osloniti u godinamakoje dolaze i ~ine objekte sve starijima i osjetljivijima?!Svjesni da pla}aju ceh ranije provedenim neselektivnimracionalizacijama, kada je smanjenje broja ljudi postalajedna od mjere za odràti se, uvjereni su da ljudi u pogonu

izravno

20

Mr. sc. Ivan Bacinger,direktor PP HE Sjever:postoje specifi~ni po-slovi u na{im postroje-njima koje ne moèmopovjeriti vanjskim izvo-|a~ima

Mr. sc. Miljenko Brezo-vec, rukovoditelj Teh-ni~ke slu`be PP HESjever jo{ je pod doj-mom teme mjeseca -dobivanja Certifikata o"zelenoj energiji"

Ivan Varga, direktor HEâkovec: kako je rije~ ohidroelektrani koja jeu{la u svoju 21. godinuìvota i rada, naslu}uje-mo nu`nost odre|enihve}ih zahvata

Darko Ku~a, direktor HEVara`din: s pove}animprotokom ostvarili bi priobnovi i ve}u snagu, alismo ograni~eni reìmomrada slovenskih elektrana,kao i zahtjevima EES-a

Damir Magi},direktor HE Du-brava najavlju-je za slijede}ugodinu ve}i re-mont agregataB

Branko Baji},direktor tvrtkeKorto Cavita-tion Services izLuksemburga i\uro Dvekar,glavni nadzorniinènjer zazamjenu rotorasusretljivo suodgovarali nasva pitanja zaHEP Vjesnik

Milan Gaguli},rukovoditeljgradili{ta izKon~ar GIM-a,angaìranomna zamjeni ro-tora i servisi-ranju o{te}enihkugli na leàje-vima

Radovi i na 110 kV postrojenju prigodom remonta u HE Vara`din Vani je studen, a ronioci se pripremaju za zaranjanje Ovdje je za{tita dalekovoda

nisu nu`no zlo, ve} blago bez kojeg su mo}ni agregati teknemo}ni kapital.

Kako su hidroelektrane na Dravi pretpla}ene na zimskeremonte, u HE Vara`din i HE âkovec oni su obavljenido kraja oùjka, dok kapitalni remont u HE Dubrava jo{uvijek traje. Stoga, prije nego {to se nasipom uz Dravuuputimo prema na{oj najsjevernijoj i jednoj od dvijenajmla|e hidroelektrane (pu{tena je u pogon 1989. go-dine, istodobno kad i cetinska HE \ale), o HE Vara`din iHE âkovec samo saèti raport uvijek susretljivih direk-tora tih pogona.

OBILATI DOTOCI - IZAZOV KOJEMTURBINE NE MOGU ODOLJETI

HE Vara`din je u svojoj 28. godini rada, koju navr{ava8. svibnja, godi{njem remontu posvetila dva mjeseca ito od 14. sije~nja do 21. oùjka, tijekom kojeg je, uzsve standardne poslove (ispitivanja sustava uzbude,za{tite generatora, centrifugiranje ulja...), obavljena i:zamjena procesnog sustava na strojarnici, zamjenaosovinske brtve na agregatu 1 te zamjena za{tite na DV110 kV, {to je posao netipi~an za remont.

Remont je u startu kasnio nekoliko dana, a krivnja ili za-sluga se pripisuje hidrolo{ki }udljivoj 2002. godini.Naime, tijekom studenog i prosinca pro{le, te po~et-kom sije~nja ove godine nebo je prema Dravi bilo iz-nimno dare`ljivo i obilati dotoci bili su izazov kojiturbine ne propu{taju bez valjanog razloga. A kakouobi~ajeni remont nije pitanje ìvota i smrti za agregate,njegovo odga|anje zbog vodnog obilja, bio je razumljivi isplativ potez.

Premda se doima da u ovoj elektrani trenuta~no nedosta-je malo pravog uzbu|enja, direktor Darko Ku~a, koji je natom mjestu od srpnja 2002., uvjerava nas je da se ono,istina potiho, ipak o~ekuje: Vrijeme dosada{nje eksploa-tacije diktira nam po~etak pripremnih aktivnosti i istra`nihradova koji moraju prethoditi obnovi. Mi smo dravska hi-droelektrana s najmanjom, poludnevnom akumulacijom ina{ instalirani protok je 450 m3/s. S pove}anim proto-kom ostvarili bismo pri obnovi i ve}u snagu, ali ogra-ni~eni smo reìmom rada slovenskih elektrana, kao izahtjevima EES-a. Slovenci su ve} obnovili svoj dravskilanac i postigli pove}anje snage od 10 posto s protokomve}im od 500 m3/s. Za sada smo u fazi konzultiranja svihstruka kako bi se posao rekonstrukcije obavio {to kvalitet-nije te organizacijskih i tehni~kih priprema za izradu mo-dela nove turbine, {to }e biti povjereno "Turboin{titutu".

ISPUNILI PLANIRANE ZADA]E IUSPJE[NO OBAVILI STANDARDNI

REMONT

Tek {to su pro{li sije~anjski blagdani, u strojarnici HEâkovec progla{ena je obustava rada. Tihom {trajku, od8. sije~nja do 17. oùjka, pristupili su jedan za drugim,oba agregata s vodoravnim cijevnim turbinama instali-rane snage 40,3 MW. Sva oprema je ispitana i otklonje-ni su uo~eni nedostaci, a od ve}ih zahvata spominju se:zamjena dijela statorskog namota generatora na mjesti-ma gdje je do{lo do proboja izolacije, dotjerivanje lo-patica radnog kola na turbinskom dijelu, i pripreme zainjektiranje proto~nog trakta.

Tijekom remonta obave se, prema rije~ima direktora Po-gona Ivana Varge, udarni poslovi, dok se dio poslova,kao {to su tehni~ka promatranja, zahvati na objektimabrane i drugim gra|evinskim objektima, ostavljaju iobavljaju kao poslovi kontinuiteta. Uklanjanjem bitnih

nedostataka osiguravamo ispunjenje na{ih planskihzada}a i visoku raspoloìvost objekta. Me|utim, kako jerije~ o objektu koji je u{ao u 21. godinu rada, naslu}uje-mo nu`nost odre|enih ve}ih zahvata u remontima slje-de}ih godina. Jedan od takvih zahvata sigurno }e bitikompletna zamjena statorskog namota na generatorima.

DOSKOÎTI AHILOVOJ PETI

Ve} smo rekli da ni ki{e nisu vi{e {to su nekad bile. Pri-je se znalo kad }e nebo plakati obilnije, a kad }e {krtari-ti na suzama, a danas - àle se doma}ini - sve teè jeunaprijed planirati. To se odnosi i na remonte. Tako suobilnije dotoke krajem pro{le godine odgodile i planira-ni po~etak remonta (1. prosinca) u HE Dubrava za mje-sec dana. Hidrolo{ke okolnosti omogu}ile su u prva dvamjeseca ove godine preba~aj mjese~nih planova proiz-vodnje. Oùjak je, pak, vra}a u planirane veli~ine, a tra-vanj od ciljanih 28.000 MWh uspijeva ostvariti tek malovi{e od 16.000 MWh elektri~ne energije. Sada{nji re-ducirani dotoci, uvjetovan su{nijim danima, odgovarajuplaniranim aktivnostima na kapitalnom remontu agrega-ta A. Ovoga puta je rije~ o velikom i sloènom zahvatupri kojem je bilo potrebno rastaviti cijelu kru{ku, kakose popularno zove sku~eni prostor oblika podmornice upodno`ju strojarnice, gdje su smje{tena dva agregata svodoravnim cijevnim turbinama od 40,3 MW, istovrsnis onima u sedam godina starijoj HE âkovec.

Generatori su se pokazali Ahilovom petom ovog postro-jenja od samog po~etka rada (1989. godine). Vrlo brzose, u po~etnim godinama eksploatacije, razlabavio zak-linjeni spoj polnog kota~a rotora i vratila. Premarije~ima \ure Dvekara, glavnog nadzornog inènjera zazamjenu rotora, novi rotor ima taj spoj zavaren, kao {toje to u~injeno i na HE âkovec. Kao posebnu zanimlji-vost izdvaja podatak da je {ablona za izradu provrta naprirubnici vratila izra|ena na temelju preciznog trodi-menzionalnog opti~kog snimanja na elektrani, a izradioju je Institut gra|evinarstva Hrvatske.

Zamjena rotora generatora odvija se u 56 aktivnosti,koje su zapo~ele demontaòm izvoda statorskog namo-ta i mjerenjima 7. sije~nja, a zavr{it }e sedmodnevnimprobnim radom postrojenja, koji zapo~inje 27. svibnja.Me|u tim mnogobrojnim aktivnostima najsloèniji susvakako bili: va|enje rotora iz statora (od 25. do 27.velja~e) i ugradnja novog rotora, {to je obavljeno 18.travnja. Do kraja svibnja obavljat }e se svi ostali mon-ta`ni i unutra{nji radovi (spajanja, centriranja, dotjeri-vanja, ugradnja, ispitivanja i mjerenja), a po~etkomlipnja o~ekuje se njegovo pu{tanje u pogon. Glavniizvo|a~ radova je zagreba~ki Kon~ar - GIM.

Istodobno sa zamjenom rotora na agregatu A obavljalisu se i sljede}i poslovi: remont brzog zatvara~a (Ener-goremont iz Karlovca), sanacija betona, odnosno zatva-

Poliranje radnog kola prigodom remonta u HE âkovec

Pregled pragova nizvodnog remontnog zatvara~a


ranje vodopropusnosti proto~nog trakta (INTECO izZagreba), AKZ opreme (AEKS iz Ivani} Grada) i revizijaprekida~a na 110 kV postrojenju (Kon~ar - VMA iz Za-greba)

- Ove godine nismo predvidjeli remont agregata B, ve}samo njegov kratki revizijski kontrolni pregled u trajanjuod tjedan dana u listopadu, kaè direktor Pogona DamirMagi} i dodaje: Sljede}e godine planirat }emo njegovve}i remont, ali on je u boljem stanju nego {to je bioagregat A, pa smo za njega uveli monitoring koji obavljatvrtka "Korto Cavitation Services" iz Luxembourga.

DOMA]I PROIZVOD PREMAFRANCUSKOJ LICENCI

Sve ono {to se ~uje u uredu, moè se i mora potvrditi ustrojarnici. Rotor je ve} spu{ten u svoje gnijezdo i sadase smjenjuju monta`ni i drugi popratni unutra{nji po-slovi. Najvi{e je ljudi iz Kon~ar - GIM-a, njih sedam, asve ih nadgleda rukovoditelj gradili{ta Milan Gaguli}:Mi smo ovdje do{li 7. sije~nja i ostajemo sve do krajasvibnja. Angaìrani smo na zamjeni rotora i servisiranjuo{te}enih kugli na leàjima. Za na{u tvrtku je ovo potpu-no novo iskustvo. Kako smo prvi put proizveli rotor ovak-vih obilje`ja, i to prema francuskoj licenci, morali smoobaviti preinaku pojedinih na{ih strojeva kako bismomogli obraditi polni kota~.

Njegov kolega, Mijo Horvat, nagla{ava kako se upravosada obavlja vrlo specifi~an posao: Nakon {to je gene-rator sastavljen, sve se rje{ava u "kru{ki", u oteànim uv-

jetima. Tijesno je i mra~no. Bio sam ovdje i prije trinaestgodina kada se pri izgradnji montirao ovaj agregat.

RAZJASNILI STANJE I POTISNULIVIBRACIJE

To da direktori nisu uvijek samo dirigenti pri obavljanjukonkretnih poslova uvjerili smo se upravo ovdje, pri su-sretu s dr. sc. Brankom Baji}em, direktorom tvrtke KortoCavitation Services iz Luxembourga, koja se brine omultidimenzionalnom monitoringu za agregate elektra-ne. Ova tvrtka se ina~e specijalizirala za dijagnosti~kaispitivanja i monitoring kavitacije i drugih dinami~kihprocesa u hidroelektranama. Direktora Baji}a zateklismo na radnom zadatku - pripremi kavitacijskih osjetilaza agregat B: S prekidima "Korto" je prisutan na Dubravive} tri godine. Svojim na~inom, a to zna~i u intenzivnojsuradnji s posadom elektrane, i uz primjenu najsuvre-menije dijagnosti~ke tehnike i vlastitih metoda, na{atvrtka je pomogla da se razjasni stanje na agregatu - dase on odrì u pogonu do potpune sanacije. Vibracije,koje su prije nekoliko godina bile tako jake da je rad biomogu} samo uz veliki rizik i to u ograni~enom podru~jusnaga, potisnute su toliko da je agregat, rade}i sigurno ibez ograni~enja, do~ekao ovaj remont i promjenu kri-ti~nih dijelova. "Korto" je tako|er razjasnio i tvrdokorniproblem njihanja snage na agregatima HE Dubrava, {to}e biti iskori{teno pri izradi novog rotora turbine.

Svom vrlo zanimljivom sugovorniku obe}avam nastavakovog stru~nog razgovora, za promjenu, u sjedi{tu nje-gove tvrtke. A do tada, bravo za direktora!

EKOLO[KI DEPONIJZBRINUT ]E NAPLAVINE

U okviru plana investicija, tijekom pro{le godine (odrujna do prosinca) izgra|ena je crpna stanica s novimcentralnim sustavom tehnolo{ke vode za strojarnicu,branu i malu HE, koja je po~ela s radom u travnju.Usput je napravljen i vodovod pitke vode namijenjenbrani.

Svoju visoku ekolo{ku svijest potvrdili su u HE Dubravai nakanom izgradnje ekolo{kog deponija naplavina,~ime }e se rije{iti goru}i problem odlaganja plutaju}egotpada {to se taloì kod ulaznog ure|aja na brani. Sadasu u fazi traènja ponude za projekt.

Za razliku od ovog projekta koji slijedi, projekt zamjenelopatica radnog kola rotora turbine zapo~et je u 2002.godini ugovorom s Turboin{titutom o modelskim ispiti-vanjima. Lopatice bi se trebale zamijeniti tijekom re-monta 2005. (agregat A) i 2006. godine (agregat B).

Uvjeriv{i se svojim o~ima i objektivima da na Sjeveruima puno toga novog, letim prema Jugu. Suosje}am pritomu s onim nemo}nim i izbezumljenim jatima ribakoja, na svom nekad prirodnom putu prema mrijesti-li{tima, uzalud lupaju glavom o zid, to~nije o bok na{ebrane. Kakva ih sudbina ~eka ne znam, ali ako èle osi-gurati svoje potomstvo morat }e prona}i neke drugepute, jer brana je, bez dvojbe, tvr|a od njihovih glava. ADrava nemo}na, ba{ kao i one.

Tekst: Marica @aneti} MalenicaSnimio: Ivan Su{ec

izravno

PP HE SJEVER

Korozijska o{te}enja na generatorskom leàju u HEDubrava

Novi rotor na putu za HE Dubrava Novi rotor ulazi u trakt

22

Generator s novim rotorom prije montaè u proto~nomtraku

Stator i rotor na monta`nom prostoru

ODJEL MJERNIH URE\AJA ZA POTRO[AÊ NA VISOKOM NAPONU UDP ELEKTRODALMACIJA SPLIT

BRIGA O BROJILIMA VELIKIH POTRO[AÂUNUTAR slu`bi za odnose s potro{a~ima organizacijskisu smje{teni i odjeli za kontrolu i mjerne ure|aje. O jed-nom takvom, koji pripada Distribucijskom podru~jusplitske Elektrodalmacije, pisali smo vi{e puta, poglavi-to u razdobljima intenzivnih aktivnosti oko naplate iiskap~anja. S ljudima ovog Odjela, poja~ani za{titar-skom pratnjom, bili smo i osobno sudionici brojnih ne-ugodnih doga|anja. Ali, ono {to nismo naglasili jest dasu sve te poslove obavljali ljudi Odsjeka za mjerneure|aje potro{a~a na niskom naponu ili, kako to onizovu, za direktne potro{a~e, zna~i preteìto ku}anstva imanju obrtni~ku djelatnost. O Odsjeku za mjerneure|aje potro{a~a na visokom naponu, ili indirektnih po-tro{a~a nismo pisali nikad. Bio je to samo stjecaj okol-nosti, a propu{teno }emo danas poku{ati popraviti.

ODR@AVANJE URE\AJA IPRIKUPLJANJE PODATAKA

I odmah recimo da ovaj broj~ano malen ( jer samo ih jetroje)¸ a poslom veliki Odsjek ima na du{i odràvanjemjernih ure|aja i prikupljanje podataka na vi{e od tristomjernih mjesta unutar cjelokupnog DP-a, zna~ioto~nog, priobalnog i kopnenog. Na vi{e od stotinu tihmjernih mjesta o~itavaju se podaci o razmjeni predane ipreuzete energije, primjerice izme|u prijenosa i distri-bucije ili izme|u dvaju distribucijskih pogona. Drugimrije~ima, njima su na brizi sva brojila na{ih velikih po-tro{a~a, od Dalmacije iz Dugog Rata do [kvera, @eljeza-re ili Dalmacijacementa. Ako znamo da jedanDalmacijacement preuzima od nas mjese~no blizu 15milijuna kWh ili 30 MW snage, onda nije te{ko shvatitikoliko je iznimno va`no da ure|aj koji odmjerava tuisporuku bude do u tan~ine ispravan.

A o ure|ajima, onima starije i ovima novije generacije,o zna~aju posla kojeg obavljaju, o terenu, poslovnimodnosima, o svemu pomalo - re}i }e najbolje oni sami:rukovoditelj Odsjeka Jure Eterovi}, koji je svoje tride-setpetogodi{nje radno iskustvo ispekao u cijelosti uovom Odjelu i njegove dvije desne ruke, Branko Vojko-vi}, koji je prema staù tako|er dogurao do tridesete iVedran Naki}, najmla|i u svakom smislu, ali koji je oz-biljnost i ljubav za rad ba{tinio od starijih kolega. Da-nas, u TS 10/0,4 kV Mercator, izgra|ene za potrebeistoimenog trgovinskog centra, oni priklju~uju svojeure|aje na dva kombi elektroni~ka brojila, od kojih sva-ko registrira isporu~enu elektri~nu energiju jednog tran-sformatora, radnu i jalovu snagu te o~itavaju potrebnepokazatelje. U pravilu se prigodom kontrole na mjernommjestu treba nalaziti i predstavnik potro{a~a, ali se zbogmene ovo jutros obavlja malo leèrnije. I dok oni razgo-varaju, ja zapisujem.

VA@NA JE KLASA BROJILA

- Postoje i brojila stare generacije, ona elektromeha-ni~ka, i na njima se moè pojaviti mehani~ki kvar, prim-jerice zbog pregaranja osigura~a naponskih grana, kvarau instalacijama ili ne~eg sli~nog, pa se u takvom slu~ajubrojilo mora isklju~iti. Kod ovakvih brojila kvarovi nastajuu elektroni~kom sklopu. Ako otkrijemo kvar, tada uspo-re|ujemo podatke s onima iz prethodnih razdoblja i izra-

dimo procjenu isporu~ene i neregistrirane energije. Udogovoru s potro{a~em ispostavljamo ra~un koji zado-voljava obje strane. Imamo sre}u, za razliku od kolegakoji rade za direktne potro{a~e, da do sporova doistavrlo rijetko do|e, jer se na{a suradnja odvija sa stru~nimljudima koji razumiju problem i s kojima se sve moèdogovoriti. Tako|er, dobre smo poslovne odnose gradilidugi niz godina i me|usobno povjerenje je njihov naj-ljep{i proizvod, kaè J. Eterovi}.

Objasnili su mi koliko je va`na odre|ena klasa brojila,primjerice, klasa 1, klasa 0,5 i klasa 0,2. Ta klasa uvje-tuje da pogre{ka izme|u stvarno preuzete i registriraneelektri~ne energije bude {to manja, odnosno da brojilotijekom svog ba`darskog roka mora biti u toj klasi i odnje ne smije odstupati. Ako je brojilo od{etalo izvan kla-se, obvezatno ga se mijenja, bez obzira na ~iju je {tetu -na{u ili potro{a~a. Nekad su okretanje brojila {topali{topericama, a danas imaju kvalitetni {vicarski Zeraure|aj za ispitivanje, koji je nabavljen posljednjih godi-na i uvelike otplatio u njega uloèna sredstva.

U PITANJU SU MILIJUNI KUNA

O dobrim su rezultatima upoznali i kolege drugih distri-bucija unutar na{e tvrtke.

- Jedanput smo kod odre|enog tipa brojila otkrili odstu-panja u klasi otprilike za dva posto, na na{u {tetu i nakonkratkog vremena od ugradnje. Da smo ga takvog pustiliosam godina, koliko mu traje ba`darski rok, to bi bila ka-tastrofa, odnosno golemi nov~ani gubitak za nas. Ovakourednim ispitivanjem i izmjenom brojila sprje~avamove}e {tete. Jer kada nam se u~ini ne{to dvojbeno nemoèmo mirno spavati, u pitanju su tisu}e, milijunikuna, i jednostavno èlimo da sve bude to~no i ispravno,kaè V. Naki}.

Poku{avaju me uputiti u rad brojila nove generacije, unjegovu memoriju koja traje 40 dana i koja omogu}ujeda u svakom trenutku tog razdoblja pratimo {to se nabrojilu doga|alo, dakako putem softverskog ra~unala uuredu kojim pozivaju GSM brojila. O opti~koj komunika-ciji kori{tenjem sonde, su~eljima za spajanje modema,o upisivanju svih na|enih tehni~kih pokazatelja u radninalog, o arhiviranju tog naloga i {to ako se pojavi po-gre{ka, sve me to oni poku{avaju pou~iti dok prispajajusvoje mjera~e.

- Prije pu{tanja u pogon svakog novog potro{a~a mido|emo i ispitamo mjerno mjesto i sve elemente koji gatvore (naponske i strujne mjerne transformatore, na~innjihova spoja, instalacije sekundarnih krugova...), ispituje-mo ispravnost spoja brojila, slaù li se svi elementi s oni-ma iz elektroenergetske suglasnosti. Da mi to ne u~inimotada, objekt se pusti u rad i pogre{ku otkrijemo naknadnoi tada to postane veliki problem. Jer, vrlo je te{ko dobitivrijeme prekida rada potro{a~a za na{e ponovno ispiti-vanje. Treba uvijek imati na umu da je rije~ o vrlo velikim iozbiljnim potro{a~ima, saznajemo od B. Vojkovi}a.

"DA NE UTEÊ NI JEDAN KILOVAT"

Ipak, njihova ozbiljnost je odlu~uju}a upravo u poslukojeg obavljaju. Treba imati na umu da ga rade

isklju~ivo u prostorima visokog napona i da su impravila pogonskog rada neprekidno u mislima. A to usvakom tranutku zahtijeva staloènost i usredo-to~enost. Za odnose s kolegama svih pogonskih po-dru~ja, kolegama Elektroprijenosa s kojima zajednorade na brojnim mjernim mjestima, za odnose s po-tro{a~ima kojih je doista velik broj - potrebna je i od-govornost, stru~nost, komunikativnost, ali i kulturanna~in opho|enja, kako su rekli. I, nadasve povjerenje.Jer, "poznavaju}i osobnost na{ih potro{a~a odmahuo~imo je li rije~ o pogre{ki ili ne{to drugo. Ima onihkoji ~ak nas zovu ako uo~e po stanju maksigrafa dane{to ne {tima. Smisao na{eg posla je upravo u tomuda nam niti jedan kilovat ne ute~e," zaklju~io je B. Voj-kovi}. "I da u svakom smislu za{titimo interes HEP-a,"dodao je J. Eterovi}. Jako su zadovoljni sa svojim ko-legama u Odjelu mjernih ure|aja, jer imaju zdravu kli-mu i odli~nu suradnju.

Ipak, mi }emo re}i ono {to oni nisu htjeli naglasiti. Nji-hov se posao prostire na iznimno velikom podru~ju, aobvezni su najmanje jedanput godi{nje obi}i svakogpotro{a~a neovisno o redovnim izmjenama mjernihure|aja ili kvarovima. Ponekad su ta putovanja napornazbog daljine, ponekad zbog vremenskih okolnosti, a radu kontroli traì smirenost i pozornost. Uz sve to, od neg-da{njeg petero~lanog Odsjeka danas je ostao samoovaj tro~lani, pa premda potpuno stru~no samostalni -zna~i da imaju i znanje i iskustvo, ovi vrijedni ljudi prik-ra}eni su za mogu}nost statusnog napredovanja. Moguim samo poèljeti da osim mene jo{ netko zaklju~i kakoje to nepravedno.

Vero~ka Garber

reagiranje


Jure, Branko i Vedran pripremaju ure|aje

HE JARUGA

KRALJIÎNO NOVO RUHO

TAKVU op}u ìvost koju su stvorili ùstri pokreti prisutnih,àmor njihovih glasova, tutanj strojeva i ùbor obli`njihslapova, strojarnica HE Jaruga rijetko ima prigodu vidjeti i~uti u istom danu. A imala ju je 25. travnja kada su seobavljala mjerenja i opa`nja neposredno prije i tijekompu{tanja u probni rad revitaliziranog agregata 2. Posadaelektrane, nadzorni inènjeri iz PP HE Jug, stru~njaci iztvrtki koje su izvodile radove, nadgledali su mjerne instru-mente, zapisivali o~itana stanja, dogovarali se, mr{tili ismje{kali, potpisivali zapisnike i, pri kraju radnog dana,zadovoljno trljali ruke. Sve se to odvijalo pod poja~animnadzorom Josipa Vitezice, savjetnika predsjednika UpraveHEP-a te rukovode}ih ljudi PP HE Jug: direktora StipanaLovri}a, v.d. rukovoditelja Tehni~ke slu`be VladimiraSrzenti}a, rukovoditelja Strojarskog odjela RadovanaMi{kova te doma}ina - direktora Pogona HE na Krki KajeKrstulovi}a i rukovoditelja HE Jaruga Ante Despota. Ruko-vode}i ljudi na ovom projektu angaìranih poslovnih par-tnera dr.sc. Vladimir Kercan, direktor ljubljanskogTurboin{tituta, dr. sc. Sadko Mandùka, direktor Sektora zaupravljanje sustavima i procesima Brodarskog instituta teDinko Tvrtkovi}, direktor Zavoda za ~eli~ne konstrukcijeInstituta gra|evinarstva Hrvatske, supervizorskim okomdràli su pod kontrolom svoje suradnike, koji su to isto ra-dili rekonstruiranom dijelu postrojenja.

USPJE[NA "KAMUFLA@A" NOVETEHNOLOGIJE U STARU "AMBALA@U"

Zavr{na ispitivanja i mjerenja prije pu{tanja agregata 2 uredoviti pogon, kojima smo prisustvovali, rezultat su na-pornog jednogodi{njeg rada na projektu obnove turbine iizradi njenih novih zamjenskih dijelova. Kao {to smo ve}pisali u jednom od prija{njih brojeva, kod ove hidroelek-trane, koja je svojevrsni tehni~ki muzej smje{ten u NPKrka, obnovi se moralo pristupiti mudro i s promi{lja-njem koje, ne samo da ne smije remetiti uspostavljenuravnoteù izme|u prirodnih resursa i proizvodnih kapaci-teta, ve} te kapacitete poku{ava modernizirati tako da se

sa~uva patina s po~etka pro{log stolje}a kao ìvi primjertehni~ke povijesti. Stoga }e na oba agregata bitizadràne postoje}e ba~ve, a njihov sadràj je izmijenjentako da }e se suvremena tehnologija znala~ki i vje{to ka-muflirati u desetlje}ima staru, ali postojanu ~eli~nu am-balaù. Kako bi se uspje{no obavila montaà novihdijelova, trebalo je obaviti odre|ene intervencije i naonom dijelu agregata koji je, uvjetno re~eno, ostao neiz-mijenjen. Tako su obra|ene priklju~ne prirubnice unu-tra{nje i vanjske ba~ve, kao i odre|ene strojarskekorekcije na oba jarma polu`ja regulacije.

Od nove opreme ugra|en je sklop turbinskog vratila i tur-binskih rotora koji obe}avaju (drìmo ih za rije~!) znatnove} proizvodnju od starih. Agregat 2 je dobio i nove, su-vremene leàje koji }e nositi njegovu turbinu tijekom de-setlje}ima duge budu}e eksploatacije. Novimkonstrukcijskim rje{enjem privodnog aparata nastojala sesmanjiti osjetljivost na utjecaj sedre, neprijatelja broj 1ovog postrojenja. To je postignuto na na~in da su se nje-gove privodne lopatice (2 x 24) obloìle gumom, a ~eonepovr{ine statorskih poklopaca novilonom.

Kako bi sve i u svakom trenutku bilo pod kontrolom, odno-sno radilo sigurno i mirno, brinut }e se novi sustav turbin-ske regulacije kojeg je ugradio Brodarski institut, kaopodizvoditelj radova Turboin{tituta.

U onim, u pravilu, rijetkim okolnostima kada agregatbude trebalo zaustavljati na usluzi }e posadi biti hidrau-li~ki ko~ioni sustav, koji }e se aktivirati svaki put kadabroj okretaja agregata padne ispod 25 posto nazivnogbroja okretaja, koji je tako|er novost instaliranog kon-strukcijskog rje{enja.

PROBNIM VRTNJAMADO SIGURNOG RADA

Prije nego {to je obavljena prva probna mehani~kavrtnja, odra|ene su uspje{no sve to~ke iz Plana pu{tanjaagregata 2 HE Jaruga, uz zadovoljavaju}e rezultate svih

navedenih pripremnih aktivnosti (strojarsko-hidrauli~kidio i elektro-upravlja~ki dio). Prva mehani~ka vrtnjaagregata zapo~ela je 24. travnja u 10,25 sati i trajala jeukupno dva sata i 10 minuta bez ikakvih prekida. Tijekomvrtnje pra}en je trend porasta temperatura u leàjevima,kao i pona{anje rada agregata (miran rad, {umovi, vibra-cije i sl.), pa je zaklju~eno da agregat relativno mirnoradi.

Dan kasnije, pred mnogobrojnim o~evicima, odra|enesu sljede}e aktivnosti: mjerenje otpora izolacije, pokusprimarnog ispitivanja elektri~nih za{tita generatora, mje-renje vibracija (uzbuda: pola sata u praznom hodu) iru~na sinkronizacija nakon ~ega je, to~no u 13,50 sati,zapo~ela probna vrtnja.

Tijekom jo{ nekoliko probnih vrtnji, koje }e se izvesti dokraja travnja, pratit }e se svi bitni parametri, obaviti elek-tri~na ispitivanja, prvenstveno automatska regulacija, apo~etkom svibnja, visokonaponska mreà poèljet }e mudobrodo{licu zadovoljna njegovim novim ruhom kojejam~i pouzdaniji rad i ve}u proizvodnju.

IZAZOVAN I NEUOBIÂJENZAHVAT

Glavni izvo|a~i radova na ovoj vrlo zahtjevnoj i komplici-ranoj obnovi, izra|enoj prema na~elu ne{to novo - ne{tostaro, bili su: Turboin{titut, Brodarski institut,Kon~ar-INEM, MG Servis, Alstom i Institut gra|evinarstvaHrvatske. Voditelj Tima za obnovu je Goran Lau{i}, kojije i neposredno nadzirao radove na turbini, a pomaù mukolege iz Tehni~ke slu`be PP HE Jug i to Tomislav Seke-lez, zaduèn za turbinsku regulaciju, i Pere [imi}, u ~ijojje nadle`nosti generator. Sve poslove na demontaì imontaì strojeva obavila je posada HE Jaruga. Svojimmladim kolegama veliku savjetodavnu pomo} pruào je ipruàt }e iskusni stru~njak @eljko Koren, koji je zdu{nopoticao ovu ideju o revitalizaciji opreme na~inom da sestari dijelovi postrojenja adaptiraju na novu modernutehnologiju: Uspje{no i kvalitetno napravljen je jedan, utehni~kom smislu, divan posao, a kada se obnovi i drugiagregat - ova elektrana bit }e osposobljena za sljede}ih

izravno


Probnu vrtnju strpljivo ~ekaju i savjetnik Josip Vitezica, direktor Turboin{tituta Vladimir Kercan i rukovoditelj Stro-jarskog odjela Radovan Mi{kov

To~no u 13,50 sati, radnik BI proveo je sinkronizacijuagregata na mreù i dobio zasluèni pljesak

pedeset godina rada, odu{evljeno govori kolega @. Ko-ren, pokazuju}i mi kako su se, u malo prostora, nauspje{an suìvot odlu~ili umirovljeni ru~no pokretani re-gulator (onaj s volanom) i novi sofisticirani upravlja~kiormar koji je preuzeo i nekoliko drugih kontrolnih fun-kcija. Da se ovdje radi o, za inènjere, vrlo intrigantnomposlu potvrdio je i Radovan Mi{kov, rukovoditelj Strojar-skog odjela, a s njim se slaù i svi oni koji su imali petljezagovarati ovakav nesvagda{nji projekt obnove.

- Mo`da je najve}a vrijednost, odnosno kuriozitet ove ob-nove uspje{no zdruìvanje postoje}eg izvornog izgledaagregata iz 1904., odnosno 1937. godine s tehnologijomdana{njice, rije~i su Gorana Lau{i}a, voditelja Tima i od-govorne osobe za ono {to je ve} napravljeno na agregatu2 i {to }e se tek napraviti na susjednom bratu blizancu,agregatu 1.

POVE]ANA SNAGA POKRIVATRO[KOVE OBNOVE

O tomu kojom kronologijom }e se odvijati daljnja obnovaopreme u strojarnici, rukovoditelj HE Jaruga Ante Despotkaè: Montaà opreme na agregatu 2 odvijala se od 14. ve-lja~e pa do kraja travnja, kada zavr{ava i probni rad. Tijekomsvibnja }emo biti u pogonu, a od 23. lipnja se strojevi po-novno zaustavljaju, kako bi zapo~eo kapitalni remont na obageneratora. Tijekom ljeta zapo~et }e i demontaà agregata 1na kojem bi istovrsni zahvati trebali biti, s obzirom na upravoste~ena iskustva i spoznaje, obavljeni malo brè, odnosnodo kraja kolovoza. Zahvaljujem se svim izvo|a~ima radova,kolegama iz Tehni~ke slu`be, a posebno posadi elektranekoja je zaslu`na za ve}inu poslova demontaè i montaè.

[to se dobiva ovom obnovom, pitanje je skrojeno pomjeri direktora Pogona HE na Krki Kaje Krstulovi}a: Ova

HE bila je dovedena u nezavidan poloàj: ili "klju~ u bra-vu" ili revitalizacija opreme i nastavak proizvodnje slje-de}ih nekoliko desetlje}a. Sre}om, odlu~eno je u njenu ina{u zajedni~ku korist. Stari agregati imali su snagu odpo 2,8 MW, a nakon obnove imat }e 3,7 do 4 MW.Me|utim, do premotavanja generatora s 4 na 5 MVA, ra-dit }emo s pove}anom snagom od 3,2 MW.Obi~nara~unica nam govori da uz istu, smanjenu koli~inu vode,koju nam dozvoljava NP Krka, 1 dodatni MW snage poagregatu omogu}it }e nam porast godi{nje proizvodnjesa sada{njih 26 MWh na 36 MWh. Napominjem da svjet-ska cijena instaliranog novog MW u hidroelektrani iznosiod milijun eura na vi{e. To zna~i da }e novodobivena in-stalirana snaga od najmanje 2 MW pokriti sve tro{koveobnove oba agregata HE Jaruga.

Marica @aneti} Malenica


Stari regulator s volanom za ru~no pokretanje sada je tek izlo`beni eksponat. U njegovomsusjedstvu je generator koji o~ekuje namotavanje i pove}anje snage tijekom ljeta

A agregat 1 pomalo tu`no, ali strpljivo ~eka svojih pet minuta. Ne}e jo{ dugo!

REKLI SU:Dr.sc. Vladimir Kercan, direktor Turboin{tituta:

Obnova turbina HE Jaruga je za "Turboin{titut" veliki izazov.Suprotno prethodnim varijantama obnove turbinaizvo|enim na potpuno novim strojevima, obnova turbina upostoje}im turbinskim "ba~vama" se u potpunosti poklapas na{om koncepcijom. Starost turbina HE Jaruga na-gla{ava njihovu povijesnu vrijednost i obvezu o~uvanja ori-ginalnog izgleda opreme. S druge strane, razvojtehnologije omogu}ava pobolj{anje performansi stroja ive}u proizvodnju energije iz raspoloìvog hidropotencijala.Obnova HE Jaruga je doprinos o~uvanju predivne okolineu kojoj je smje{tena, jer }e obnovljeni strojevi proizvoditivi{e ~iste energije iz postoje}eg hidropotencijala.

"Turboin{titut" je obnovu strojarske opreme realizirao sasvojim poddobavlja~ima, "Brodarskim institutom" iz Za-greba i "Alstomom" iz Karlovca. "Brodarski institut" je pre-ma svojoj dokumentaciji izradio sustav regulacije turbine,montirao ga i pustio u pogon, dok je "Alstom", prema do-kumentaciji "Turboin{tituta", izradio predprivodno kolo,tla~ni i usisni poklopac, regulacijski obru~, konus i vratiloturbine. Posada elektrane je,uz stru~ni nadzor djelatnika"Turboin{tituta", provela sve monta`ne radove vrlo djelot-vorno i stru~no. Treba svakako spomenuti i tvrtku "Inè-njering-Strojarstvo" koja je obavila zahtjevan transportstare i nove opreme u strojarnicu.

Sada, kada se agregat uspje{no vrti, rade}i iznimno mir-no u cjelokupnom podru~ju rada i daju}i o~ekivanu mak-

simalnu snagu, nagla{avam zna~aj me|usobnog razumi-jevanja i povjerenja vodstva projekta, posade elektrane iizvo|a~a radova za njegovu uspje{nu vrtnju.

Dr.sc. Sadko Mandùka, direktor Sektora za uprav-ljanje sustavima i procesima Brodarskog instituta:

Dobivanje posla za ovu povijesnu hrvatsku elektranu,koja je gradu [ibeniku dala elektri~nu rasvjetu tre}u u Eu-ropi, u znamenitom okoli{u NP "Krka", bila je posebna in-spiracija za djelatnike "Brodarskog instituta". Primjenasuvremene tehnologije upravljanja, uz najve}e ekolo{kestandarde u primjeni elektro-hidrauli~kog pogoniteljskogdijela, bio je i poseban je izazov, kako za voditelja projektaDarka Korlevi}a, tako i za sve sudionike u projektu. Naj-zna~ajniji doprinos u realizaciji projekta dali su kolegemr.sc. Krunoslav Horvat (voditelj projekta upravljanja),mr.sc. Mario Peri} (voditelj elektrotehnike), potpomo-gnuti vrijednim rukama na{ih tehni~ara: Sr|ana Mijana,Ljiljane Marti}, @elimira î~e i Mile Vuleti}a. Pri tome,posebno nagla{avam vrlo dobru suradnju s nositeljemcjelokupnog projekta "Turboin{titutom", kao i s radnicimahidroelektrane, bez ~ije stru~ne i svake druge pomo}imnogi problemi ugradnje i pu{tanja u pogon bi bilivi{estruko teì.

Ovo je jo{ jedan primjer da hrvatska tehni~ka znanja upodru~ju upravljanja hidro-agregatima u potpunosti pratesvjetske trendove, stvaraju}i onu nu`nu neovisnost zaovako strate{ki zna~ajne i vitalne dijelove svake hidroe-lektrane. Ova orijentacija "Brodarskog instituta", uz pot-poru Hrvatske elektroprivrede, dobila je svoje puno

priznanje kroz odobrenje tehnologijskog projekta "Suvre-meni digitalni turbinski regulator" u okviru programaHrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka - HITRA,pod okriljem Ministarstva znanosti i tehnologije Republi-ke Hrvatske. Tu je, na primjeru HE Jaruga, kroz ugradnjumnogih naprednih funkcija turbinskog regulatora, u naj-manju ruku ostvaren onaj kratkoro~ni o~ekivani cilj pro-grama HITRA, a to je brza i u~inkovita potpora postoje}imi podfinanciranim primijenjenim i razvojnim istraìvanji-ma. "Brodarski institut" kroz ovo iskustvo i deset sli~nihrealizacija, u potpunosti je spreman i za mnoge drugeizazove, kako iz podru~ja turbinske regulacije, tako i zarealizaciju sustava vo|enja i upravljanja drugim procesi-ma hidroelektrana.

Dinko Tvrtkovi}, direktor Zavoda za ~eli~ne kon-strukcije IGH:

Tijekom projekta revitalizacije turbina i turbinske opremeHE Jaruga, Zavod za ~eli~ne konstrukcije Institutagra|evinarstva Hrvatske, uz konzultantske usluge provo-dio je stru~ni tehni~ko-tehnolo{ki nadzor kod izrade imontaè.

Prisustvom tijekom montaè, zajedno s nadzornomslu`bom investitora, provjeravani su projektni zahtjevi teje potv|ena mehani~ka spremnost agregata za pu{tanjeu pogon. Nakon {to smo sli~ne aktivnosti obavili na svimvelikim hidroelektranama koje su se izgradile u Hrvatskoju proteklom razdoblju (od 1970. godine), s velikim smozadovoljstvom sudjelovali na revitalizaciji ove male, teh-ni~ki zanimljive i zahtjevne rekonstrukcije.

NAGLI PORAST POTRO[NJE ELEKTRI^NE ENERGIJE U TRGOVA^KO-POSLOVNOJ ZONI U PULI

NOVI PRIKLJU^CI, NOVA SNAGANEGDA[NJA industrijska zona grada Pule gubi taj epi-tet i sve vi{e prerasta u trgova~ko-poslovnu zonu.Zbog naglog {irenja, prema planu razvoja, na podru~jukoje se napaja elektir~nom energijom iz TS110/35/10(20) kV [ijana, tijekom pro{le godine re-konstruirano je 10(20)kV postrojenje. U tijeku je iz-gradnja kabelske kanalizacije u koju }e se poloìti~etiri nova kabela za prihvat 20 kV kabela tipa XHE3X1X150/25 ~etvornih milimetara, ukupne duljine1800 metara.

- Novi energetski rasplet omogu}it }e napajanje novihpotro{a~a u poslovno-trgova~koj zoni, kao i dovod"svjeè" energije za centar grada Pule - naglasio je Da-nilo Gambaletta, voditelj Odsjeka razvoja.

Distribucijsko podru~je Elektroistra Pula prema para-metrima, primjerice, povr{ini, broju potro{a~a,angaìranoj snazi, godi{njoj potro{nji i drugima ~ini se-dam do devet posto ukupne distribucije HEP-a. Premaprilivu sredstava u 2002. godini za izgradnju prik-lju~aka, zauzima tre}e mjesto - iza Zagreba i Splita - iz~ega se vidi da se u Istri priklju~ci grade doista velikombrzinom. A posebno velika potreba za novom snagom uIstri, a posebno u gradu Puli, upravo se uo~ava u spo-menutoj gradskoj zoni.

Zapo~elo je s izgradnjom Mercatora i potrebnom sna-gom od 900 kW, potom slijedi izgradnja Taj-Pana,~ijim se otvaranjem postoje}a instalirana snaga u tomprostoru od 70 kW pove}ava na 200 kW.

U tijeku je ili je dovr{ena izgradnja novih poslovnih itrgova~kih centara, kao primjerice, Mehanika, Cimos,Eurohertz , a za sve predvi|ene objekte potrebno je pri-bli`no 700 kW snage. Zato je izgra|ena TS "Industrij-

ska" 10(20)/04 kV, radi se na TS "Taj-Pan" koja }e preu-zeti potro{a~e dotrajale TS 10/04 kV "Nadvo`njak", a uplanu su jo{ dvije nove distribucijske TS na tom po-dru~ju.

Posebnu pozornost trebat }e posvetiti, kaè Milan Da-miani} - rukovoditelj Odjela za razvoj i investicije,budu}em trgova~ko-zabavnom centru Ognisanti iz Itali-je, za ~ije je potrebe planirana snaga od 3100 kW. Za tajobjekt u tijeku je ishodovanje lokacijske dozvole.Izme|u ostalog i zbog tog objekta je tijekom pro{le go-

dine djelomi~no rekonstruirano 10 kV postrojenje u TS[ijana. Osim toga, zbog novih potro{a~a planirana je (anagdje ve} i izvedena) izgradnja novih 20 kV kabela zanapajanje spomenutog podru~ja i za pobolj{anje napa-janja u samom gradu Pula.

- Pojekt je izra|en, jer smo mi uvijek korak ispred - na-gla{ava D. Gambaletta, ali nas Grad ne uspijeva pratiti sprate}om infrastrukturom jednakim tempom, primjericecestama.

Ruà @mak

koraci


RASKLOPI[TE PERU[KI

KONA^NO U "PUNOJ" OPREMISREDINOM devedesetih godina pro{log stolje}a, zbognaglog razvoja turizma i male privrede u jugoisto~nomdijelu Istre je 1996. godine izgra|eno 20 kV rasklopi{tePeru{ki, koje se napaja preko novoizgra|enog 20 kV da-lekovoda, a presjek Alê vodi~a je 120 ~etvornih mili-metra iz TS 35/10 kV Vodnjan. Rezervno napajanjeosigurat }e se izgradnjom novog dalekovoda iz budu}eTS 110/20 kV Medulin. Ukupna predvi|ena snaga napa-janja u prvoj fazi je pribli`no 6 MVA, od kojih skoro 5MVA "otpada" na turisti~ki kompleks u Dugoj Uvali,premda je na potezu od Premanture do Krnice potrebno,prema zahtjevima za elektroenergetsku suglasnost, 15MW.

Rasklopi{te Peru{ki izgra|eno je najsuvremenijim po-strojenjem doma}ih proizvo|a~a. Otporno je na utjecajvelike posolice i vlage. Sklopni blokovi su s vakumskimprekida~ima u SF6 plinu, a proizvedeni su u Kon~arEASN. U rasklopi{tu je ugra|ena i suvremena numeri~kaza{tita i automatika proizvodnje GEC-ALSTOM.

Izgradnjom postrojenja, sve informacije alarmnih stanjasignalizacije poloàja aparata i upravljanje svim sklop-

nim aparatima bile su prilago|ene za priklju~ak na sustavdaljinskog napajanja iz Centra u Puli. Zbog nedostatka fi-nancijskih sredstava i tehni~kih problema, rasklopi{tenije nakon izgradnja 1996. godine i pu{tanja u pogonuvedeno u CDU Pula, niti priklju~eno na daljinsko uprav-ljanje.

U~estali kvarovi u mreì te kvarovi prolaznog obilje`ja ut-jecali su ponekad na bespotrebne dulje prekide u napa-janju pojedinih okolnih sela (Peru{ki, Rakalj, Krnica,Duga Uvala ....). Pro{log ljeta zabiljeèno je vi{e prosvje-da upu}enih direktoru DP-a zbog ~estih prekida u isporu-ci na tom podru~ju. Uzrok duljih prekida kod prolaznihkvarova je udaljenost rasklopi{ta od sjedi{ta Pogona Pulate nemogu}nost brzog reagiranja osoblja u pripravnosti.

Upravo se stoga krajem 2002. godine, kada su osiguranitehni~ki uvjeti u CDU - Pula, zapo~elo s radovima da serasklopi{te kona~no priklju~i Centru. Uvo|enjem u su-stav daljinskog upravljanja, duljina u prekidu napajanjaprigodom kvara prolaznog obilje`ja, kao i ispadi pojedi-nih vodova uslijed kvara voda na {irem podru~ju, svest}e se na minimalno vrijeme. Sada }e za otklanjanje kvara

biti potrebno deset minuta, a ne sati. Prvi put u Hrvatskojuvedeno je mjerenje signala MTU-a po dubini mreè idobivanje povratne informacije u CDU o razini signala.

Radovi su dovr{eni i sustav je stavljen u pogon po~et-kom travnja. Elektroistra je uvela novu radiovezu s ra-sklopi{tem Peru{ki, ugra|ena je daljinska stanica urasklopi{tu, a za povrat podataka u Centar obavljeni suve}i zahvati. Nakon svega ovoga pobolj{ano je napajan-je uz kvalitetniji napon i {to kra}e prekide.

Ruà @mak

Kabelska kanalizacija za ~etiri nova kabela i novu energiju

Direktor DP Elektroistra Pula Davor Mi{kovi} prigo-dom pu{tanja u rad rasklopi{ta Peru{ki - kona~noprikilju~enog CDU Pula

HEP PREUZEO KOMBI KOGENERACIJSKO POSTROJENJE TE-TO ZAGREB

NOVA SNAGA U SUSTAVUPOÊTKOM ovog mjeseca, to~nije 4. travnja 2003. godi-ne, HEP je od Parsons Power Group, preuzeo na kori{tenjena~elom "klju~ u ruke" dovr{eni Kombi kogeneracijskiblok 200 MW elektri~ne i 150 MW toplinske snage. Timeje zapo~eo dvogodi{nji garantni rok tog proizvodnog po-strojenja.

S obzirom da smo u HEP Vjesniku pratili izgradnju novogpostrojenja, ovom prigodom }emo spomenuti samo naj-va`nije ~injenice na tom putu i uz fotografije vam ispri~atipri~u o nastajanju ovog, za hrvatski elektroenergetski su-stav, va`nog postrojenja.

UGOVOR I SVE [TO IZ NJEGAPROIZLAZI

Ugovor o izgradnji kombi kogeneracijskog postrojenjaTE-TO potpisan je s ameri~kom korporacijom Parsons Po-wer Group 23. oùjka 1998. godine, prema na~elu klju~ uruke. To je tada bio prvi korak HEP-a, a prije po~etka bro-jenja 29 mjeseci do dovr{etka posla, na redu je bio ugo-varatelj koji je kupcu trebao dati jamstva sukladno ugovorui to: jamstvo na kvalitetu i tehni~ke pokazatelje (jamstvobanke u visini 10 posto od vrijednosti ugovora koje kupaczadràva do dovr{etka ugovorenog posla) i jamstvo naavansno pla}anje. Nakon {to je kupac platio avans, tada jebilo mogu}e zapo~eti izgradnju.

Valja naglasiti da je dogradnja TE-TO kombi kogeneracij-skim blokom, izgradnja koju je HEP ostvario vlastitimsredstvima, {to zna~i da nije rije~ o modelu IPP ili jointventure, nego je HEP investitor i potpuni vlasnik objekta.

FINANCIRANJE I UVJETIUkupna vrijednost projekta je 230 milijuna njema~kih ma-raka, od ~ega se izgradnja financirala kreditom od 180 mi-lijuna njema~kih maraka, s tim da je 42 posto radovavrijednih 75 milijuna njema~kih maraka pripalo hrvatskimtvrtkama (HEP je uzeo poseban sindicirani kredit od petpartnerskih banaka s kamatom od 4,5 posto i rokomvra}anja od pet godina). Za 103 milijuna njema~kih mara-ka ili 58 posto ugovorene cijene odobreno je jamstvoIzvozno kreditne agencije (ECA), US EXIM banke na ko-mercijalni kredit uz vrlo povoljne uvjete ( kamata 3,7 postoi rok vra}anja 15 godina).

Objedinitelj spomenutih 42 posto udjela doma}ih tvrtki jeMontmontaà, ovla{teni projektant Parsonsa je Elektropro-jekt Zagreb, a od stru~njaka TE-TO Zagreb ustanovljen jeTim za pra}enje izgradnje kombi kogeneracijskog postro-jenja, ~iji je voditelj Sre}ko Rundek.

ODBROJAVANJENakon {to su bili zadovoljeni svi ugovorni uvjeti, zapo~eloje odbrojavanje 29 mjeseci do dovr{etka izgradnje, {to jedoista - pokazalo se - nerealno planirani rok , tako da jeizgradnja trebala biti dovr{ena do prosinca 2000. godine.Me|utim, sva tri agregata priklju~ena su na mreù 26. lip-nja 2001. godine, {to zna~i da je tako nategnuti rok preko-ra~en za {est mjeseci.

Zapo~elo je optimiranje rada postrojenja, odnosno pret-probni pogon. Napomenimo da je rije~ o novoj tehnologijiGeneral Electrica F6A, s mogu}no{}u rada kori{tenjemprirodnog plina i rezervnog goriva - ekstra lakog loìvogulja, kao i kori{tenja predgrijanog plina sa svrhom posti-zanja ve}eg stupnja djelovanja. Postrojenje je u trajnom


koraci

Po~etkom srpnja 1998. godine, krug TE-TO prima demontirane dijelove starog postrojenja

Zapo~elo je rezanje starog kotla postrojenja 32 MW

radu bilo velika pomo} elektroenergetskom sustavu iopskrbi grada toplinom i to u najkriti~nijim zimskim raz-dobljima - od prosinca 2001. do oùjka 2002. godine, od-nosno u istom razdoblju 2002. i 2003. godine. Daljnji radpostrojenja diktirale su raspoloìve koli~ine plina.

POSTROJENJE

Rije~ je o suvremenom kombi plinsko parnom postroje-nju, koje se sastoji od dva plinska turbinska agregata proiz-vo|a~a General Electric, tip F6A, snage po 70 MW svaki idva kotla na otpadnu toplinu i kondenzacijkog oduzimanjaparno turbinskog agregata snage 64 MW. Oduzimanja suna razini 10 bara tlaka pare za industrijske potro{a~e i 2,5bara tlaka pare za Centralizirani toplinski sustav grada Za-greba. Ukupna elektri~na snaga postrojenja je 200 MW, atoplinska 150 MW. Stupanj djelovanja u kondenzacijskomreìmu je 50 posto, a u toplifikacijskom 80 posto.

GORIVO I EMISIJE

Kombi koegeneracijsko postrojenje koristit }e za svoj radprirodni plin, {to je za okoli{ prihvatljivije gorivo od, prim-jerice, mazuta kojeg kao temeljno gorivo koriste ostaleproitzvodne jedinice na lokaciji TE-TO. Rezervno gorivo jeekstra lako loìvo ulje, kojim se osigurava desetodnevnirad postrojenja u slu~aju poreme}aja u opskrbi plinom.

Radom ovog novog postrojenja uz kori{tenje prirodnogplina, emisije Nox iznose 25 ppm (dopu{tena razina pre-ma Hrvatskoj uredbi o emisijama, njema~ki TA-Luft je 50ppm), a emisije CO 15 ppm (prema spomenutoj Uredbidopu{teno je 45 ppm).

VISOKI STUPANJ DJELOVANJA IEKOLO[KI PRIHVATLJIVIJE GORIVO

HEP je preuzeo postrojenje sa stupnjem dovr{enosti od99 posto, {to je doista visoki postotak u usporedbi s isku-stvima u izgradnji ostalih postrojenja koja su se preuzima-la s puno manjim stupnjem gotovosti, {to se dora|ivalotijekom garantnog razdoblja, a ponekad i dulje u smislupobolj{anja raspoloìvosti i fleksibilnosti rada.

Tijekom garantnog razdoblja, prema ugovoru je garancijaraspoloìvosti postrojenja 94 posto (ako se oduzme vrije-me remonta, odnosno uvijek mogu}i zastoji zbog manjihkvarova). Tijekom preostalog ìvotnog vijeka plinsko-tur-binskih agregata, General Electric kao proizvo|a~, uzodràvanje bitnih komponenti plinskih agregata, daje ga-ranciju tako|er od 94 posto.

Prema mi{ljenju voditelja Tima za pra}enje izgradnjekombi kogeneracijskog postrojenja TE-TO Sre}ka Runde-ka, rije~ je o kvalitetno izgra|enom i dizajniranom postro-jenju, koje ostvaruje visoki stupanj djelovanja i koristiekolo{ki prihvatljivije gorivo - prirodni plin.

Napomenimo da je Kombi kogeneracijsko postrojenjeTE-TO Zagreb prvi proizvodni objekt kojeg je HEP u cijelo-sti pripremio, gradio i financirao vlastitim sredstvima udràvi Hrvatskoj. Objekt je projektiran i gra|en premavaè}im svjetskim normama i standardima, primijenjenasu najsuvremenija tehnolo{ka rje{enja i ugra|ena je opre-ma svjetski renomiranih proizvo|a~a.

Kombi kogeneracijsko postrojenje TE-TO, uz postoje}eblokove i vr{ne kotlove u TE-TO - divu bez dvojnika - za-dovoljit }e potrebe grada Zagreba za toplinom (tehno-lo{kom parom i ogrjevnom toplinom), a novom snagom}e se pove}ati sigurnost rada hrvatskog elektroenerget-skog sustava.

\ur|a Su{ecSnimio: Studio HRG

koraci


Stari napojni spremnik odlazi u staro èljezo

Reù se i dijelovi starog rotora ventilatora

I ovo je nekad dobro slu`ilo ljudima Priprema se prostor za novo postrojenje

Ru{i se zid i skidaju se dijelovi starogpostrojenja



Kota 7,5 unutar starog postrojenja

Mehanizacija i snijeg na gradili{tu - prosinac 1999. godine

Ugradnja prvih dijelova tripumpe kondenzata Piloti temelja zgrade i turbinskog stola i kabelske trase Uvla~enje elemenata kotla na otpadnu toplinu

Rasklo-pi{tenakondemon-ta`estarih110 kVsabirni-ca

Uvelja~i2000.godinenagradili-{tu jedifuzorplinsketurbine

31

S lijepim vremenom i gradili{te je `ivnulo Nove sabirnice

Izrada pilota za temelj parne turbine

32

Temelji za strojarnicu plinske turbine

Spajanje starog i novog - nose}a konstrukcija kotla

Stara strojarnica - priprema za mjesto nove parne turbine

Stigli su dijelovi dimnjaka - ~ekaju na red da se vinu u nebo Konstrukcija dobiva svoje obli~je

Cjevovodi rashladne savske vode

Kondenzator u monta`i

Rotor parne turbine (niski tlak)

Priprema sabirni~kih jama za ulje novog transformatora novog postrojenja


Prigu{iva~ zraka na kotlu na otpadnu toplinu (naizlazu iz kotla na otpadnu toplinu - prije dimnjaka)

Monta`a dimnjaka Temelji i ulaz u hladionik generatora

Segment uljnog postrojenja plinske turbine

Dio uljnog postrojenja

Konstrukcija u svibnju 2000. godine

Kondenzatori

34

Lokacija TE-TO s prepoznatljivim dimnjacima koji govore da ovdje radi novo postrojenje


Otplinja~i i spremnik napojne vode u kotlovnici

Kotlovnica

Sustav zatvorenog kruga rashladne vode (s lijeve strane su protupo`arni ure|aji zaga{enje po`ara ugeneratoru parne turbine)

Dimnjaci

Turbina i generator

Blok transformator plinske turbine

Plinska turbina

36

Odavde se daljinski upravlja radom postrojenja i nadzire se njegov rad

Usis zraka plinskih turbina

37

Sve je tu, postrojenje mo`e slu`iti ljudima


TS 400/110 kV ERNESTINOVO

DOPREMLJENI ENERGETSKITRANSFORMATORIDOLAZAK energetskih transformatora na gradili{te TS400/110 kV Ernestinovo, bio je povijesni trenutak zaenergetiku Slavonije i Baranje, koji se nije smio propu-stiti. Zbog toga se na objektu okupio veliki broj gostiju,prvenstveno onih koji rade u prijenosnim djelatnostima.Tom sve~anom ~inu 25. travnja ove godine prisustvova-li su ~lan Uprave HEP-a za prijenos mr. sc. Ivica Toljan,direktor HEP-Prijenosa Miroslav Mesi}, svi direktori pri-jenosnih podru~ja, predstavnici izvo|a~a radova i pro-jektanata te doma}i stru~ni radnici na ~elu s direktoromPrP Osijek, Mihajlom Abramovi}em.

SIGURNI U ROKOVE

Ulazak prvog energetskog transformatora na objekt po-pra}en je velikim odu{evljenjem prisutnih. Tom im seprigodom obratio mr. sc. Ivica Toljan, a nakon toga daoje izjavu za osje~ke medije. Iz tog obra}anja biljeìmosamo najzanimljivije potankosti.

"Kao {to smo mogli primjetiti prigodom obilaska gradi-li{ta, ovdje su od na{eg prethodnog dolaska do danasu~injeni golemi pomaci. Danas smo se okupili svje-do~iti povijesnom trenutku. Stigao je prvi energetskitransformator, a drugog o~ekujemo ve} za nekolikodana. Istodobno kontinuirano pristiè i primarna opre-ma, zbog ~ega u idu}em razdoblju o~ekujemo jo{ ve}iintenzitet radova na Trafostanici. Gledaju}i sve {to seovdje doga|a, potpuno sam siguran da }emo se u jo{ve}em broju na}i 4. studenoga, na dan okon~anja svihradova i pu{tanju Trafostanice u pogon.

Drugi veliki projekt kojeg u ovom trenutku financira HEPje jo{ ve}a Trafostanica @erjavinec kraj Zagreba, a tre}ije obnova svih 400 i 110 kV dalekovoda na slavonskompodru~ju. Upravo taj tre}i projekt, zahvaljuju}i radnici-ma Dalekovoda Zagreb, najbolje napreduje. Ono {to jeovdje posebno zna~ajno je da je u sva tri projekta zaisporu~itelje opreme odabrana doma}a industrija, zbog~ega smo toliko sigurni u zacrtane rokove izgradnje.

Izgradnju trafostanica @erjavinec i Ernestinovo name|unarodnom natje~aju dobio je Kon~ar-Konzorcij,~ime su mu reference i ugled u svijetu znatno porasli. Ucjelini gledaju}i, moglo bi se re}i da u Europi malo ze-malja ima takvu elektroindustriju ~ije mogu}nosti osi-guravaju samostalnu gradnju ovako zahtjevnih objekata.

Danas moramo zahvaliti i na{im transporterima, podu-ze}u "Zagrebtrans", {to su uspje{no prevezli ovako go-lemi teret. Nadam se da }e to u~initi i s preostala ~etirienergetska transformatora: jo{ jednoga u Ernestinovo itri u Trafostanicu @erjavinec. Energetski transformator jeduga~ak 12 i visok pet metara, a kada bude potpunoopremljen biti }e teàk pribli`no 280 tona. I opet, po-navljam, napravljen je najnovijom svjetskom tehnologi-jom u doma}oj tvrtki Kon~ar u Zagrebu. Moram jo{naglasiti da }e krajem lipnja na ovaj objekt pristi}i cje-lokupna primarna oprema, dok je ve}i dio sekundarneve} na gradili{tu.


zapis s gradili{ta

Snimka za povijest: predstavnici HEP Prijenosa i njihovi gosti nakon dolaska transformatora u Ernestinovo

STIGLA SU OBA ENERGETSKA TRANSFORMATORA, AKONTINUIRANO PRISTI@E PRIMARNA OPREMA

Na dan dola-ska transfor-matora,gradili{te suobi{li vode}iljudi HEPPrijenosa

Golemi teret je stigao na svoje odredi{te Istovar pristigle armature

Zavr{etkom Trafostanice Ernestinovo omogu}it }e senormalna i redovita isporuka elektri~ne energije slavon-sko-baranjskoj regiji, koja jo{ uvijek nema napajanja na400 kV razini. To za cjelokupan elektroenergetski sustavdràve predstavlja veliki problem, zbog ~ega je iodlu~eno da se ova trafostanica izgradi u najkra}emmogu}em roku. Ona }e biti ~vorna to~ka za priklju~enjeisto~ne Europe na zapadnoeuropski energetski sustav. Bit}e to tada najve}i elektroenergetski sustav na svijetu, jer}e se energetski povezati sve zemlje Europe, od Gr~ke naistoku do Portugala na zapadu", rekao je na kraju mr. sc.Ivica Toljan.

[TO JE DOSAD NAPRAVLJENO

Tijekom na{ih vi{ednevnih obilazaka gradili{ta Trafosta-nice Ernestinovo uo~ili smo puno novog obavljenogposla. To je, prije svega, posljedica prisutnosti punove}eg broja izvo|a~a radova, a posebno nove mehani-

zacije. Razgovaraju}i s odgovornim ljudima na gradi-li{tu, saznali smo da su u nekim podru~jima izvedeniradovi prije dogovorenih rokova, dok negdje zaostaju.To je, prije svega, posljedica nailaska na nepredvi|eneprobleme kod obnove postoje}ih starih dijelova Trafo-stanice, zbog ~ega se u hodu moraju mijenjati pojedinidijelovi projekta. To uzrokuje usporavanje radova, noizvo|a~i kaù da ne}e utjecati na dogovoreni rokdovr{etka cjelokupnog objekta.

O tomu u kojoj je fazi trenuta~no obnavljanje TrafostaniceErnestinovo, razgovarali smo s Ivanom Cavorom iz tvrtkeKon~ar-Konzorcij, glavnim inènjerom za koordinacijusvih radova. Kao i uvijek, on cjelokupne radove dijeli u tridijela: isporuka opreme, gra|evinski radovi i elektromon-ta`ni radovi.

Kao {to je ve} nagla{eno, na gradili{te kontinuirano pri-stiè primarna oprema koja se odmah i montira. Tako

zapis s gradili{ta


Prvi transformator je postavljen na svoje mjesto Gradi se gornja galerija u zgradi srednjeg i niskog napona

Pretovar drugog transformatora iz vlaka na posebno cestovno vozi-lo, tzv. labudicu

Treba prilagoditi jo{ nekoliko starih temelja

U NEKIM PODRU^JIMA IZVEDENI RADOVI SUISPRED DOGOVORENIH ROKOVA DOK NEGDJEZAOSTAJU [TO JE POSLJEDICA NEPREDVI\ENIHPROBLEMA U OBNOVI POSTOJE]IH, STARIHDIJELOVA TRAFOSTANICE

Novi pristupni most bit }e ponovno simbol TS Ernestinovo Obnovljeni dio zgrade pomo}nih pogona

Priklju~enje vodi~a DV 110 kV na portal 110 kV postrojenja

moèmo govoriti o isporuci potpornih izolatora za rastav-lja~e, isporuci strujnih mjernih i naponskih mjernih tran-sformatora ~ija montaà je u tijeku, a kao {to smo vidjeliisporu~ena su i oba energetska transformatora i ve} su po-stavljena na pripremljena mjesta.

[to se ti~e gra|evinskih radova, moèmo izdvojiti velikinapredak, jer se u zgradi srednejg i niskog naponadovr{ava gornja galerija, u zgradi upravlja~kog centrazavr{eno je zidanje pregradnih zidova, dok je dio zgradepomo}nih pogona djelomi~no obnovljen. Zavr{eno jetako|er svih dvanaest relejnih ku}ica, no kako ih premaprojektu mora biti 14, pri kraju je izgradnja dvije nove.Nastavljeni su ve}im intenzitetom radovi na izradi novihi adaptaciji starih postoje}ih temelja, dovr{eno je beto-niranje pet ~a{ica temelja novih izlaznih portala u 110kV postrojenju, a pri zavr{etku je izrada temelja noveenergetske prigu{nice. Upravo je u tijeku polaganje ka-belske kanalizacije (proturnih cijevi za polaganje kabelau poljima) i ono {to je za ovu Trafostanicu i na prethod-nom objektu bio simbol, dovr{ena je konstruktivna sa-nacija pristupnog mosta preko kanala Sele{, ~ime je bioomogu}en dolazak energetskih transformatora na ob-jekt.

Montaà ~eli~ne konstrukcije i elektromonta`ni radovinapreduju zacrtanim tijekom. U tom poslu treba izdvojitidovr{etak izrade uzemljenja u 400 kV postrojenju i iz-gradnju uzemljenja u vodnim poljima 110 kV postroje-nja. Do sada je ugra|eno vi{e od 18 kilometara bakrenoguèta za uzemljenje. Dovr{ena je montaà kabelskih poli-ca u kabelskim kanalima, montaà postolja nosa~a apa-rata u vodnim poljima 110 kV, montaà potpornihizolatora u 400 kV postrojenju i montaà sekcijskih i sa-birni~kih rastavlja~a 110 kV u spojnim i transformacij-skim poljima.

I na kraju, dovr{ena je montaà dosad isporu~enih struj-nih i naponskih mjernih transformatora kao i postavljanjeenergetskih transformatora na njihove temelje.

Uo~avaju}i svakim danom sve ve}i broj izvo|a~a rado-va i pristizanje nove mehanizacije na gradili{te, svi od-govorni uvjeravaju nas da je sve pod kontrolom.

Julije Huremovi}


Zavr{eni su skoro svi kabelski kanali

Priprema dru-gog postolja zaprihvat transfor-matora

Sve stare relejne ku}ice ve} su obnovljene Zidaju se dvije nove relejne ku}ice

Gotove su glavne sabirnice 110 kV postrojenja

Dovr{ava se jo{ nekoliko novih temelja nosa~a aparata u 110kV postrojenju

Postavljanje rastavlja~a u postrojenju 110 kV

TS 400/220/110 KV @ERJAVINEC

GRA\EVINSKIRADOVIBEZPOTE[KO]ANA GRADILI[TU TS @erjavinec kona~no nema blata,vode, leda... Zamijenila ih je pra{ina, a ovi novi vre-menski uvjeti najvi{e pogoduju izvo|a~ima gra|evin-skih radova, koji rade punom parom. Uz to, omogu}ujunam obilazak ba{ svakog kutka gradili{ta. I ovog puta,na gradili{tu me vodi Vi{nja Mesi}, nadzorni inènjergra|evinskih radova, pa kre}emo najprije u obilazak od400 kV postrojenja. Jo{ iz daljine uo~ljiva su sva ~etirimontirana portala za prihvat 400 kV dalekovoda,dovr{ava se kabelska kanalizacija, kabelski kanali su pridovr{etku, dovr{ene su relejne ku}ice na koje se upravopostavlja fasadna opeka, u tijeku je izrada temelja tran-sformatora 400/220 kV, izra|uje se temeljni uzemljiva~,postavljaju se slivnici za prometnice te se dovr{avajuradovi na oborinskoj kanalizaciji.

U postrojenju 220 kV dovr{eni su gra|evinski radovi natri relejne ku}ice, zapo~ela je izrada temelja portala, utijeku su iskopi za kabelske kanale i izrada monta`nihelemenata u Betonu Lu~ko. Ostali radovi ~ekaju izved-bene projekte koji jo{ nisu zgotovljeni zbog promjenetipova VN aparata.

U postrojenju 110 kV zapo~eli su radovi na planiranjuplatoa, kao priprema za zavr{nu obradu tucanikom, u tije-ku je zavr{no u{minkavanje kabelskih kanala, na relejnimse ku}icama (~ija je unutra{njost potpuno dovr{ena) po-stavlja fasadna opeka, na prometnicama se izra|uju sliv-nici te se postavljaju metalne police za vo|enje kabelaod aparata do okana kabelske kanalizacije.

Od ostalih radova na gradili{tu jo{ je izra|en spoj (ka-nal dubine 2,5 metra) kabelskih kanala na zgradu sred-njenaponskog postrojenja, {to je bio iznimno teàk iveliki zahvat. Tako|er je izveden spoj sustava oborinskeodvodnje platoa na recipient - potok uz magistralnuprometnicu Zagreb - Zelina.

Unutra{njost zgrade srednjeg napona i zgrade uprav-ljanja i pomo}nih pogona u potpunosti je dovr{ena,osim dvostrukog poda i ~i{}enja te je zapo~elo postav-ljanje fasadne opeke.

U svakom slu~aju, i tijekom travnja u~injeno je puno igra|evinski se radovi odvijaju to~no prema planu, bezpote{ko}a.

Dragica Jurajev~i}

zapis s gradili{ta


Provjera postavljenog industrijskogpoda u radionici zgrade upravljanja ipomo}nih pogona

Pogled odozgo na kabelski prostor u zgradi srednjeg napona Zapo~elo je postavljanje fasadne opeke na zgradi uprav-ljanja i pomo}nih pogona

MONTIRANA SU SVA ÊTIRI PORTALA UPOSTROJENJU 400 kV, DOVR[AVAJU SEKABELSKI KANALI, KABELSKA KANALIZACIJAI RELEJNE KU]ICE, IZRA\UJE SE TEMELJTRANSFORMATORA 400/220 kV...

Montirani su portali za prihvat 400 kV dalekovoda Heviz 1 i Heviz 2, kao i...

...portali za prihvat DV Ernestino-vo i TumbriIzgradnja prometnica za lak{i pristup postrojenju

Izra|en je spoj kabelskih kanala 110 i 400 kV postrojenja... ... na zgradu srednjeg napona, {to je bio vrlo sloèn i teàk zahvat

Postavlja se fasadna opeka na relejnu ku}icu u po-strojenju 400 kV

U tijeku su i radovi na iskopu za uzemljiva~ i ... ... na polaganju uzemljiva~a 400 kV

Vi{nja Mesi} nadzire radove radnika ARGIT-a na temelju transfor-matora 400/220 kV

U tijeku je iskop kabelskog kanala u 220 kV postrojenju Na prometnicama se izra|ujuslivnici

Postavljene su metalne police za vo|enje kabela od aparatado okana kabelske kanalizacije, ove {ire i ...

...ove uè Zapo~ela je izrada temelja portala u postrojenju 220 kV


CENTRALNI KEMIJSKO-TEHNOLO[KI LABORATORIJ HEP-a U ODJELU ZA GORIVO SLU@BE ZAEKSPLOATACIJU, SEKTORA ZA TERMOELEKTRANE

SVE VE]I ZNAÂJ KVALITETE GORIVA

SVE JE, kaù, kemija, pa i ona najplemenitija emocijazvana - ljubav. No, ne}emo ovog puta o ljubavnoj kemi-ji, ve} o ulozi i zna~aju kemije u na{em elektroenerget-skom sustavu. A u osvjetljavanju ove za HEP specifi~neteme pomaù nam kolegice, odreda kemi~arke, iz Cen-tralnog kemijsko-tehnolo{kog laboratorija (CKTL)HEP-a, od kojih doznajemo sve potankosti njihova po-sla.

CKTL se jo{ uvijek nalazi u staroj dvori{noj zgradi (iz1937. godine) Elektrane-Toplane u zagreba~koj Zagor-skoj ulici, gdje najprije razgovaramo s Dubravkom Ker-ha~ Kmeti}, rukovoditeljem Odsjeka za kemijskutehnologiju, koja je u CKTL-u biljeì upravo desetlje}esvog rada, a ovdje je bila i na praksi jo{ kao student.

POVIJEST DUGA 65 GODINA

Povijest CKTL-a seè jo{ u vrijeme GEC -a (Gradskeelektri~ne centrale) daleke 1938. godine, kada je u ok-viru rada Elektrane-Toplane, na mjestu gdje se i danasnalazi, utemeljen Pogonski laboratorij za analizu voda i

ugljena. Godine 1968. odvaja se Kemijska pripremavode kao Pogonski laboratorij Elektrane-Toplane, aCKTL zapo~inje obavljati poslove za tada{nju cijeluElektroprivredu. Postupan prestanak analize ugljena ve-zan je uz promjenu energenata u elektranama s ugljenana loìvo ulje i plin. Od tada je Laboratorij, osim raz-novrsnih kemijskih analiza, po~eo i s ispitivanjem kvali-tete loìvog ulja za hepove termoelektrane. S ponovnimrazvojem i uvo|enjem novih metoda za analizu ugljenazapo~elo se 2001. godine radi ispitivanja kvalitete ug-ljena potrebnog za rad TE Plomin 1 i 2. Danas je CKTLorganizacijski smje{ten u Odjel za gorivo u Slu`bi zaeksploataciju, Sektora za termoelektrane.

Posljednjih godina nastoji se {to vi{e unaprijediti kon-trola kvalitete goriva, koje koriste termoenergetska po-strojenja Hrvatske elektroprivrede, kako zbog kriti~nijegi poslovnijeg odnosa prema dobavlja~ima, smanjenja

{tetnog utjecaja na okoli{, tako i zbog za{titetermoeneregetskih postrojenja i produljenja njihovogìvotnog vijeka. Poslovnom odlukom o kori{tenju nisko-sumpornog loìvog ulja u svojim termoenergetskim po-strojenjim koja koriste teku}e gorivo, HEP je po~eoprovoditi Vladinu Uredbu o standardima kvalitete naf-tnih goriva i Uredbu o grani~nim vrijednostima emisijeu zrak iz stacionarnih izvora, uvaàvaju}i standardeuskla|ene s regulativom Europske unije. Za sada seUredba o standardima kvalitete teku}ih naftnih gorivaodnosi samo na derivate iz uvoza, budu}i da rafinerije uHrvatskoj jo{ nisu u mogu}nosti isporu~ivati loìva uljapropisane kvalitete i dan im je prijelazni rok do 1. srpnja2004. godine.

- Raspolaù}i to~nim podacima o kvaliteti svake ispo-ru~ene koli~ine loìvog ulja, mijenja se i na{ pristupprema dobavlja~u. Sada moèmo s Inom ravnopravnorazgovarati i kontrolirati ju, nagla{ava D. Kerha~ Kmeti}.

Svaka isporu~ena koli~ina loìvog ulja, koja dolazi uproizvodne pogone HEP-a prolazi kroz CKTL, a od 2001.

godine i ugljen za Plominske ter-moelektrane. Za potpunu analizuuzorka loìvog ulja dovoljna su im24 sata i u tom roku iz CKTL-a {aljugotove analize u Odjel goriva i upogone od kamo su uzorci stigli,dok analize ugljena traju i po neko-liko dana. Godi{nje se u Laboratori-ju analizira ukupno vi{e od 400uzoraka goriva - loìvog ulja i uglje-na. Budu}i da su oprema i metodeuvedene za analizu ugljena vrlosli~ne ili identi~ne onima za analizutla i ostalih krutih goriva, tijekompro{le godine CKTL je radio i vi{eod 20 analiza tih materijala za po-trebe Ekonerga i Enerkona.

SVE VE]E ANALITI^KEMOGU]NOSTILABORATORIJA

Da bi CKTL udovoljio strogim zah-tjevima europskih normi i direktiva Europske unijenu`na su stalna ulaganja u njegovu opremljenost i orga-niziranost za kvalitetna i suvremena ispitivanja ipra}enja kvalitete loìvog ulja. Od 1993. godine, a oso-bito nakon 2000. godine, Laboratorij se postupno opre-mio potrebnim instrumentima sukladno me|unarodnimstandardima, pa danas moè zadovoljiti potpunu analizufizikalno-kemijskih svojstava goriva. Do 2000. godineodre|ivani su sljede}i parametri kvalitete loìvog ulja.:gusto}a, to~ka paljenja, viskoznost, sadràj koksa isumpora te ogrijevna vrijednost. Nova oprema iuvo|enje novih metoda zna~ajno su pro{irile analiti~kemogu}nosti Laboratorija, pa se danas u njemu odre|ujui drugi za postrojenje i sam proces izgaranja vrlo va`nipokazatelji: sadràj vanadija i nikla, pepeo, voda, sedi-ment, to~ka te~enja i sadràj PCB-a. Tijekom 2001. go-

dine u potpunosti je razvijena i uvedena ve}ina od ob-veznih metoda za analizu ugljena, a odre|uje se ukupno20 pokazatelja njegove kvalitete, izme|u ostaloga -odre|ivanje ogrjevne vrijednosti, odre|ivanje udjelaugljika, vodika i du{ika, odre|ivanje udjela sumpora,odre|ivanje mineralnog sastava pepela, odre|ivanjeudjela ukupne vlage, hlapivih tvari i drugo.

Od na{e sugovornice, nadalje, saznajemo malo poblièi o opremi, kako onoj starijoj, tako i najnovijoj, koja imje od velike pomo}i za kvalitetno obavljanje njihovog,za HEP va`nog i specifi~nog, posla. Tako ovdje imaju,me|u vi{e od 30 razli~itih instumenata, pe}i za àrenjestare 35 i 17 godina, automatski kalorimetar iz 1991.godine, CHN analizator iz 1992. godine, centrifugu i au-tomatski viskozimetar iz 1995. godine... S druge stra-ne, mogu se pohvaliti i najnovijim instrumentima kao{to je spektrofotometar Oxford ED 2000 (nabavljen2000. godine), koji radi prema na~elu rendgenske flou-roscencije s velikim mogu}nostima kvalitativnog ikvantitativnog ispitivanja krutih, teku}ih i plinovitih tva-ri. Na tom je instrumentu odmah uvedena metodaodre|ivanja kvantitativnog sadràja sumpora, vanadija inikla, kao naj{tetnijih i naj~e{}e prisutnih metala uloìvom ulju koje stiè iz na{ih rafinerija, a odmah seuspje{no po~eo koristiti i za analize ugljena te taloga izspremnika goriva i iz ure|aja za pro~i{}avanje otpadnihvoda. I tijekom 2001. godine za CKTL su nabavljenibrojni novi instrumenti, kao {to su hidrauli~na pre{a,mlin, homogenizator, kompresor za ~i{}enje te plinskikromatograf, koji sluì za odre|ivanje PCB-a u loìvom irabljenim uljima. Potrebni su im jo{ odre|eni suvreme-niji instrumenti za analize pojedinih svojstava ugljena.Najnoviji instrumenti doprinose njihovom brèm i kvali-tetnijem poslu, pa im nerijetko dulje traju pripreme zaanalizu (kalibracija instrumenta) od samih analiza. Na-dalje, {to je itekako va`no, omogu}uju im da rade s vrlomalim koli~inama uzoraka - za sve vrste analiza dovolj-no je dostaviti samo po kilogram ugljena odnosno litruloìvog ulja, jer im za pojedinu analizu treba samo gramuzorka. Zbog toga one ovdje i mogu raditi u lijepim bje-lim kutama.

CILJ - ME\UNARODNA OVLASNICA

U urednom ali sku~enom Laboratoriju cijela je ènskaekipa na okupu. Ljubica Jane{, dipl. in`. kemije, MarijaTrkmi}, dipl. in`. kemije, Gordana Cik, kemijska teh-ni~arka i Kristina Bezina, in`. kemije, te vanjska surad-nica Ljiljana Verbanac, dipl.in`. kemije, zajedno sDubravkom Kerha~ Kmeti}, dipl. in`. kemijske tehnolo-gije, odmah konstatiraju da im manjka mu{ka ruka zaneke mu{kije poslove. U daljnjem razgovoru saznajem iza neke od problema koji ih ti{te. Jedan od njih jest sva-kako neprimjeren radni prostor, jer Laboratorij kao {to jenjihov i oprema s kojom rade zahtijevaju i kvalitetniji ive}i radni prostor. A upravo prostor je i jedan od uvjetaPravilnika o op}im uvjetima koje moraju zadovoljitiovla{teni laboratoriji za provedbu postupka ovla{}ivanja(NN 83/98). Op}i uvjeti za dobivanje ovla{tenja

izravno


SVAKA ISPORUÊNA KOLIÎNA LO@IVOG ULJA, KOJA DOLAZI U PROIZVODNE POGONE HEP-a,PROLAZI KROZ CKTL, A OD 2001. GODINE I UGLJEN ZA PLOMINSKE TERMOELEKTRANE

CKTL sa svojom novom opremom

odre|eni su normom HRN EN ISO/IEC 17025 Op}i kri-teriji za rad ispitnih laboratorija, a Dràvni zavod za nor-mizaciju i mjeriteljstvo obavlja poslove nacionalneslu`be za ovla{}ivanje. Osim prostora valja zadovoljitijo{ mnoge zahtjeve norme: upravljanje i ustrojstvo, la-boratorija, sustav kvalitete, osiguranje kvalitete ispitnihrezultata, upravljanje zapisima i dokumentima ... Ovdjeovlasnicu èljno i{~ekuju, jer njome }e njihov Labora-torij dobiti priznanje da je osposobljen za kvalitetnuprovedbu odre|enih vrsta ispitivanja i ste}i povjerenje uusluge koje pruà. Ina~e, u Hrvatskoj ne postoji niti je-dan akreditiran laboratorij za analizu ugljena, pa je timeizazov jo{ ve}i. Na{e su kemi~arke zavr{ile potrebne se-minare u organizaciji Dràvnog zavoda za normizaciju imjeriteljstvo iz podru~ja uvo|enja sustava normi kvali-tete i akreditacije ispitnih laboratorija, a redovito sudje-luju u znanstveno-stru~nim savjetovanjima iz podru~jaenergetike i goriva. Zahtjevi koje moraju ispuniti ispitnilaboratoriji da bi dobili akreditaciju (ovlasnicu) sloènisu i sam postupak traje tri do pet godina, a CKTL je nanajboljem putu da postane me|unarodno priznati Labo-ratorij za ispitivanje goriva i maziva te osnovnih para-metara okoli{a. Ina~e, takve laboratorije ima ve}inasuvremenih elektroenergetskih sustava u Europi.

Jedan od temeljnih uvjeta akreditacije laboratorija jest ime|ulaboratorijska usporedba, a CKTL je u razdobljuod listopada 2000. godine do velja~e 2001. godinesudjelovao zajedno sa 73 poznata akreditirana svjetskalaboratorija u Me|unarodnom programu ispitivanjaosposobljenosti za analizu ugljena APLAC. Va`nostsudjelovanja u tom Programu za CKTL bila je vi{estru-ka: potvrda organizatora Programa o to~nosti rezultataispitivanja i osposobljenosti CKTL-a za analize ugljena,CKTL je bio jedini hrvatski laboratorij koji je sudjelovaou tom Programu te na kraju to je bio prvi me|unarodniprogram me|ulaboratorijskih ispitivanja proveden uCKTL-u. Moje su sugovornice vrlo zadovoljne {to ovakontrola njihovog rada potvr|uje njihovu kvalitetu, a sveto im je i poticaj da ustraju i dalje na pobolj{anju ipro{irenju analiti~kih mogu}nosti Laboratorija, za {tosu i opremljene i osposobljene. CKTL je 2001. godineuspostavio i vrlo dobru suradnju i potpisao ugovore ome|ulabotarorijskim ispitivanjima s dva najblià ispitnalaboratorija iz Slovenije, onim Petrolovim (za ispitivanjenafte i naftnih derivata) i laboratorijem TE-TO Ljubljana(za ispitivanje ugljena), s kojima redovito razmjenjujuuzorke i rezultate ispitivanja.

NA REPU ZBIVANJA

U CKTL-u, prema rije~ima D. Kerha~ Kmeti}, njih pet jeza sada dovoljno za sve brojne poslove. Naime, kadaustreba i kada je najvi{e posla, a to je tijekom ljeta -kada se pune rezervoari uo~i ogrjevne sezone - rade srastezljivim radnim vremenom i sve rade sve, premdaina~e postoji odre|ena podjela poslova. Za uvo|enje uposao nove kolegice, kao sada ovdje najmla|e Kristinekoja je do{la 1. travnja, potrebno je nekoliko mjeseci.Zadovoljne su s dobrim me|usobnim odnosima, asmeta im {to su nepravedno bodovno zapostavljene, uodnosu na druge inènjere, unato~ tomu {to su vezaneuz proizvodnju. Dislociranost od mati~nog Sektora, na-gla{ava Marija, oteàva im komunikaciju, pa zbog togaosje}aju nedostatak informacija. Jednako tako, ovdjemisle da dostava uzoraka goriva u Laboratorij nije naj-bolje organizirana. D. Kerha~ Kmeti} napominje da suse nekad redovito sastajale i stru~ne kemijske grupe na

razini HEP-a i razmjenjivale iskustva, pa bi trebalo tuvrlo korisnu praksu ponovno pokrenuti.

Zadovoljstvo u poslu, znanje, oprema i volja zapro{irenje posla ovdje je neupitno, jer budu}nost je -kaù - u analizama otpadnih ulja, maziva, otpadnih vodai plina. U svemu tomu trebaju potporu cijelog HEP-a, za~iju dobrobit postoje i rade. Za po~etak bilo bi naj-va`nije rije{iti im ìvotni i radni prostor.

Dragica Jurajev~i}

Simpati~na ènska ekipa CKTL-a: Dubravka Kerha~ Kmeti}, Ljubica Jane{, Marija Trki}, Gordana Cik i Kristina Bezina

Ljiljana Verbanac uz plinski kromatograf

Ljubica Jane{ obja{njava u~enici na praksi na~ela rada kalorimetra i automatskog viskozimetra

Dubravka Kerha~ Kme-ti}, rukovoditelj Od-sjeka kemijske tehno-logije: nabavom novihinstrumenata pojedno-stavljen nam je rad ipro{iren opseg poslo-va

45

U ELEKTROSLAVONIJI PREDSTAVLJENI POTICAJI ZAODLAZAK U MIROVINU

LAK[E DO ODLUKE

U Distribucijskom podru~ju Elektroslavonija Osijek odràn je 25. trav-nja 2003. godine zajedni~ki sastanak poslovodstva poduze}a i radnikakoji, temeljem poticajnih mjera, ispunjavaju jedan od uvjeta za odla-zak u prijevremenu ili starosnu mirovinu. Mjere koje je donijela UpravaHEP-a obuhvatile su u Elektroslavoniji pribli`no ~etrdeset radnika. Svioni mogu, prema ve} prihva}enim kriterijima, za odlazak u mirovinuodabrati dva roka: 30.lipanj ili 30.prosinac ove godine.

- Kako bi se otklonile sve nepoznanice - moramo to naglasiti - oko do-brovoljnog odlaska radnika u mirovinu, propisanim se mjerama nude dvaoblika umirovljenja: dokup mirovine i poticajne mjere. Ostaje osobna vo-lja svakog pojedinca da odlu~i, bez ikakve prisile, ho}e li oti}i u mirovinui pod kojim od ponu|enih uvjeta. Ne bih èlio da netko od vas prisutnihkoji ispunjavate uvjete u mirovinu odlazi s rado{}u, jer bi to zna~ilo damu sve godine provedene u poduze}u nisu bile ugodne. Volio bih da tobude dio zadovoljstva i osobne èlje da se dostojno oprostimo od zajed-ni~kog poduze}a, rekao je potencijalnim umirovljenicima direktor DamirKaravidovi} te dodao:

- Odlazak ve}eg broja radnika u mirovinu je jedan od oblika prijeko po-trebnog smanjenja broja zaposlenih u HEP-u, no za Elektroslavoniju taj }edoga|aj donijeti i odre|ene probleme. Dobrog i iskusnog radnika, kakviste svi vi ovdje prisutni, bit }e te{ko zamijeniti. Zato svima koji se odlu~eprihvatiti ponu|ene uvjete za odlazak u mirovinu prije svega èlim dobrozdravlje i sre}u u tom novom razdoblju va{ega ìvota, a onima koji èleostati obe}avam i dalje na{u potporu u zajedni~kom poslu.

Formalno-pravna obja{njenja odlaska u mirovinu uz ponu|ene poti-caje prisutnima je predo~io Boro Kalu|er, a za podatke o financijskimuvjetima pobrinuo se Krunoslav Franjkovi}. Svi potencijalni umirovlje-nici dobili su izra~une mirovina za oba ponu|ena uvjeta te izra~un ot-premnina. Tako }e svaki od njih mo}i lak{e odlu~iti {to mu jepovoljnije - odlazak u mirovinu ili, pak, daljnji ostanak na svom rad-nom mjestu.

Julije Huremovi}

ìvot


HEP NA SAJMU ZDRAVLJA UVINKOVCIMA

BRIGA ZAZDRAVI OKOLI[POGLAVARSTVO grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemskaùpanija u suradnji s Hrvatskom mreòm zdravih gradova i[kolom narodnog zdravlja "Andrija [tampar" iz Zagreba or-ganizirali su Sajam zdravlja u Vinkovcima. U {portskomcentru u Vinkovcima, od 11. do 13. travnja, izme|u brojnihizlaga~a zdrave hrane, opreme za zdravlje, raznih proiz-vo|a~a opreme kojom se doprinosi pobolj{anju zdravlja,ekolo{kih udruga, {kola koje u svom obrazovnom programuposebnu pozornost poklanjaju ekologiji i zdravom ìvljenju,te tvrtki kojima je ekologija perspektiva, bila je i Hrvatskaelektroprivreda, odnosno Distribucijsko podru~je ElektraVinkovci, prezentiraju}i opredjeljenost za ekolo{ki na~inposlovanja.

"Sajam zdravlja je neposredan na~in za preno{enje porukaza bolje danas i zdravije sutra. Zdravlje najbolje ja~ame|usobna veza, druènje i pomaganje jednih drugima.Zato sve sna`nije ja~a Europska mreà zdravih gradova ukojoj se okupilo 25 europskih gradova me|u kojima su Ri-jeka i Zagreb te odnedavno Vinkovci iz Republike Hrvatske",rekao je dr. Slobodan Lang na sve~anom otvaranju.

"Danas pozivamo na partnerstvo s gospodarstvom, poziva-mo sve na odgovorno pona{anje u ekologiji i zdravstvu, aposebno pozivamo profesionalce na suradnju sa svima kojibrinu za zdravlje ljudi i za{titu okoli{a. Ovaj Sajam zdravlja iovoliki broj izlaga~a potvr|uje da na tom planu imamomnogo toga za ponuditi, a moèmo sigurno jo{ i vi{e", re-kao je okupljenima ùpan Vukovarsko-srijemske ùpanijeNikola [afer.

"Cilj nam je da kao zdravi grad na{im gra|anima omo-gu}imo ljep{i i bolji ìvot s neograni~enim mogu}nostimazdravog ìvljenja. Zdravom stilu ìvota mogu doprinjeti svina{i gra|ani, svaki pojedinac svojim pona{anjem udru{tvu. Sajam zdravlja je na{ poku{aj podizanja informira-nosti o mogu}nostima i na~inima zdravog ìvljenja i konti-nuiranog podizanja kvalitete ìvota", poru~io jegradona~elnik Vinkovaca dr. sc. Mladen Karli}, progla{ava-ju}i Sajam zdravlja otvorenim.

Treba naglasiti da je Sajam zdravlja u Vinkovcima pratilo inekoliko kulturnih, {portskih i informati~kih manifestacija,sve u cilju podizanja kulture zdravog ìvljenja, pri ~emu seizdvajaju okrugli stolovi, primjerice o temi "Zdrava djeca uzdravom okruènju", ili pak predavanja o zdravoj prehrani ilije~enju naj~e{}ih oboljenja koja u velikoj mjeri ugroàva-ju kvalitetu zdravog ìvota. Sli~no je bilo i na {tandu vinko-va~ke Elektre, gdje su na{i stru~njaci govorili o brizi HEP-aza o~uvanje zdravog okoli{a, za {to HEP izdvaja velika sred-stva.

J. Huremovi}

BESKU]NICI U TOPLINI HEP-a

KRAJEM velja~e njih dvoje svili su gnijezdo u praznojposudi za cvije}e. Gdje drugo nego u toplini HEP-a.Ispunili ga pitomom {parogom iz susjednog pitara ionda je ona snijela dva jaja. Uz okvir prozora i za{ti}eniod hladnih bura, koliko je to uop}e mogu}e, naizmjeni-ce su grijali i ~uvali tu svoju dragocjenost. Krajem

oùjka obitelj je bila u punom broju, a mi smo povre-meno svra}ali u Odsjek prodaje, pripreme i uslugaSlu`be za izgradnju i usluge Elektrodalmacije Split, uured Vjere Mikeli} i Mirjane Cvitkovi} koje su odabraneza udomitelje na{ih leta~a besku}nika. S razlogom, reklibi, ptice znaju prepoznati dobre ljude. A, mi smo, prik-radaju}i se iza stakla, zavidno promatrali s kojomlako}om oni svladaju lekciju o {irenju krila.

V. Garber

Na Sajmu zdravlja u Vinkovcima predstavila se iElektra Vinkovci

Mirjana i Vjera i golubica na prozoru

Mladigolu-bi}i naprozorui{~eku-jumamu

MJERE KOJE JE DONIJELA UPRAVA HEP-a OBUHVATILE SU U ELEKTROSLAVONIJIPRIBLI@NO ÊTRDESET RADNIKA

Potencijalni umirovljenici ElektroslavonijeOsijek dobili su poja{njenja prije va`ne odluke

FOTOZAPA@AJ

NAJNOVIJA ISKUSTVA U GRADNJI OFFSHORE VJETROELEKTRANA

@IVI EKSPERIMENTALNI LABORATORIJKADA se spomene Nizozemska, vjerovatno }e svimajedna od prvih asocijacija biti nizinski krajolici i pitore-skne vjetrenja~e koje pogone stalni vjetrovi s istoka.Manje znana istina jest da je Nizozemska smje{tena nazapadnom kraju velike sjevernoeuropske zaravni, kojomod davnina pu{u kontinuirani vjetrovi. Ta je ~injenicabila doista zna~ajna pri razvoju tehnologije iskori{tenjaenergije vjetra, u kojoj danas vode}u ulogu u svjetskimrazmjerima imaju upravo zemlje s tog podru~ja. Nesamo to, ve} i spomenuti prostori sluè kao ìvi ekspe-rimentalni laboratorij pri razvoju novih tehnologija, kojese potom s uspjehom primjenjuju {irom svijeta.

OÊKIVANO PRO[IRENJE OFFSHORE

PROJEKATA SJEVERNOM EUROPOM

Jedno od najnovijih postignu}a je napredak u razvojuoffshore vjetroelektrana, koje se sastoje od vjetroturbinasmje{tenih na morskoj povr{ini.

U usporedbi s kopnenim vjetroelektranama, imaju ne-koliko iznimnih prednosti.

- turbulencija je jako reducirana, omogu}uju}i isko-ri{tenje energije s vi{e efikasnosti i manjeg naprezanjaopreme.

- sloj sporijeg zraka blizu povr{ine je smanjen, {toomogu}uje kori{tenje manjih turbinskih tornjeva.

- brzina vjetra se prosje~no pove}ava, {to je sjevernijazemljopisna {irina.

- ve}e povr{ine su dostupne za smje{taj i razvoj ener-getskih projekata.

Upravo se stoga o~ekuje da se offshore projekti pro{iresjevernom Europom tijekom idu}ih nekoliko godina.Samo u [vedskoj su, i uz nekoliko postoje}ih, ~etirinove vjetroelektrane u konstrukciji, a mnoge druge sepripremaju. Do 2005. godine se planira da }e instaliranikapacitet offshore vjetroelektrana u [vedskoj porasti spribli`no 13 MW na 650 MW.

UTGRUNDEN PROJEKT - PROTOTIPVELIKIH VJETROFARMI U

SKANDINAVIJI

Ve}ina od postoje}eg offshore kapaciteta je smje{tenau Utgrundenu, prvom mjestu na kojem je smje{tenaoffshore elektrana ve}a od 1MW. Lokacija je znana kaoKalmar Sound, na zapadnom rubu Balti~kog mora.Utgrunden ima sedam 1,5 MW turbina proizvo|a~aEnron Wind. Jedna od najve}ih {vedskih elektrokompa-nija Graninge AB, kupuje energiju proizvedenu na farmi- pribli`no 38000 kWh godi{nje.

"Utgrunden projekt se smatra prototipom za izgradnjunekoliko drugih velikih vjetrofarmi koje su u konstrukcijiu Skandinaviji", kaè vjetroenergetski konzultant GunnarBritse.

Lokacija Utgrunden je izabrana radi jakih vjetrova - 35km/h na visini od 55 m - i relativnoj dostupnosti u od-nosu na urbane centre i infrastrukturu mreè. Vjetroe-lektrana se nalazi 36 km od grada Bergkvara, a energijase predaje podmorskim kabelom prema otoku Olandupreko 20 kV podmorskog kabela. Dodatna pogodnost jeda je dubina kojom prolazi kabel na tom mjestu tek petdo {est metara, premda je prosje~na dubina Balti~kogmora 45 metara.

SPECIFI^NOSTI NALA@UPOSEBAN PRISTUP

Vremenske nepogode zahtijevaju prilago|enje vjetroelek-trana maritimnom okoli{u.To uklju~uje specijalne boje ipremaze, kojima se postiè visok stupanj antikorozijskeza{tite, hermeti~ku zatvorenost generatorskog postrojenja iposebne su{ilice koje }e unutar vjetroelektrane odràvativlagu na zadovoljavaju}e niskoj razini.

Na vjetrofarmi je stalno prisutna i dizalica, jer su planeriizra~unali da je za potrebe odràvanja jeftinije da se upostrojenju stalno drì dizalica, nego da se povremenodovozi. Svaki turbinski toranj ima i kontejner zaodràvanje, smje{ten 6,5 metara iznad povr{ine mora,

koji sadrì elektroniku - transformator, konverter i kon-troler - i sluì kao privremeno skloni{te kada je posadaprisiljena preno}iti.

Turbine na ovoj lokaciji, tako|er, imaju ugra|enu kon-trolu faktora snage, koja omogu}uje da se u mreùisporu~uje reaktivna snaga, kontrolira napon i stabilizi-raju slabe mreè.

Zbog sloènih uvjeta pri konstrukciji, offshore farmenisu tako ekonomi~ne kao kopnene. Prijevoz opreme iljudi je skup, te{ki strojevi i njihov transport predstav-ljaju problem, a tako|er i cijena - polaganje i odràvan-je podmorskog kabela.

Do danas, offshore vjetrofarme su bile u velikoj mjeridràvno subvencionirane. U poku{aju da se to promije-

ni, idu}i projekt u Danskoj }e imati instaliranu snagu od160 MW, kako bi se velikom instaliranom snagomsmanjila cijena proizvedene energije i pobolj{alatrì{na konkurentnost.

OSTVARENJE BROJNIHBUDU]IH PRIPREMLJENIHPROJEKATA, BEZ OBZIRA

NA ZABRINUTE

Novac pri tomu nije jedina i najve}a prepreka. Eko-lo{ke organizacije i ribari se brinu o utjecaju vjetroe-lektrana na okoli{. âk i vojska vidi takva postrojenjakao potencijalni problem, radi eventrualnih nejasno}aoko iskori{tavanja morskog prostora i posezanja dru-

gih dràva za neutralnim teritorijima. Pomorska indu-strija vidi farme kao potencijalne prepreke za brodskeputeve. Zrakoplovni specijalisti su zabrinuti radi po-tencijalne opasnosti koju vjetroelektrane predstavlja-ju za raznovrsne niskolete}e letjelice, avione,helikoptere i padobrance. Mnogi pojedinci iz lokalnihzajednica su zabrinuti radi potencijalnog negativnogutjecaja vjetroelektrana na izgled krajolika i turisti~kepotencijale.

Pa i uz sve to, energija proizvedena na ovaj na~in neone~i{}uje okoli{ i obnovljiva je - razlozi koji su dovolj-no jaki da daju mogu}nost ostvarenja velikog brojabudu}ih projekata koji su u pripremi.

Gordan Bakovi}

nove tehnologije

DO 2005. GODINE U [VEDSKOJ SE PLANIRA PORASTINSTALIRANIH KAPACITETA OFFSHORE VJETROELEKTRANAS PRIBLI@NO 13 NA 650 MW


IZVJE[TAJNA SKUP[TINA PODRU@NICE UMIROVLJENIKAELEKTROPRIJENOS ZAGREB

U RAD UKLJUÎTI VE]I BROJUMIROVLJENIKAU skladu sa dugogodi{njom tradicijom i ovog su setravnja, u sjedi{tu Hrvatske elektroprivrede u Zagrebu,okupili umirovljenici Podru`nice Elektroprijenosa - Za-greb na Izvje{tajnoj skup{tini. Nakon izbora Radnogpredsjedni{tva, nazo~nima je predstavljen dnevni red, apredsjednik podru`nice Antun [aler predstavio je Pro-gram rada Podru`nice i plan za 2003. godinu. Nazo~nisu tako mogli raspravljati o dosada{njem radu Udruge iPodru`nice te dobiti sve informacije o financijskojpomo}i za bolesne i socijalno ugroène umirovljenike.Nagla{eno je da bi se svi umirovljenici koji imaju velikenov~ane izdatke za lijekove, ortopedska pomagala, re-habilitaciju, hemodijalizu i sli~no trebali javiti Udruzi zaodgovaraju}u financijsku pomo}.

Predsjednik A. [aler izrazio je zadovoljstvo dosada{njimkomuniciranjem Podru`nice Elektroprijenosa s UpravomHEP-a, s obzirom na odobrena financijska sredstva nu`naza daljnji rad Podru`nice, s tim da je postignut dogovor oisplati od 120 kuna mjese~no svakom umirovljeniku te200 kn "boì}nice". Uz to, unutar Podru`nice dogovorenoje da }e ~lanovima koji pla}aju ~lanarinu, posmrtnapomo} biti ispla}ena u iznosu od 2000 kn, {to je za 500kuna vi{e od dosada{njeg iznosa. Kako se umirovljeniciznaju izboriti za svoja prava pokazuje i ~injenica da }eUdruènje umirovljenika HEP-a biti uklju~eno i u privatiza-cijski proces. Kako bi ostvarili ~vr{}u koordinaciju, umi-

rovljenici pet velikih poduze}a: HT, HP, H@, INA i HEP orga-nizirali su se u zajedni~ku organizaciju. Na ~elu teorganizacije svake godine izmijenjivat }e se predsjednik izjednog od tih pet poduze}a, koji }e predstavljati organiza-ciju u Vladi, a ove je godine predsjednik umirovljenikHEP-a Ivan Sokoli}.

Na sastanku su se mogle ~uti informacije i brojna pi-tanja zainteresiranih umirovljenika o programu oìvlja-vanja Podru`nice, borbi za umirovljeni~ke stavove,kulturno zabavnu rekreaciju te poja~avanju Upravnogodbora uklju~ivanjem {to ve}eg broja umirovljenika urad podru`nica u svrhu {to bolje organizacije. Uz infor-maciju o mogu}nosti kori{tenja odmarali{ta HEP-a upredsezoni i podsezoni u 30 posto manjem iznosu odcijene, pozvani su svi zainteresirani da se jave pred-sjednicima njihovih podru`nica, a umirovljenici Elek-troprijenosa mogu to u~initi svake srijede kada deùrajuumirovljenici Elektroprijenosa. Predsjednik Podru`nicena kraju dvosatnog radnog dijela sastanka najavio jeodràvanje godi{nje skup{tine Udruge 24. travnja o.g.,na kojoj }e biti nazo~ni svi predsjednici podru`nicaUdruge te svi zainteresirani umirovljenici. Uz poziv A.[alera da se na daljnjim susretima aktivira {to vi{e umi-rovljenika, nastavljeno je ugodno druènje svihnazo~nih u malo opu{tenijem ozra~ju.

Lucija Kutle

umirovljenici


NAGOMILANE PROBLEMERJE[AVATI USKLA\ENIMDJELOVANJEMUMIROVLJENI^KE udruge javnih poduze}a (H@, INA, HEP,HP i HT) osnovale su zajedni~ki Koordinacijski odbor radiuskla|enog djelovanja u rje{avanju problema umirovljenika.

Rije~ je o sljede}em:

- ostvarenje prava na dionice kako je to propisao Zakon, a ak-tualna vlast manipulira provedbu;

- materijalno stanje umirovljenika, od Odluke Vlade RH-e iz1993. godine, kojom je ukinuto uskla|ivanje mirovina s ra-stom pla}a, drasti~no se do danas pogor{alo. Mirovine su do1993. godine u prosjeku iznosile 70 posto prosje~ne pla}e.Prosje~ne pla}e tada su iznosile pribli`no 1.050 kuna, a pro-sje~ne mirovine pribli`no 700 kuna mjese~no. Do 1998. go-dine postupno su zaostajale za pla}ama do iznosa 38 posto :100 posto, pa se za to razdoblje kumulirao dug ve}i od 30milijardi kuna;

- umirovljeni~ke udruge (Matica, Sindikat, Hrvatska strankaumirovljenika) osporavale su vladinu Odluku preko Ustavnogsuda, koji je 1998. godine ukinuo Vladinu Odluku i naloìoda se mirovine usklade s rastom pla}a i utvrdi nastali dug.Vlada i Mirovinski fond ignorirali su provedbu, pa su uslijedi-le tu`be umirovljenika koje su u Upravnom sudu pozitivnorije{ene, ali se uskla|enje i dalje osporava, pa je rje{avanjeupravo u tijeku;

- da bi dijelom pobolj{ala materijalni poloàj umirovljenika izadovoljila Odluku Ustavnog suda, zapravo izbjegla provedbuOdluke, Vlada je 1998. godine donijela Zakon, a Mirovinskifond izradio Pravilnik o dodatku na mirovinu od 100 kuna +6 posto mjese~no. To iznosi pribli`no 13 posto prosje~nemirovine, ali ne ulazi u mirovinsku osnovicu, pa se na taj iz-nos ne dobiva ni{ta kod uskla|ivanja mirovina.

Umirovljenici traè i nadalje, da se taj dodatak unese u miro-vinsku osnovicu. To je mirovine podiglo na razinu 42 posto :100 posto u odnosu na pla}e;

Godine 2000. donesen je Zakon kako bi se izravnale velikerazlike u mirovinama istih umirovljenika umirovljenih u godi-nama 1993. do 1998., koje su se razlikovale i do 38 posto.Raspon izjedna~enja se kretao od 20 posto do 0,5 posto.Prosjek je iznosio 12 posto. Vlada demago{ki tvrdi da je timZakonom povisila mirovine za 20 posto. Prosjek mirovinapodigao se na iznos 46 posto : 100 posto, da bi ga porast ci-jena danas sveo na 44 posto : 100 posto. Danas prosjekpla}e iznosi pribli`no 3.800 kuna mjese~no, a prosjek miro-vina s dodatkom 1.680 kuna mjese~no. Da bi mirovine dosti-gle 70 posto pla}e (2.660 kuna mjese~no), trebalo bi ihpovisiti za 58 posto. Umirovljenici se bore da se to i ostvari:

- mirovine se danas uskla|uju dva puta godi{nje s indeksom1/2 rasta pla}a i 1/2 rasta tro{kova ìvota. Mirovine time svevi{e zaostaju za pla}ama. Traìmo da se uskla|ivanje provodisamo u odnosu na prosje~ni rast pla}a.

Nabrojeno, kao i mnoge druge probleme, osnovana Koordi-nacija rje{avat }e zajedno i u suradnji s Maticom umirovlje-nika, sindikatom umirovljenika i Hrvatskom strankomumirovljenika.

To }e biti put da se angaìramo u sljede}im parlamentarnimizborima i u Hrvatski Sabor izaberemo na{eg predstavnika:

- jer nas je vlast HDZ-a oplja~kala i osiroma{ila,

- jer nas je koalicija prevarila,

- jer nas niti jedna parlamentarna politi~ka stranka u Saborunije predstavljala niti za{titila na{e opravdane zahtjeve i in-terese.

Petar Kuzele

Predsjednik A. [aler izvijestio je nazo~ne umirovljenike Elektroprijenosa o Programu i planu za ovu godinu

Svaki sastanak umirovljenika prigoda je da se izravno ~uju informacije o zajedni~kom radu i nastojanju za ostva-renje ciljeva

CILJEVI KOORDINACIJSKOGODBORA UMIROVLJENI^KIHUDRUGA JAVNIH PODUZE]A

SKUP[TINA UDRUGE UMIROVLJENIKA HEP-a ZAGREB

NAJVA@NIJI JE RAD U PODRU@NICAMANA POÊTKU Skup{tine Udruge umirovljenika HEP-aZagreb, odràne 24. travnja, 46 nazo~nih ~lanovaSkup{tine su minutom {utnje odali po~ast umrlimumirovljenicima izme|u dviju skup{tina. Potom jepredsjednik zagreba~ke Udruge Ivan Sokoli} predo~ioIzvje{taj o radu u prethodnom razdoblju, kao i o ute-meljenju Zajednice udruga umirovljenika HEP-a i Ko-ordinacijskog odbora umirovljeni~kih organizacijaHEP-a, H@-a, INE, HP-a i HT-a. Ina~e, aktivnosti umi-rovljeni~kih udruga, naglasio je, ponajvi{e ovise oradu podru`nica, pa je itekako va`na suradnja pred-sjednika podru`nica, ~iji se zajedni~ki sastanak plani-ra ove godine. Na kraju je naglasio da je ostvarenopravo umirovljenika na kori{tenje hepovih odmarali{tas 50 posto popusta u vrijeme prije i poslije sezone.

Antun [aler, predsjednik Upravnog odbora, napomenuoje kako UO treba poticati rad u njihovih 19 podru`nica,ali nema povratne informacije o tomu {to se gdje radi.Oteàna je me|usobna komunikacija podru`nica.Upravni odbor je servis koji treba pomo}i podru`nica-ma, ali ne zna za njihove te{ko}e. Rad pojedinih po-dru`nica, kao primjerice prijenosove, dodatno oteàva ira{trkanost njezinih ~lanova. Najva`nije je, nastavio je,prepoznati interese umirovljenika i svoje aktivnosti

usredoto~iti na njih. Izdvojio je kao najbolju i najaktiv-niju Podru`nicu zagreba~ke Elektre, koja je na ~elu spredsjednikom Antom Star~evi}em pokrenula brojneaktivnosti i oko njih okupila brojne umirovljenike. Nakraju je ustvrdio kako }e u lipnju njihova Udruga obi-ljeìti mali jubilej - pet godina od Osniva~ke skup{tine,a sljede}e godine odràt }e Izbornu skup{tinu, kada }ese u Udruzi trebati angaìrati neki novi i mla|i ~lanovi,jer su heroji ve} umorni.

Stjepan \urek je podnio Izvje{taj o financijskom poslo-vanju Udruge, a potom je uslijedila rasprava u kojoj su po-jedini predsjednici podru`nica iznijeli svoja iskustva iustvrdili kako Udruga treba po`rtvovne ljude. Potom je Pe-tar Kuzele, umirovljeni direktor zagreba~ke Elektre i pot-predsjednik Gradskog odbora Hrvatske strankeumirovljenika Zagreb podsjetio sve nazo~ne s nastojanji-ma ove umirovljeni~ke stranke na ostvarenju prava svihumirovljenika i upoznao ih snjegovim prijedlogom pri-prema za sljede}e izbore.

Nakon prihva}anja iz-vje{taja, raspravljen je ipredloèni Programa radaUdruge za 2003. godinu,

koji predvi|a nastavak dobre, ali i jo{ bolje suradnje sposlovodstvom HEP-a, pobolj{anje rada s podru`nica-ma, nastavak suradnje s hepovim sindikatima, bolju in-formiranost na razini Udruge i podru`nica te kvalitetnijirad umirovljeni~ke organizacije. Spomenuta je i potrebaprovo|enja ankete, kojom bi se ispitala mi{ljenja ~la-nova o potrebama potrebe, interesima i njihovim èlja-ma. Ti bi podaci bili vrijedni za usmjeravanje daljnjihaktivnosti.

Dragica Jurajev~i}

umirovljenici


IZVJE[TAJNO-IZBORNA SKUP[TINA PODRU@NICEDIREKCIJA I STRU^NE SLU@BE

AKTIVNOSTISUKLADNEMOGU]NOSTIMAPETNAESTOG travnja o.g.Podru`nica umirovljenikadirekcija i stru~nih slu`biodràla je svoju Izvje{taj-no-izbornu skup{tinu.Predsjednik Upravnog od-bora Du{an Borsky podnioje Izvje{taj za proteklojednoipolgodi{nje raz-doblje, naglasiv{i kako jeUpravni odbor to vrijemeradio u nepotpunom sa-stavu (bez tri ~lana). Nje-gove aktivnosti svodile suse na uobi~ajene pomo}iumirovljenicima slabijeg

materijalnog i zdravstvenog stanja, na temelju provedene ankete. Naime, ostale su aktivnostibile ograni~ene i financijskim (ne)mogu}nostima.

Potom su izabrani novi ~lanovi Upravnog odbora, kao zamjena tri ~lana, koji su se izjasnilida ne mogu sudjelovati u radu Upravnog odbora zbog obiteljskih razloga. Novi ~lanovi suBiserka Stilinovi}, Vladimir Ratkajec i Paulina [op. Upravni odbor je i poja~an s jo{ ~etiri~lana, a to su Dobrosav Deli}, Verica [el, Vladimir Tomi} i Mirko Novak, pa se moè o~eki-vati da }e brojniji Upravni odbor biti i djelotvorniji.

Marko Juri{i}, ~lan Upravnog odbora zagreba~ke Udruge umirovljenika, izvijestio je nazo~nes aktivnostima na razini te Udruge, odnosno s formiranjem Zajednice udruga umirovljenikaHEP-a, umjesto prija{nje Koordinacije. Jednako tako je naglasio i zna~aj suradnje s umirov-ljeni~kim udrugama ostalih javnih poduze}a, te osnivanje zajedni~kog Koordinacijskog od-bora HEP-a, H@-a, INE, HP-a i HT-a. Nadalje, govorio je i o privatizaciji HEP-a i poloàjuumirovljenika u tome, te o anga`manu oko povrata dugova umirovljenicima i porastu mirovi-na. U daljnjoj raspravi nagla{ena je potreba ve}e suradnje sa Hrvatskom strankom umirov-ljenika i poku{aja usmjerenja umirovljeni~kih glasova na izborima prema toj Stranci, kako biumirovljenici preko svoga zastupnika poku{ali rije{iti svoj sve teì socijalni status. U svakomslu~aju, zaklju~eno je, umirovljenici se na svim razinama trebaju bolje organizirati zbogrje{avanja zajedni~kih problema.

Dragica Jurajev~i}

IZVJE[TAJNA SKUP[TINA PODRU@NICEUMIROVLJENIKA ELEKTRE ZAGREB

BROJNE AKTIVNOSTI I U OVOJ GODINIIZVJE[TAJNA skup{tina Podru`nice umirovljenika Elektre Zagreb odràna je 9. travnja ove godi-ne u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu, a u dvorani na sedmom katu traìlo se mjesto vi{e. DP Elektra Za-greb, spomenimo, ima pribli`no 800 umirovljenika, od kojih je polovica u~lanjena u Podru`nicuUdruge umirovljenika HEP-a.

Umirovljenike je pozdravio direktor HEP Distribucije d.o.o. Ante Pavi} i sam, kako je napome-nuo, negada{nji zagreba~ki elektra{, predstaviv{i im najnovije organizacijske promjene u Hrvat-skoj elektroprivredi te posebno one koje o~ekuju distribucijsku djelatnost.

S radom Udruge umirovljenika HEP-a i Podru`nice u proteklih godinu dana upoznao ih je pred-sjednik Podru`nice Ante Star~evi}. Podru`nica, naveo je, i dalje vodi brigu o svojim bolesnim~lanovima te o onima koji ìve u teìm socijalnim okolnostima.

Podsjetio je i na organizirana druènja umirovljenika krajem pro{le godine u Gunduli}evoj ulicite u pogonima Zelina, Samobor i Zapre{i}, u ~emu su im, kako je naveo, nov~ano i organizacij-ski pomogli vode}i ljudi Elektre Zagreb i rukovoditelji pogona. Dobar odziv umirovljenih elek-tra{a zabiljeèn je i prigodom posjeta kazali{nim predstavama, a uspje{no su organizirana i triizleta: u Ivani} Grad-Naftalan, Bizova~ke toplice i Topusko, pri ~emu su umirovljenici platilisamo prijevoz, dok je sponzor namirio ostale tro{kove.

Pravo na boì}nicu, sudjelovanje umirovljenika u privatizaciji, uklju~ivanje novih ~lanova i daljesu obuhva}eni planom rada Podru`nice. Tu je i kori{tenje odmarali{ta, pomo} ~lanovima, orga-niziranje druènja, izleta (planiraju se odlasci na Brijune, u Sutinske te u Daruvarske toplice) iodlaska u kazali{te. Po~etkom svakog mjeseca umirovljenici mogu saznati raspored odabranihkazali{nih predstava, za koje ulaznice dobivaju prema popularnoj cijeni. ^lanovi zainteresirani zarad u Podru`nici pozvani su da se jave na deùrni telefon ili da do|u na uobi~ajeni susret utor-kom u prostorije Podru`nice u Ulicu grada Vukovara.

Pljesak nazo~nih na Skup{tini izazvala je informacija da }e sve umirovljeni~ke podru`nice HEP-auputiti Vladi zahtjev za uskla|ivanjem mirovina s pla}ama.

- O~ito je da smo zakinuti, stoga samo traìmo oduzeto, napomenuo je Ante Star~evi}. Umirov-ljenicima je, kazao je, potreban zastupnik u Saboru, stoga treba razmisliti za koga }emo glasovatina predstoje}im izborima.

O radu Udruge i Zajednice umirovljenika te o privatizaciji HEP-a govorio je Ivan Sokoli}, napo-menuv{i kako su sve njihove aktivnosti u proteklom razdoblju bile usmjerene na Zakon o privati-zaciji HEP-a.

- Umirovljenici nisu bili obuhva}eni njegovom prvom verzijom, ali smo lobiranjem uspjeli ostvaritinjihovo pravo na dionice, rekao je Ivan Sokoli}.

Kako je napomenuo, primjer privatizacije HT-a ponukao ih je na osnivanje koordinacije umirov-ljeni~kih udruga javnih poduze}a, jer HEP, H@, HT i INA dijele sli~nu sudbinu. Govore}i o pred-stoje}im izborima, tako|er je naglasio kako umirovljenici èle imati svoje zastupnike u Saboru.

Rad umirovljeni~ke organizacije, naglasio je, nai{ao je na razumijevanje u HEP-u, koji im je daove}a sredstva nego pro{le godine. Tako je i naknada za pogrebne tro{kove pove}ana na dvijetisu}e kuna, a nedavno je odlu~eno da umirovljenici imaju upola manju cijenu za odmarali{ta.

Nakon iscrpnog dnevnog reda, umirovljenici su nastavili druènje na zajedni~kom objedu.

Tatjana Jalu{i}

Heroji su umorni - poruka je ~elnika Udruge umirov-ljenika HEP-a

Delegati Skup{tine Podru`nice direkcija i stru~nih slu`bi

POGLEDAJMO SE U VLASTITOM ZRCALU

ZA[TO SE RODITI, @RTVOVATI ITRPJETI I UMRIJETI?KAD ÔVJEÂNSTVO izgubi smisao za Boga, zatvara sebudu}nosti i neizbje`no gubi perspektivu svoghodo~a{}a u vremenu - podsje}a papa Ivan Pavao II., ~ijise tre}i dolazak u na{u Domovinu Hrvatsku o~ekuje suzbu|enjem ali i rado{}u. Njega ~ini velikim ve} samomjesto povijesnog namjesnika Sv. Petra na Zemlji. On jei kao dràvnik, istina minijaturne dràvice Vatikan, trenu-ta~no najve}a karizmatska osoba na{eg doba i ovoga tzv.virtualnog {to ne zna~i i sretnog svijeta. Papina vjera jeneporeciva i dosljedna bogotvornom nazoru i svestvarnojvjeri Isusa Krista, pa poziva svijet da doku~i smisao nje-gova raspe}a na kriù, smisao njegova otajstva ro|enja,mu~eni~ke smrti i dalekose`nog uskrsnu}a {to su zapra-vo tri stupa jedne iznimne i nezamijenjive arhitekture,simbolizirane i stvarne na zajedni~kom mostu stalnihkretanja ìvih bi}a izme|u Zemlje i Neba te stalnih ~ovje-kovih prijelaza iz prolaznog zemaljskog u vje~ni nebeskiìvot.

Stoga je Papa uporan i neumoran pozivaju}i ~ovje~an-stvo u vjernost Bogu te - upu}uju}i sve ljude dobre voljena trajno traènje i produbljivanje istinskih ìvotnih vri-jednosti, unato~ druk~ijoj struji svijeta i vremena u koje-mu ìvimo. Istina skoro svagda{njih upozorenja glasi: - Upotro{a~kom dru{tvu, koje iza blje{tavila reklama i za-mamnih ponuda nudi veliku prazninu vrednota i ideala,ìvot je mnogim ljudima dana{njice sve konfuzniji, najednoj i sve nepravedniji, na drugoj strani. Stil ìvota udru{tvu kakvog gradi ljudski neartikulirana skoro pomah-nitala globalizacija i profit, ne prihva}a `rtve, ne prihva}aonog tko nema, ne prihva}a poniznog, neznatnog.

Zbog toga je u na{emu svijetu i vremenu ra{irena kulturapoglavito proèta egoizmom i zatvorena poznavanju i lju-bavi prema Bogu. To je kultura koja, odbacuju}i zapravosigurno upori{te u boànskoj transcedenciji, prouzro~ujeizgubljenost i nezadovoljstvo, ravnodu{nost i osamlje-nost, mr`nju i nasilje.

Ima li drugih i druk~ijih razloga i motiva da se istinskisvijet pogleda u vlastitom zrcalu i da pristupi temeljnimpitanjima ljudske egzistencije. Odgovori odre|uju ~itavo~ovjekovo djelovanje: za{to se roditi, umrijeti, `rtvovati itrpjeti, a kr{}ani ih pronalaze u Isusu Kristu.

ISUSOVE STOPE

Uskrs je kao najstariji i najve}i kr{}anski blagdanuzvi{ica s koje se upire posebni pogled na povijest, ali ina sada{njost, pa i na budu}nost ~ovje~anstva. Taj blag-dan okuplja kr{}ane u dugovjekovnom i tradicionalnomvjerskom slavlju i obredu, ali je na svoj na~in prigodan iprikladan za intimna, kao i globalna promi{ljanja svijeta ivremena u kojem ìve iz nara{taja u nara{taj vjernici inevjernici. Sve religije njeguju svoje svjetonazore, pa ikatli{tvo koje se na popri{tima ìvotne zbilje i dru{tvene

stvarnosti napose bavi pitanjem i mjestom kr{}anina udru{tvu, u stopu s Isusovim naukom.

Kr{}ani su dobili svoje ime prije dvije tisu}e godina.Jednu od najboljih definicija vjernika-kr{}anina dajeapostol Petar kada precizira, kako navodi teolog MiroslavLorencin, da je to osoba koja "ide Njegovim (Isusovim)stopama". Koje su to Isusove stope kojima vjer-nik-kr{}anin i danas ide?

Za Isusa je zapisano da je "prolazio ~ine}i samo dobroljudima", da "je iscjeljivao svaku bolest i nemo} me|uljudima". Nije isklju~ivao, isti~e Lorencin, svoju pomo}ni pojedincima ljudima ni ~itavim narodima, ~ak niomraènima kao {to bija{e u njegovo vrijeme narod Sa-marijanaca. U~io je da radnik treba marljivo raditi, a po-slodavac po{teno platiti. Govorio je o "spremnosti danosimo svoj kri`" kale}i sebe u no{enju svoga. Gledeupravljanja novcem, u~io je o "dono{enju dara Bogu u

crkvu, a davanju poreza Caru", {to je pravedni~ki dijeliojedno od drugoga ukazuju}i na bit odgovornosti i smisaouzajamnosti. Jasno je i izravno upu}ivao na na~elo da-vanja i na {tetu koju ~ovjek ~ini sebi kad je sebi~no okre-nut samo sebi. Drào je da je obitelj temelj zajednice idru{tva i da je Bog ~ovjeka stvorio za svezu braka, kakobi djeca odrastala u sretnom okru`ju. Svojim druènjem ipomaganjem najniìm slojevima dru{tva pokazivao jedru{tvenu osjetljivost za one koji su najmanje imali i naj-vi{e trebali. Ljubav ~ak i prema neprijateljima nije mubila ni strana ni te{ka.

Te i druge Isusove stope stopljene u put i istinu ocrtanesu u Evan|eljima te se kroz ~itavu povijest ~ovje~anstvaproteè pitanje - "jesu li ovi ideali samo sjaj zvijezda kojegledamo na nebeskom svodu ali nikada do njih nestièmo? Jesu li utopija koju je nemogu}e dosegnuti?"

Za ta pitanja, ~ini se, da ba{ dana{nji svijet ima najmanjepotvrdnih odgovora, premda je brojniji u usporedbi s mi-nulim vjekovima, tehnikom i naukom opskrbljenosti tebogatiji nego ijedan drugi u prethodnim kulturama i civi-lizacijama.

No, to samo uve}ava bit i va`nost sintagme - bitikr{}anin u dru{tvu. Kao {to i na{ teolog M. Lorencin na-gla{ava, to nije samo u~enje, to nije samo svjetonazor -to je iskrena odanost nebeskom Ocu, to je napose i na-dasve ìvot po Isusovim stopama.

[TO SI TI, ZEMLJO, I OTKUD TVOJAPUTANJA?

I to se pitanje pojavljuje u svjetlu Uskrsa i postavlja usvjetlu ~itave povijesti, osobito sada{njeg trenutka svije-ta i ~ovje~anstva.

[to si ti, Zemljo, i otkuda si?

U dramati~nim trenucima na{eg i u Svemiru jedino poz-natog Planeta, navedeno pitanje zaokuplja i velike umovei obi~ne male ljude oduvijek istjerivane iz vlastita ìvot-nog prostora neprekidnim eksplozijama jedne bomberaznovrsnog koncentrata: praiskonskog grijeha koji jesam po sebi zlo, ali i izvor drugih zemaljskih zala - rato-va, nasilja, socijalnih nepravdi, gluposti, oholosti,poùde, laì, neprirodnih bolesti i ~itave anatomije ~ov-jeku svojstvene destruktivnosti nasuprot stvarala~koggenija, ali i duhovnog patuljka koji prebiva u njemu.

Ako je na toj razdjelnici izme|u dobra i zla ~ovjek do{aokraju svoje povijesti, onda neodgodivo mora zaokrenutise i po}i stopama Isusa, da bi izbjegao tragi~nu kob vla-stite sudbine, ìvotvornim odgovorima na pitanja:

• Zemljo jesi li pra{ka {to se podigla ispod nogu Gospo-da dok je i{ao od istoka Svemira do njegovog zapada, ilisi iskra isko~ila iz ognja Beskona~nosti?

• Jesi li sjeme zasijano u polje etera da bi njegovalju{tura bila probijena odlu~no{}u jezgra i da bi seboànska mladica vinula ka onomu {to je izvan etera?

• Jesi li plod koji Sunce obasjava. Jesi li plod na stabluUniverzalne Spoznaje ~ije korijenje seè u dubineVje~nosti, a granice mu se izvijaju u dubine Beskraja?Jesi li, mo`da, dragulj koji je Boànstvo Vremena stavilou pregr{t Bezdanja?

• Jesi li ~edo u naru~ju Svemira ili si starica {to pratiprotok Vremena zasi}ena njegovom mudro{}u?

Kao da je slutio veliku, skoro planetarnu tjeskobu {to suje razmahala svjetska zbivanja ba{ o ovom Uskrsu 2003.godine, ova pitanja naveo je dvadesetih godina minulog20. stolje}a suvremeni velikan arapske knjièvnosti HalilDùbran. Dao je i odgovore nadahnute stopama Isuso-vim.

- Ti si ja, o Zemljo! Ti si moj vid i moje srce; ti si moj ra-zum, moja ma{ta i moji snovi; ti si moja glad i è|; ti simoj bol i radost; ti si moj san i moja java. Ti si ja, o Zem-ljo i da nije mene ni tebe ne bi bilo.

I na kraju jo{ jedno zajedni~ko pitanje: Zar da te i nadaljegrijehom kaljamo, mr`njama ukaljamo, ratovima razori-mo - o, Zemljo samilosna, uskr{nja i sveta?

Josip Vukovi}

uskrs 2003.


U POTRO[A^KOM DRU[TVU, KOJE IZA BLJE[TAVILA REKLAMA I ZAMAMNIHPONUDA NUDI VELIKU PRAZNINU VREDNOTA I IDEALA, @IVOT JE MNOGIMLJUDIMA DANA[NJICE SVE KONFUZNIJI, NA JEDNOJ I SVE NEPRAVEDNIJI, NADRUGOJ STRANI, A STIL @IVOTA U DRU[TVU KAKVOG GRADI LJUDSKINEARTIKULIRANA SKORO POMAHNITALA GLOBALIZACIJA I PROFIT, NEPRIHVA]A @RTVE, NE PRIHVA]A ONOG TKO NEMA, NE PRIHVA]APONIZNOG, NEZNATNOG

I.Su

{ec

22. MUZI^KI BIENALE

ODNOS TEHNOLOGIJE I GLAZBE

ZAVR[EN je 22. Muzi~ki bienale Zagreb, me|unarodni fe-stival suvremene glazbe. Ovogodi{nja manifestacija se te-meljila na propitivanju tehnologije kao odredniceglazbenog stvarala{tva. Drugim rije~ima, postavljaju se pi-tanja odnosa tehnologije i umjetnosti, potom, donosi litehnolo{ki napredak bitnu promjenu na podru~ju estetike ikreativnosti? Dakako, spomenuta su pitanja na koja nemajednog i kona~nog odgovora, a organizatori ovogodi{njegMBZ smatrali su da su dovoljno u~inili ako su ponudiliprogram koji }e im pomo}i da sami na|u odgovor na tapitanja.

Prije nego {to se budemo osvrnuli na pojedina glazbenadoga|anja u okviru MBZ-a, valja konstatirati dvijezna~ajke. Prvo, Muzi~ki bienale Zagreb traje ve} 44 godine{to je najimpresivnija glazbena manifesticija Hrvatske.Drugo, ovogodi{nji MBZ je predigra velikog doga|aja2005. godine kada }e prema odluci Me|unarodnogdru{tva za suvremenu glazbu MBZ biti i Festival svjetskihdana glazbe, {to je doista veliko priznanje, ali i obveza.

"OPERA HEMOFIKCIJA" - BESMISLENOLIBRETISTI^KO [TIVO

Sve~ano otvorenje u HNK po~elo je izvedbom opere"Obraz uz obraz" meksi~kog skladatelja Juana Trigosa kojije svoje djelo nazvao "opera hemofikcija". Skladatelj je do-ista pretjerao s nebuloznim ras~lanjivanjem i razra~una-vanjem s katoli~kim moralom i licemjerjem, razglabaju}idugo i zamorno o krvi: djevi~anskoj i menstrualnoj, spol-nim organima i svakovrsnim tjelesnim izlu~evinama, nijeneobi~no da su mnogi slu{atelji napu{tali predstavu uzzaklju~ak "da je to dosadno i degutantno". Dodajmo nakraju da bi sama glazba mo`da bila i prihva}ena, jer nijenezanimljiva utoliko vi{e {to su se pjeva~i i glumci doistavrlo uvje`bano trudili da osmisle to besmisleno libreti-sti~ko {tivo.

Iste ve~eri je puno zanimljiviji bio solisti~ki vokalni perfor-mans Nijemca Brixa Bargelda u Gavelli. Prepuna dvoranauìvala je u zvukovnim majstorijama proizvedenimisklju~ivo glasom i pomo}nom kompjutorskom tehnologi-jom. S obzirom da je odnos tehnologije i glazbe glavnatema Biennala, to je bio doista tehnolo{ki show.

Projekti francuskog koreografa Patricea Barthesa "Silence2" i "Silence 3" bile su predstave u kojima je publici bilozabranjeno slu{anje i gledanje! Naime, nakon {to su o~iprekrili translucidnim nao~alama, u dvoranu su ulazili je-dan po jedan posjetitelj, a jedan od plesa~a vodio ga dosvog leè}eg mjesta nadvoeni. [ezdesetak "osljepljenih"gledatelja uredno je posloèno po podu i plesna predstavaje zapo~ela. "Silence 3" je zapravo bilo oslu{kivanje disan-ja, kora~anja, a svako {u{kanje dobiva zna~enje koje po-sjetitelj otkriva. U projektu "Silence 2" publika sjedi nakru`nom platou smje{tenom na sceni i bez da ~uju, jerimaju za{titne slu{alice. Ne~ujni ples u izmjenjivanju ple-sa~a doimaju se skoro besteìnski, a svaki plesni pokret jefluidan {to je odu{evilo posjetitelje u dvorani Tvornice.

Premda se nastup ansambla "London Simfonietta" o~eki-vao s radoznalo{}u, naàlost, nakon prvog dijela publikaje to~nije, njen dobar dio napustio dvoranu Lisinski. I toje {teta, jer su upravo u drugom dijelu propustili ~uti"Clapping" music "minimalista Stevea Reicha, najpozna-tijeg suvremenog ameri~kog skladatelja. Bio je to jedantrideset godina stari uzorak tzv. "Nove glazbe" koji je pot-puno odudarao od ostalih to~aka programa, jer je ute-meljen na ritmu, logi~no pisan i osmi{ljen pa mu,zapravo nije ni bilo mjesto u tom programu.

TEREMIN SVE POPULARNIJI

Dan kasnije u "Mimari" je nastupio "Kvartet Sebastian" sprogramom koji ne zasluùje posebnu pozornost osimkreativnog djela Sanje Drakuli} "Valovi za teremin iguda~ki kvartet", skladbe rafinirane zvu~ne ravnoteèstvorene izme|u guda~kog kvarteta i instrumenta tere-min, izumljenog u prvoj polovici pro{log stolje}a i sadasve popularnijeg u Rusiji. Instrument funkcionira temel-jem isklju~ivanja i uklju~ivanja elektromagnetskog polja,a posebnost izaziva ~injenica da se na njemu ne sviradodirom niti bilo kojim na~inom proizvo|enja zvuka!Skladateljica Sanja Drakuli} izvanredno senzibilno je"svirala" teremin i sigurno je danas prva umjetnica natom instrumentu.

Za efektni zavr{etak MBZ je uspio angaìrati glasoviti Ba-let Culbenkian iz Portugala. Od svog osnutka ansambl jesna`no isticao suvremeni ples, pokazuju}i otvorenostvrlo razli~itim {kolama i stilovima. Portugalski koreografiWasco Wellenkamp i Olga Roriz stvorili su najve}i dio re-pertoara trupe, kao i poznati inozemni koreografi JiriKylian, Maurice Bejart, Sirgit Sullberg i drugi.

Na zavr{nom nastupu u HNK poznati baletni ansambl iz-veo je djela Enriquea Rodovalha, Gallilia i Cagea te po-sebno impresivnih Bigonzettijevih koreografskih obrada,napolitanskih pjesama.

U zaklju~ku valja re}i da u ovoj 22. manifestaciji suvre-mene glazbe, ve}i dio posjetitelja je o~ekivao prihvatlji-vu, razumljivu glazbu temeljenu na "starim, dobrimzasadama" o~ekuju}i tonski razumljivu, ne previ{e ek-skluzivnu glazbu koja }e ih relaksirati, opustiti u ovomsveop}em kaosu mi{ljenja i ~injenja. Stoga nije korektnood bijenalskih organizatora da pojedine programe "ugu-ravaju" u cikluse "Svijet glazbe" ili "Lisinski subotom", jerse od stalnih konzumenata klasi~ne glazbe ne moè nio~ekivati da slu{aju ono {to ne vole. No, bez obzira nasve, o~ito je suvremena glazba o~uvala 44 godi{nji kon-tinuitet.

Ratko ângalovi}


oko kulture

MUZI^KI BIENALE ZAGREB USPIO JE OÛVATI 44 GODI[NJU TRADICIJU, A OVOGODI[NJAMANIFESTACIJA BILA JE PREDIGRA VELIKOG DOGA\AJA 2005. GODINE KADA ]E, PREMA ODLUCIME\UNARODNOG DRU[TVA ZA SUVREMENU GLAZBU, MBZ BITI I FESTIVAL SVJETSKIH DANAGLAZBE, [TO JE VELIKO PRIZNANJE, ALI I OBVEZA

Praizvedena je opera - basna Igora Kuljeri}a "@ivotinjska farma" - zborom i simfonijskim orkestrom Hrvatske te-levizije i "Ivan Goran Kova~i}", ravnao je maestro Ton}i Bili}, a reìju potpisuje Leo Katunari}. S obzirom naiskazano veliko zanimanje za praizvedbu, ova opera }e vjerojatno biti na redovnom repertoaru

EDA VUJEVI]: NA ÊKANJU S FILOMENOM PRAVDI]

BITI NA ÊKANJU KAO INE BITI NIGDJE

OVA godina }e u povijesti poznate splitske novinar-ske ku}e Slobodna Dalmacija biti zabiljeèna po no-vom izdava~kom projektu: osnivanju vlastitebiblioteke. Prvjenac u toj biblioteci roman je njiho-ve novinarke i spisateljice Ede Vujevi} Na ~ekanju sFilomenom Pravdi} (silom doma}ica), objavljen2002. godine, a promoviran sredinom velja~e usplitskom HNK-u.

Ovo je ~etvrta objavljena knjiga Ede Vujevi}, koja sli-jedi dvije zbirke pjesama (Dje~ja soba i Miris ribe) iknjigu Droga - op}a opasnost, nastalu kao rezultatdugogodi{njeg pra}enja problematike drogiranjamladih ljudi.

SILOM DOMA]ICA

Roman Na ~ekanju s Filomenom Pravdi} nastao je te-meljem novinskih kolumni objavljivanih u NedjeljnojDalmaciji - tjedniku koji se nakon ìvotarenja zadnjihnekoliko godina ugasio u 2002. godine i ostavioprazninu u medijskom prostoru ovog podru~ja. Stogase ne treba ~uditi autori~inoj posveti na po~etku ro-mana: Ovu knjigu uz duboki naklon posve}ujem uspo-meni na tjednik "Nedjeljna Dalmacija". Kako u njoj,zbog vi{e sile, nije uspjela zaokruìti pri~u o Filomenii privesti je sretnom, manje sretnom, odnosno bilokakvom kraju, Eda Vujevi} se odlu~ila za logi~an sli-jed: zavr{iti zapo~ete prizore iz obiteljskog ìvota jed-ne, prema svemu sude}i, obi~ne ène ovogpodneblja i uobli~iti ih u roman pisan poput dnevni-ka.

Tko je zapravo Filomena Pravdi}, èna s neobi~nimimenom i, kao {to podnaslov kaè, silom doma}ica?Ona je pravnica ~etrdesetih godina koja je poslijegodina rada u Diokomu (biv{a Jugoplastika) ostalabez posla. Udata je za profesora tehni~kog (odmiljakutomjer i {estar) i ima desetogodi{njeg sina (od-milja debili}). Ni{ta neobi~no, naprotiv sve tolikotipi~no i prepoznatljivo u na{em okruènju da ju jete{ko i nazvati junakinjom bilo ~ega, ponajmanje ro-mana. Prije antiScarlet heroinom, kako je to slikovi-to u~inio promotor knjige, kolumnist Jutarnjeg listaJurica Pavi~i}.

NA ÊKANJU PRAVNO I MENTALNO

Filomena je prosje~na èna i ìvi prosje~an ìvot. Dok~eka da je vrate na posao, obna{a ulogu revnosnedoma}icu, do~ekuje na ku}nom pragu svoga hrani-telja i debili}a i misli da je puca kriza identiteta. Za-pravo, u traènju novog posla kojeg nema i u tom~ekanju kojeg ima i previ{e, ona balansira iz dana udan s vi{e ili manje uspjeha: Posve sam dezorijenti-rana i vje~ito imam osje}aj da bi se sutra ne{to moglopromijeniti u mome ìvotu. Izgleda da sam zapravo na~ekanju i pravno i mentalno. Na ~ekanju Godota. Kojije o~ito zapeo u prometu. Slomio nogu. Umro. Krizaidentiteta.

A biti na ~ekanju zapravo je jednako kao i ne biti nig-dje: Kad dobije{ otkaz uvijek moè{ re}i da si `rtva re-van{ista. Bilo kojih, nema to veze, toga uvijek ima unas. Otkaz je u redu. Barem moè{ biti u komi, moè{biti ljut, gnjevan, bijesan. Moè{ direktora opalit pe-peljarom po glavu{i. Ili {eficu sindikata. U pravednojborbi joj po~upat u{i. Ovako, nisi dobio otkaz, neradi{, ~eka{. Ni{ta, izdu{i{ ka balun. Oduzmu ti pravona bijes, to je rje{enje o slanju na ~ekanje. Lukavo,mora se priznat!

TRIDESET SEKUNDI SRE]E

Knjiga, u kojoj ima vi{e ~istog realizma i tek ponekanatruha romantike, sadrì i obilje`ja ljubi}a. Udataèna, naime, vi{e od polovice knjige o~ekuje, zami{ljai prièljkuje ljubavnu avanturu sa zgodnim ili, kao {toto ona voli re}i, zanosnim pedagogom. A, avantura se idogodi pri samom kraju, ali bez teìh i trajnih posljedi-ca za oboje. Nakon tog jednog jedinog ljubavnog su-sreta, on uskoro napu{ta Split, ona se zapo{ljava kaotajnica u osnovnoj {koli, mu` napreduje u poslu, a sinraste dalje. Ta ljubavna pri~ica unutar pri~e o Filomenirealizirana je, prema autori~inim rije~ima, kao suprot-

nost onome {to ona ìvi, ali isto tako je potpuno realnau tradicionalnom smislu - takva veza ne moè biti traj-na. Kao ni sre}a. (Ja ionako mislim da sre}a traje mak-simalno 30 sekundi.)

MU[KARCI MIJENJAJU SVIJET,@ENE SVOJ @IVOT

Aspekt mu{ko-ènskih odnosa ovdje se tako|er nemoè mimoi}i. Filomena se kre}e u preteìtomu{kom krugu i to izme|u tvrdokornog oca, po-pustljivog muà, jo{ nedefiniranog sina, ulju|enogsvekra, vje{tog zavodnika i brata lije~enog narkoma-na. Popustljiva majka ba{ joj i nije neki ènski uzor,prije bi to bila susjeda Draga, koja bolje kuì te ìvot-ne stvari. @ele}i o~uvati svoj ènski integritet i usputna}i izgubljen osobni identitet, Filomena nekadvje{tije nekad manje vje{to ònglira izme|u mu{kara-ca svoga ìvota, poku{avaju}i o~uvati ènsko na~elou preteìto mu{kom svijetu, osobito ovdje i danas uHrvatskoj: Vrlo je malo slobode ostavljeno èni da mi-jenja svijet. Ona moè biti ravnodu{na ili moè mije-njati svoj ìvot. Na trì{tu danas nema mjesta za ènuod 40 godina... Filomena jest literarni lik, ali to je na{ìvot, rije~i su autorice Ede Vujevi}.

I na kraju pitanje? Za{to uzeti u ruke ovu knjigu kadasmo ve} ustvrdili da je i na na{em, ba{ kao i na svjet-skom literalnom trì{tu, zavladala svojevrsna plimanaslova o èni, od ène i za ènu. Re}i }u vam tek trirazloga: prvo, knjiga je pisana duhovito, s dovoljnommjerom àoka i aluzijama na poloàj ène u na{emdru{tvu na raskri`ju; drugo, u odnosu na radikalni pso-va~ki stil Vedrane Rudan, koja s Tonkinom ispovijedi(Uho, grlo, no`) ve} mjesecima ne silazi s vrha top-li-ste ~itanosti, ovdje smo po{te|eni inflacije nepo}ud-nih rije~i; i tre}e, ovu knjigu prema popularnoj cijenimoète dobiti i na svim kioscima Slobodne Dalmacije,{to ide u prilog èlji knjièvnice i novinarke Ede Vuje-vi} da se knjiga treba prodavati tamo gdje ljudi sva-kodnevno zalaze i kupuju kruh, mlijeko, novine...

Marica @aneti} Malenica

u svijetu knjiga


VRLO JE MALO SLOBODE OSTAVLJENO @ENI DA MIJENJASVIJET. ONA MO@E BITI RAVNODU[NA ILI MO@E MIJENJATISVOJ @IVOT. NA TR@I[TU DANAS NEMA MJESTA ZA @ENUOD 40 GODINA... FILOMENA JEST LITERARNI LIK, ALI TOJE NA[ @IVOT

OD [TEFICE CVEK DOFILOMENE PRAVDI]

Mo`da }e vam se onako na prvi pogled, ba{ kao imeni, u~initi da smo u posljednje vrijeme obasu-ti literaturom koja se svodi pod zajedni~ki naziv-nik ènsko pismo. Zapo~ela je s njimeosamdesetih godina Slavenka Drakuli} (sjetimose njenih knjiga Smrtni grijesi feminizma i Mra-morna koà) i Dubravka Ugre{i} ([tefica Cvek uraljama ìvota), a nastavila devedesetih JulijanaMatanovi} (Za{to sam vam lagala, Bilje{ka o pi-scu), da bi ga prihvatile i razigrale u prvim godi-nama novog stolje}a glumica Arijana ûlina ([tasvaka èna triba znat o onim stvarima), pjeva~icaAlka Vuica (Kritika mu{kog uma), novinarka Ve-drana Rudan (Uho, grlo, no`)... I, evo, njima sepridruìla jo{ jedna novinarka, Eda Vujevi}.

TONY BUZAN: "BITI GENIJALAC"

LEONARDO DA VINCI - NAJBOLJI PRIMJERKORI[TENJA SVIH INTELIGENCIJAAUTOR Tony Buzan, svjetski poznati izumitelj mentalnih mapai autor proslavljenih knjiga "Koristite svoju glavu", "Koristitesvoje pam}enje" i "Knjiga mentalne mape", knjigu "Biti genija-lac" posve}uje svima koji razvijaju svoju vi{estruku inteligen-ciju i time pretvaraju 21. stolje}e u stolje}e mozga, a tre}etisu}lje}e u tisu}lje}e uma.

Istraìvanja otkrivaju da zapravo ljudi posjeduju deset IQ-a i davisoki kvocijent inteligencije ne jam~i osobni i profesionalniuspjeh. Va`ni postaju sposobnost komuniciranja, ustrajnost,planiranje i odràvanje ravnoteè u svakodnevnom ìvotu.Zna~i, ne jedan, ve} njih deset podijeljeni su u tri kategorije.Razlikujemo stvarateljske i emocionalne, tjelesne te tradicio-nalne inteligencije.

Roditelji spadaju me|u ljude s najve}om stvarateljskom spo-sobno{}u koja }e ikad postojati. Osim {to su stvorili djecu,moraju smisliti i pripremiti doru~ak, ru~ak, ve~eru, isplaniratiodmor, osmisliti doga|aje, isprike, odgajati i jo{ puno, punotoga.

ZABILJE@ENI SNOVI NAJBOLJA HRANASTVARATELJSKOJ MA[TI

Leonardo da Vinci smatra se najboljim primjerom kori{tenjasvih inteligencija, jer je u potpunosti razvijao sva osjetila,prou~avao umjetnost o znanosti, znanost o umjetnosti i shva-tio da je sve me|usobno povezano. Sanjarenje je tako|erva`no za stvarateljski um. Einstein je uvijek sanjarenje prepo-ru~ivao svojim studentima. To mu je pomoglo da shvati dakrajevi Svemira nisu pravocrtni, ve} zavojiti. Ako uspijemo za-biljeìti svoje snove, svoju }emo stvarateljsku ma{tu hranitinajboljom hranom.

Stvarateljska inteligencija podrazumijeva rje~itost, prilagodlji-vost i originalnost. Koli~ina zamisli koju moè stvoriti mozakve}a je od broja atoma u poznatom Svemiru. Zvijezda ove in-teligencije je Richard Branson. Richard je kao tinejdèr bio ve-oma frustriran. Prva stvarateljska pobuna bila je pokretanje{kolskog lista, premda je bio disleksi~ar, IQ mu je bio nizak inisu ga smatrali ba{ bistrim. U novinama je odlu~io angaìrati,osim u~enika, rock zvjezde, glumce, {porta{e, a rezultat subile uzbudljive novine koje su se svi|ale svima.

Osobna inteligencija se smatra najva`nijom, jer podrazumijevasamopoznavanje i samoispunjenje i u biti je rije~ o razumije-vanju samog sebe. Osoba za koju kaù da se pomirila sa sa-

mom sobom ili da se u svojoj koì dobro osje}a osoba jevisoke osobne inteligencije.

RAZVOJEM OSOBNE POBOLJ[AVAMODRU[TVENU I KREATIVNU

INTELIGENCIJUDa bi razvili svoju osobnu inteligenciju tako da se moè odu-prijeti bilo kojem udarcu sudbine, moramo znati kako i ~imemozak reagira. Evo primjera za obja{njenje genijalne osobneinteligencije.

Novinar je ratne veterane pitao o njihovim iskustvima i usredo-to~io se samo na strahote rata. Jedan devedesetogodi{njak,bez oka, lijeve noge i s ranjenom lijevom rukom je na novinar-sko pitanje o sudjelovanju u ratu, rekao da ga je rat - premdauàsan i zastra{uju}i - mnogo~emu nau~io.

"Znate, mladi}u, ìvot je takav. Na ovaj Planet dolazite s tijelomna kojemu su pri~vr{}eni svakakvi dijelovi. Kako prolazite krozìvot moète po koji dio i izgubiti. No, to i nije toliko va`noukoliko vam je mozak jo{ ìv, imate prijatelje za koje se brinetei koji se brinu za vas te ìvotnu misiju da ìvot drugih u~inite li-jepim."

Imati razvijenu osobnu inteligenciju ne zna~i da nikad neizraàvamo bijes ili tugu, ve} zna~i imati potpunu slobodu uizraàvanju tih osje}aja, znaju}i da su u odre|enim okolnosti-ma to potpuno prihvatljivi i zdravi osje}aji. Razvojem osobneinteligencije pobolj{avamo dru{tvenu i kreativnu inteligenciju.Oprah Winfrey odli~an je primjer dru{tvene inteligencije. Unjenom dru{tvu ljudi se osje}aju opu{teno i ugodno, kako ustudiju, tako i oni ispred malih ekrana. Osoba visoke dru{tveneinteligencije razumije jedinstvenu narav svakog pojedinca.Duhovno inteligentne osobe motivirane su osobnim vrijedno-stima koje u prvi plan stavljaju interese zajednice, a ne njihoveosobne interese. Takve }e osobe tim osobinama dodati mu-drost i razumijevanje sebe samih i drugih, ste~enih ìvotnimiskustvom, op}im stavom i po{tivanjem i globalnom vizijom.Tijekom povijesti, plemena i duhovni ljudi - primjerice ame-ri~ki starosjeditelji ili Aboridìni u Australiji - bili su poznatiprema svojoj brizi za o~uvanje i ispravno upravljanje okoli{emte prema svom po{tivanju ìvotinja i prirode.

Tjelesna inteligencija osobina je koju svi dijelimo. Posjeduje-mo petsto potpuno uskla|enih mi{i}a i jedanaest km ìv~anihvlakana za pokretanje tijela.

LJUDSKO OKO VRIJEDNO50 MILIJUNA DOLARA

U razvoju tjelesne inteligencije bitno je obratiti pozornost naravnoteù izme|u odmora i aktivnosti. U "modernim" dru{tvi-ma stra{no je va`na aktivnost i omalovaàva se odmor, smatrase lijeno{}u. Mozak moè aktivno raditi izme|u 20 i 60 minu-ta, a tada mu je iscrpljen sav kisik i fiziolo{ki izvori i potrebanmu je odmor. Odmor nije ne raditi ni{ta, to je proces kojim semozak obnavlja, reorgranizira, integrira, dovr{ava stvari i pri-prema za sljede}i ciklus aktivnosti lijeve strane mozga. Kadagubimo koncentraciju, to nam na{ mozak govori da je vrijemeodmora. Ljudi koji su intelektualno i tjelesno aktivni imajumogu}nosti doìvjeti 100 i vi{e godina.

Izdvojena kao zanimljivost u knjizi je spoznaja znanstvenika dabi kopiranje funkcija ljudskog oka pomo}u lasera, opti~kogvlakna i ra~unalne tehnologije stvorilo opremu veli~ine nor-malne sobe i stajalo vi{e od 50 milijuna dolara. Stoga, ako seprema vama odnose kao da ni{ta ne vrijedite, samo pokaìtejedno oko i recite: samo se ovdje nalazi 50 milijuna dolara!

Istraìvanja su pokazala da je jedna od najva`nijih seksualnihprivla~nosti dru{tvena inteligencija. Ta se inteligencija izjed-na~ava s mo}i, a mo} se pak svrstava u najja~e afrodizijake nasvijetu. Kao posljednja inteligencija navodi se tradicionalna,koja se pak sastoji od numeri~ke, prostorne i verbalne.

Prostornom inteligencijom najbolje vladaju padobranci, um-jetnici na trapezu, gimnasti~ari, nogometa{i, a verbalna je re-zultat na{eg tradicionalnog kvocijenta inteligencije. Autor jenumeri~ku inteligenciju rije{io s brojevima od 1 do 10 - spojbrojeva i rije~i. Svaki dan odaberite jednu novu rije~ koju èlitedodati svom rje~niku. ârobni je trik u tomu da ju 5 do 10 putadnevno upotrijebite u razli~itim kontekstima. Ukoliko upotreb-ljavate prosje~no 1000 rije~i, samo u godinu dana pove}at}ete taj broj za skoro 40 posto. Nastavite li s tom vje`bom 20godina, va{ }e rje~nik biti osam puta ve}i od prosjeka. Ogra-ni~enja nema, jer mozak moè pohraniti bilijune rije~i. Da bi-ste govorne i verbalne vje{tine odràli u dobrom stanju,poku{ajte svakih deset godina s u~enjem novog jezika. Prvonau~ite rije~i, potom uspostavite asocijacije me|u njima. To jena~in na koji mala djeca, najbolji u~enici jezika na svijetu, u~ejezik. Muke s gramatikom dolaze kasnije.

Jo{ jedna zanimljivost za kraju.

Beethoven je ~esto slao pisma s razli~itih mjesta u kojima jeboravio svom bratu koji je ìvio na imanju. Brat je uobi~avaozavr{avati pisma sa "zemljoposjednik", a skladatelj pak s"mozgoposjednik".

Ja }u se samo potpisati imenom i prezimenom.

Silvana Prpi}


u svijetu knjiga

GODI[NJA IZVJE[TAJNA SKUP[TINA PODRU@NICE UMIROVLJENIKAELEKTRA VARA@DIN

VELIKO ZANIMANJE ZA IZLETEPRIJE po~etka rada Skup{tina je minutom {utnje odala du`nupo~ast preminulim ~lanovima podru`nice u protekloj godini.

Izvje{}e o jednogodi{njem radu na redovnoj skup{tiniodrànoj 28. oùjka o.g. podnio je predsjednik Izvr{nog od-bora Franjo Cahunek.

Na po~etku je upoznao ~lanstvo s novom organizacijom umi-rovljeni~kih udruga iz HEP-a, a potom je govorio o aktivnosti-ma Izvr{nog odbora, gdje je posebno naglasio da su tijekomgodine organizirane posjete teìm bolesnicima, kojima jedodjeljivana nov~ana pomo}, kao i pomo} drugim ~lanovimaslabijeg imovinskog stanja.

Tijekom godine organizirana su dva vrlo lijepa izleta, jedan uTrsat - Rijeku i Opatiju, a drugi u Dubravu (blià okolicaVara`dina). Za ovakav vid druènja iskazano je veliko zani-

manje, pa je skup{tina od vi{e ponuda odlu~ila da se slje-de}i izlet organizira 9. svibnja 2003. u Plje{ivi~ko Gorje.

S velikim zanimanjem prihva}ena je informacija, o kojoj sesada odlu~uje u HEP-u, da se cijena odmarali{ta u predsezonii podsezoni smanji, kako bi ih mogao koristiti ve}i broj umi-rovljenika. Napomenuto je da su umirovljenici, tada kao aktiv-ni radnici izgradili odmarali{te, a sada je ve}em brojunedostupno zbog malih mirovina.

Raspravljaju}i o postavljanju jedne kamp-ku}ice u Toplica-ma, preporu~eno je sindikatu DP Elektra Vara`din, da jednuku}icu zajedno koriste aktivni radnici i umirovljenici.

Poslije skup{tine nastavljeno je druènje uz prigodan domje-nak, u njima uvijek dragoj "Elektri".

Mile Sekuli}

RATNI PLIJEN

RAT protiv Iraka dovest }e do masivne i mogu}no nepo-pravljive {tete na okoli{u u podru~ju Perzijskog zaljeva teznatno doprinijeti globalnom zagrijavanju, upozoravajustru~njaci. Okoli{tarci koji su pratili okolnosti kaù da seekolo{ka razaranja mogu smatrati radikalno lo{ijim od{teta nastalih tijekom Zaljevskoga rata 1991. godine.

U tom su sukobu ira~ke snage bacile ~etiri milijuna barelasirove nafte u Perzijski zaljev i potpalile vi{e od {est stotinakuvajtskih naftnih crpili{ta, oslobodiv{i u atmosferu skoropola bilijuna tona ugljikova dioksida. Novi rat u podru~jupoja~at }e probleme zaostale iz 1991. godine i usput na-nijeti novih {teta okoli{u, vodnim resursima i ugroènimvrstama. U nedavnom intervjuu na MTV, Hans Blix, glavnioru`ni inspektor u Iraku, nazvao je tu okoli{nu temu ozbilj-nijom od one rata i mira.

Izvor podataka: Washington Post, Eric Pianin, 20. oùjka2003.

U svjetlu svakodnevnog i cjelodnevnog pra}enja rata u Ira-ku, osim paradoksalne uloge televizije i manje spektakular-nih medija, primje}uju se i drugi iskrivljeni znaci bolesnihvremena u kojima ìvimo. Doista, na stranu i s nepojmlji-vom be{}utno{}u kojom nam svjetski vo|e prezentirajusvoj fleksibilni moralni stav, gledati rat na televiziji dvadeseti ~etiri sata na dan uz tuma~enje stru~njaka - vrhunac jeeti~ke bijede Svijeta. Premda je o~ito da razlozi za rat ni pri-bli`no ne odgovaraju proklamiranim takozvanim istinama,premda je jasno da nije rije~ o pomo}i narodu koji stenjepod ~izmom i tako dalje (a puna mi je "kappa" tih i takvihfraza i iz mla|ih dana), nego o nafti i nastavku ugodnog ìv-ljenja do njezine posljednje kapi.

Ekolo{ka faza pripovijesti o Saddamu tek }e se kasnije,mo`da, naglasiti - i to, bojim se, tek kao kuriozitet, podataksra~unat da" zagolica" nepce prosje~nog povr{nog ~itate-lja. Vidi{, vidi{, koliko su samo zagadili... sre}a da je totamo daleko pa me nije briga...

A tisu}e raketa svih intelektualnih razina i kilotona, ukupnemase {okova koje potresaju kosti Planeta, takozvani osiro-ma{eni uran u projektilima i mnogi drugi oblici povredeprirodnih struktura daleko u budu}nost, nosit }e potpis ne-pismenih, slu{ati pjesme gluhih i trpjeti od vizije slijepaca.Tko moè kazati da dubinska bomba nije deset kilometaraispod povr{ine Zemlje otkinula rebro koje drì i na{uskromnu plo~icu? Koliko {okova moè izdràti sustav nakojem leì na{a jadna tanka povr{ina, a da se ne preokrenegnjevno i pokopa dio onih koji dopu{taju da se u njihovoime muzicira eksplozivima u sloju koji se, kad smo dobrevolje, blago naziva biosferom?

Jadno, bra}o Anthropos, u 21.stolje}u. Ili negdje, neznanosvima, ve} postoji dogovor da u 22. stolje}e ne idemo?

O ÊMU OVISI PRIRODA?

Ameri~ki je Senat pomogao jednom od najve}ih trijumfaokoli{taraca otkad je predsjednik Bush sjeo u svoj ured.Izglasana je odluka protiv otvaranja naftnih bu{otina naAlaski unutar arkti~koga rezervata divljine. Prista{ebu{enja za naftom izgubili su s dva glasa manje, dok jesedam republikanaca glasovalo uz demokrate za za{titupodru~ja zabranom, na na~in da se tro{kovi bu{enja ukinuna razini odgovaraju}ega fonda u prora~unu.

Sva ~etiri senatora za koje se mislilo da su na strani naf-ta{a glasovali su protiv, razljutiv{i senatora Teda Stevensa,republikanca s Alaske. Malo prije glasovanja, Stevens je

upozorio senatore da 'oni koji glasuju protiv bu{enjaglasuju protiv mene - i ja ih ne}u zaboraviti'. Rije~i sunedvojbeno zvu~ale prijete}i, a Stevens je obe}ao da }eglasovanje u korist za{ti}enog podru~ja pamtiti kad budeodobravao godi{nje tro{kove u Senatu. Tako|er je kazaoda borba jo{ nije zavr{ena, ali okoli{tarci su ipak odahnuliu sjeni svoje pobjede.

Izvor podataka: Anchorage Daily News, Liz Ruskin, 20.oùjka 2003.

Prisjetit }ete se da postoji hrvatska simpati~na devijacija zarije~ senator u smislu ~estog i preciznog ozna~avanja kvali-tete prinosa tih ~udnovatih ljudi, koji sebe uzimaju ozbiljnijenego posao koji su namjeravali obavljati. E, pa ovo je jedanod boljih kra}ih dokaza da devijacija nije slu~ajno nastala.Sva{ta majka rodi.

Za{ti}ena divljina Alaske jedno je od rijetkih podru~ja u ko-jima se jo{ nalazi negda{nja varijanta Svijeta. Dok se posefovima ekonomskih muljatora pra{inaju planovi, projekti,patenti i rje{enja kojima se uvelike moè zamijeniti mnogotoga {to danas ovisi o nafti, za{titnike prirode jo{ gledajukao poluidiote, ljude koji nemaju drugog posla nego dasmetaju politi~arima.

A Svijet danas dijeli se na Moje, Tvoje i Sva~ije. Sve svjet-ske javnomedijske institucije pretvorile su se u svojevrsneCrne kronike. Vijesti naj~e{}e sadrè kriminalno pona{anjeljudi, katastrofe i nenormalne uzorke pona{anja, a tek tu itamo pokoju simpati~nu ili dobru mrvicu, potpuno usam-ljenu u moru kretenika kojima smo naplavili na{e ìvote.Pogledajte oko sebe. Ostavite li na trenutak bez kontrolebilo {to a da nije ukopano, zaklju~ano, oklopljeno ili opa-sno, na}i }e se um koji }e to oteti, ukrasti, slomiti, razbiti,provaliti ili potpaliti. A Zakon, kao zapadnja~ka filmska ko-njica, stiè kasnije da vlasnika upozori na takozvani pravnilijek. Od kojih u praksi funkcioniraju samo Apaurini. Jer,pravno "meke}u}i", kra|a se zove otu|enje, posudba bezodobrenja, a za vandalsko se pona{anje pronalaze na jed-vite jade nekakvi ublaàvaju}i naslovi poput devijantnogpona{anja, posljedica nesretnog djetinjstva i tomu sli~no.

I sad se na|e netko da ugleda na globusu ne{to {to mu seu~ini prazninom, pa zaèli tu postaviti svoje ideje o ispum-pavanju profita. Kako je rije~ o visoko pozicioniranoj osobi,mo} je neupitna, pa se njome moè sluìti kao toljagom -

ni{ta vrijedno eti~ke primisli. U svjetlu mogu}e dobiti, svasu druga razmatranja manje va`na. Razlozi zbog kojih je ar-kti~ki prostor uop}e stavljen pod za{titu naglo prestaju vri-jediti, a vizija hrane za automobil ne moè nego nadvladativiziju nekakve blesave prirode u kojoj bi bijeli medvjediimali mjesta za svoja bezvezna tumaranja.

Kad bismo se samo èljeli prisjetiti bezveznih tumaranjamilijarda automobila! Kad bismo u bljesku samopo{tovanjahtjeli priznati na koliko se blesavih na~ina rabi crna kugakoju zovemo crnim zlatom! Kad bismo na razini s izvr{nomsnagom mogli dogovoriti okolnosti u kojima bismo tro{ilimanje - manje svega - a da pritom budemo ponosni navlastitu svijest i savjest! Mislim na ve} stotinu puta spome-nute alternativne energetske izvore, na racionalnije ìvlje-nje, na preseljenja u blizinu radnog mjesta umjestolemingovskih vo`nja s kraja na kraj, na uvo|enje podnoggrijanja umjesto nedjelotvornih radijatora, na primjene tro-strukih izolacijskih slojeva, na~ela ili materijala kako bi se{tedilo energiju... Mislim na stotine tisu}a nepotrebnihtro{kova kojih se i sami moète dosjetiti, kako bismo manjeoptere}ivali prostor na kojem jo{ i nakon nas treba mo}iboraviti.

Ne vjerujem ni sâm sebi dok ovo pi{em. U sustavima gdjeglas bezveznjaka jednako teì kao glas razumne osobe?Kojih ima vi{e? Koji }e prevagnuti? Vi meni kaìte.

EKOLO[KIM GORIVOM PROTIVDR@AVE

Britanski korisnici biodizela, ~uvajte se policije! Policija uVelikoj Britaniji pritisla je korisnike alternativnog goriva or-ganiziraju}i nedavno zamku u koju se uhvatilo vi{e od tu-ceta voza~a u vel{kom obalnom gradi}u Burry Port.

Biodizel je u biti pro~i{}eno biljno ulje koje izgara ~i{}eod obi~nog dizela. Kako stanovnici Burry Porta znaju,moè se pripremati kod ku}e bez posebnoga napora - i narazo~aranje vlasti, bez pla}anja uobi~ajenih poreza na go-rivo.

Prema Robertu Buxtonu, glasnogovorniku Odjela za carinui poreze, 'ako uporabi{ tvar za pokretanje vozila na cesti,mora{ platiti porez prema vrsti tvari kojom zamjenjuje{gorivo'. Odatle proizlazi da korisnici alternativnih goriva iz-

kugla na kosini (V.)

Pregr{t svakodnevnih sli~ica na{eg svijetaSkuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi}


begavaju porez i stoga su im odre|ene te{ke globe za nji-hov zlo~in.

Britanski zagovornici biodizela boje se da }e sli~nislu~ajevi dovesti to gorivo na zao glas.

Izvor podataka: New York Times, Sarah Lyall, 15. litopada2002.

Najradije ne bih ni komentirao, znaju}i da je te{ko kazatibilo {to pametno. Hajde da analiziramo. Ljudi sâmi pro~isteulje koje je izraslo na poljima, ono koje su osobno kupili iplatili svojim novcem. Onda to naliju u vozilo koje sutako|er kupili, registrirali i tehni~ki opravomo}ili da sekre}e po cestama... koje su, opet, sâmi izgradili i platili zatu namjenu.

Onda se pojave tipovi (koje su ljudi sami izabrali i sami ihpla}aju) da ih proglase kriminalcima jer ne tro{e uobi~ajensmrad koji je izvorom velikog broja bolesti, jada, nesre}e iprljav{tine, uklju~uju}i mu}ke i prevare na svim razinama.Ti tipovi zaklju~e nekako da zbog o~itog trenda napretka unedopu{tene sfere ~isto}e, ekolo{ki povoljnijih i jeftinijihna~ina ìvljenja, po~initelje treba oglobiti kako bi sve ostalopo starom.

U me|uvremenu, bu{e se jo{ nedirnuta podru~ja na Svije-tu u o~ajnom lovu na blagodati rastro{nog ìvljenja, crpu sezadnji bareli iz mnogih bu{otina, prodaju se prazne bu{oti-ne za upumpavanje otpada, osnivaju se Eko To, Eko Ovo iEko Ono, tisu}e se ljudi bave ne~im Eko, ne shva}aju}ipotpuno {to bi to moglo biti. Na vrhu cijele te gomile, pre-teìto jo{ uvijek ljudi bez ideja, bez namjere, bez vizije...znaju da je korisno, jer primaju dobre pla}e, pa je valjdaistina da su ne~em vrijedni.

A jednostavne ih istine gledaju iz svakog smjera, ~ekaju}ida budu prepoznate, uo~ene, primijenjene! I {to je novo?Ni{ta. Oduvijek se globilo i zatvaralo ljude...

MIRISNI [TAPI]I ILI [TOGOD DRUGO?

Indija, zemlja koja je udoma}ila osmi sastanak UN-a o kli-matskim promjenama koristi prigodu da malo izgrdi indu-strijalizirane zemlje zato {to priti{}u siroma{ne da smanjeemisiju stakleni~kih plinova. Govore}i na sastanku u Deli-ju, premijer Atal Behari Vajpayee tvrdio je da bi programsmanjenja emisije tih plinova potkopao napore Indije iostalih zemalja u razvoju da oja~aju svoje ekonomije i iz-dignu svoju populaciju iz razine siroma{tva.

'Obziri prema klimatskim promjenama donijet }e dodatannapor ve} lomljivoj ekonomiji zemalja u razvoju', rekao je,dodav{i da je u Indiji emisija stakleni~kih plinova po glavistanovnika tek mrvica svjetskoga prosjeka. Natpis jednogod prosvjednika u toj prigodi glasio je: '1996., emisija jed-nog Amerikanca odgovara emisiji 19 stanovnika Indije, 49[ri Lanke, 107 Banglade{a, 134 Bhutana, 269 Nepala'.

U Deklaraciji iz Delija, koja predstavlja saètak desetod-nevnog sastanka, Indijska vlada èli naglasiti da }e zemljeu razvoju biti najteè pogo|ene su{ama, poplavama i dru-gim posljedicama klimatskih promjena.

Izvor podataka: BBC News, 30. listopada 2002.

Svijet je ve} davno nazvan globalnim selom, udaljenosti supremo{tene, putovi i komunikacijska ~arolija dana{njice ni-kog ne ostavljaju usamljenim, neinformiranim ilizaba~enim. Jedino {to je ostalo nepromijenjeno od kame-nog doba do danas jest neutaìva glad ~ovjeka za posjedo-vanjem. Posebno se to odnosi na tu|e posjede.

Sje}am se ranih dana svog {kolovanja, kad se zemlje nasvijetu opisivalo prema geografskim i klimatolo{kim po-sebnostima, a potom prema vrsti i snazi proizvoda po koji-

ma su bile znane. Znalo se da najbolju hranu proizvode tu,najbolje automobile tamo, najkvalitetniju elektroni~ku indu-striju imaju ovi, a najbolje lijekove oni.

Naivko bi mogao pitati, {to fali takvom ure|enju? Sve zem-lje svijeta mogu se,zna~i, me|usobno opremati hranom, li-jekovima, automobilima... svaka prema svojoj zasluènojreputaciji. Ne postoji zemlja na svijetu koja ne bi imala {to-god zanimljivo kojoj drugoj, zar ne? Tako je 'na ovim pro-storima' znano da raste dobre hrane, te~e dobrih voda i namalo kilometara caruje nekoliko izvanrednih klimatskih po-godnosti kojima su se 'oduvijek' odu{evljavali stranci - kat-kad osvaja~i, katkad turisti, pokatkad i doma}i...

Eh, ali. Mi bismo najradije imali i svoju elektronsku indu-striju. Nije va`no {to Japanci ili Koreanci to mogu bolje ilijeftinije. Mi bismo gradili automobile. Pa nam je uvalilo onuiskrivljenu limenku, fiatova bastarda, kojeg je poslije kupo-vine trebalo voziti na doradu. Nije va`no {to Nijemci deset-lje}ima znaju izra|ivati bolje automobile... odnosno, dobre.

Proizvoditi ono {to je u nas dobro, zna~i, hranu i gosto-primstvo, asociralo se uz selo. Selo je, za bahate i manjepametne, bilo mjesto seljaka, a seljak je za te i takve malomanje kulturno, prljavih noktiju i istro{enog vanjskog iz-

gleda, ne{to u ~emu nema otmjenosti kakvog upraviteljaolovke. Stoga se na selu ra|alo, osovljavalo na noge,nau~ilo kora~ati i odmah bjeàlo u grad. U gradovima seìvjelo jadno, na razini ku}nih glodavaca, ali se umjesto{ljapkanja travom klomparalo asfaltom, umjesto tople vu-nene marame vezala sjajna i beskorisna kravata, a sako jezamijenio koùh. Tako je nastao Niselnigo, ni-sel-jak-ni-gospodin, kojeg mora{ oslovljavati s 'gospodine', aako mu kaè{ 'selja~e', uvrijedio si gra|anina. On je zabo-ravio svoja seoska, prirodna znanja, gradskih vrijednostinikada nije dobro shvatio i tako lebdi bez statusa i namje-ne nad prostorima kojima vi{e ne pripada. Za samoobra-nu i kao modus vivendi izabrao je licemjernu glumu,igraju}i uloge od slu~aja do slu~aja, bez odgovornosti,bez obzira na posljedice.

To su kadrovi dana{njice, {irom svijeta, od tih nastaju svislojevi dru{tva, ali ne nastaje ni{ta drugo - osim sve ve}ihrazlika. A sve zbog silne neukosti, a stoga i silnih èlja, zbogmanjka nutrine, a stoga silne brige o vanjskom izgledu.Odatle i èlja da se industrijalizira, makar i lo{e, jer tu|aiskustva se ne broje i ne vrijede. Odatle, na kraju, klimatskepromjene. Odatle kraj.


FOTOZAPA@AJ

ÛVAR STAZENA VRHU planinskog prijevoja Mala~ka, na Kozjaku koji se dièiznad Ka{tela i Ka{telanskog zaljeva, zapo~inje rekreacijska pla-ninarska staza kojom se za lijepa vikenda vrijedi pro{etati. Prek-rasan pogled koji se za vedra vremena pruà sve do Visa, veomirisa mediteranskog bilja, ljepota kozja~kih kamenih klisura,kra{ki izvori i jezera - mnogo toga lijepoga se moè doìvjeti zavrijeme rekreacijske {etnje. Na samom dnu po~etnog usponapozdravit }e vas tabla. Na vrhu }e vas na lijepu stazu ispratitistup 110 kV dalekovoda. Pozdravite i vi njega, jer on je tu i kadazapadne sunce, kada zavijaju o{tre bure i kada gromovi parajuklisuru - poput nekog mitskog ~uvara staze.

G. Bakovi}

NA[A TIJELA, NA[I STRAHOVI

KAKO POBIJEDITI STRAH I TJESKOBU?

AMIRA Kamal nikad ne}e zaboraviti trenutke kad jeprvi put za~ula sirenu protuzra~ne obrane. To se dogo-dilo po~etkom velja~e o.g. dok je sjedila u razredu@enske srednje {kole u Bagdadu. Rat jo{ nije po~eo.Njihova u~iteljica unaprijed je upozorila razred navje`bu o pona{anju u slu~aju zra~nog napada, tako dato kod u~enica ne izazove preveliko iznena|enje. No,kad je reski zvuk sirene ispunio prostor, {esnaestogo-di{nja Amira se na{la u gr~u. "Sledila sam se", sje}ase. U trenutku ju je uhvatila panika od koje je vrisnula."Svi su mi se po~eli smijati" kaè. "âk sam se i ja samsebi po~ela smijati nakon toga. No, nije bilo smi-je{no".

IRA^KA DJECA POD PRIJETNJOMRATA

Za{to bi Amira, sigurna i potpuno zdrava, za vrijeme{kolskog sata, reagirala tako kao da joj je ìvot u opa-snosti. Odgovor bi se mogao na}i u Amirinoj psihi -ali i u svijetu oko nje. U minulim tjednim Amirin ìvotbio je ispunjen pripremama za rat. Njezini roditelji sunagomilali u ku}i kanistere s vodom i kutije s hranomu slu~aju zra~nog napada, kako bi mogli izdràti vi{edana u podrumu ku}e. Ona i njezine kolegice iz razre-da vje`bale su lijeganje u rovove i bjeànje u podzem-no skloni{te toliko puta da su sve te radnje skratili, odprvobitnih {est na tri minute. Mediji su u me|uvreme-nu stalno izvje{tavali o sve ve}oj napetosti imogu}nosti ratnog sukoba i pripremama za napad naIrak. To je sve vi{e nego dovoljno da i kod najhrabrijihizazove strepnju. "Kad ste u strahu od ~udovi{ta ispodsvojeg kreveta, upalite svijetlo", kaè Amira. "A, {tomoète u~initi kod ovoga? Osje}am se tako bespo-mo}nom".

Amira i njezini sunarodnjaci nisu jedini koji suuzdrmani s onim {to se oko njih doga|a. U Japanu lju-di brinu zbog slabljenja ekonomije i opasnosti od Sje-verne Koreje. U Britaniji i Sjedinjenim Ameri~kimDràvama strahuju od drugog napada u stilu terori-sti~kog napada na "blizance". Kako su to doktori AftonHaset i Leonard Sigal s New Jersey Medical School snedavno napisali - mi ìvimo u "stanju kroni~nopove}ane uzbu|enosti i... bespomo}nosti" izazvane"nejasno definiranom ....opasnos}u koja moè udaritiu bilo kojem trenutku i obliku, bez ikakvog upozore-nja".

TEHNIKE ZA UBLA@AVANJE TJESKOBEI STREPNJE

Takvi osje}aju mogu biti jednako toliko nezdravi kolikosu i neugodni, slabe}i imunitet, naru{avaju}i san, uzro-kuju}i od akni do ~ira na èlucu. "Psiholo{ko stanjestraha utje~e na nas biolo{ki", kaè psihijatar Carole Li-berman. "Ljudi koji su anksiozni vi{e piju i jedu. Oniimaju ve}i broj nesre}a. Oni imaju ve}u vjerojatnost dase prehlade ili da doìve sr~ani udar". Ukratko, kako toneurolog s Michigan University Stephen Maren postav-

lja, na{ mozak koji nam signalizira da na{e tijelo u sebiima dovoljno hrane, po~inje u stanju poja~ane strepnjeslati signale "da bi bez hrane mogli ostati".

U tomu je paradoks straha. To je temeljni odgovor zapreìvljavanje, a zajedni~ki ga dijelimo sa sisavcima, ri-bama i muhama. Uz to i strah i tjeskoba (anksioznost)mogu nas okovati, skratiti nam ìvot, a mogu nas ~ak iubiti. Znanost nam pokazuje jednako tako da to ba{ nemora tako biti. Postoji gomila aktivnosti, od fizi~kogvje`banja do masaè, koje tjeskobu i strepnju ublaùju i~ine lak{e sno{ljivom. Mnoge od tih tehnika koriste seve} desetlje}ima ako ne i stolje}ima, no tek odnedavnosu znanstvenici sposobni izmjeriti koliko te tehnikemogu smanjiti izlu~ivanje hormona koji su u svezi sastresom i ~ak pokazati na koji na~in to utje~e namo`danu aktivnost. Njihovo op}e obilje`je je daodràvaju kontrolu nad emocijama i olak{avaju da shva-timo da su na{e brige naravan odgovor prema svijetu ukojem ìvimo. "Mi smo se osvjedo~ili u pove}anje tak-vog straha", kaè Dr. Herbert Benson, predsjednikMind/Body Medical Institute u Bostonu. "@ivot je biostresan i prije 9. studenog ali se to progresivno po-gor{ava".

Sve donedavno, nitko nije znao kako mozak stvaraosje}aj tjeskobe i straha i za{to se toga tako te{ko oslo-ba|amo. Kad je neurolog Joseph LeDeux s New YorkUniverziteta kao diplomac kasnih sedamdesetih godinapro{log stolje}a po~eo prou~avati strah, mnogi ekspertismatrali su da je to izvan dosega znanosti. Od tada je toobja{njeno puno jasnije nego skoro bilo koji drugi vidpsihi~koga ìvota.

ZAPO^NIMO S ANATOMIJOMMOZGA

Osje}aji izazvani nejasnim i neodre|enim opasnostimadakako da su ne{to drugo od onih koje doìvljavamokad se na|emo unutar goru}e zgrade ili otetog zrako-plova. Ipak, oni i nisu ba{ potpuno druk~iji. Strah i tje-skoba bilo koje vrste uvijek imaju puno togazajedni~kog. Oni su ukorijenjeni u jednakoj fiziologiji imogu imati sli~ne posljedice. Da bi doprli do biti tognelagodnog osje}aja, moramo zapo~eti s njegovomanatomijom. Mozak nije samo stroj za razmi{ljanje. Onje rezultat biolo{ke prilagodbe oblikovan tako da omo-gu}i opstanak u stalno mijenjaju}oj okolini. Mo`danestrukture koje obavljaju taj posao razvile su se puno ra-nije nego neokorteks (sjedi{te svijesti i budnosti), kojizbog toga moè biti lako nadvladan. "Emocionalni mo-zak," kako LeDoux naziva to tkivo prastarih veza, iznimnoje pode{eno da nas upozorava na potencijalnu opa-snost.

SRÂNI UDARI POTAKNUTI STRESOMI STRAHOM U IZRAELU I NEW YORKU

Kad strah obuzme tijelo, u njemu se doga|aju promjenekoje, ukoliko se ponavljaju dovoljno ~esto kroz dugo

vremensko razdoblje, mogu imati lo{e posljedice nazdravlje. To po~inje tako da amigdala, jedna strukturabademastog oblika blizu sredine mozga, potaknuta odhipotalamusa, zapo~ne lu~iti hormon nazvan kortikotro-pin faktor ili CFR. To onda utje~e na sluzne i adrenalne`lijezde da ubrzaju krvotok uz pomo} epinefrina (adre-nalina), norepinefrina i kortizola. Ti pobu|uju}i hormonizaustavljaju procese u probavi kao {to je lu~enjeèlu~anih sokova i poja~avaju imunitet, pripremaju}itako tjelesne funkcije za borbu ili bijeg. Srce lupa,plu}a se ubrzano prozra~uju, a u mi{i}e poja~anodoti~e glukoza.

Saznavaju}i sve vi{e o reakciji straha, znanstvenici sudoznali i to koliko visoku cijenu organizam za to pla}a."Norepineprin je toksi~an za tjelesne organe, posebnoza srce", kaè neurolog s Harvarda Martin Samuel. Izraelje zabiljeìo blizu stotinu smrtnih slu~ajeva tijekomSaddamovih napada Scud projektilima 1991. godineuzrokovanih, ne izravno od povreda izazvanih bombar-diranjem, nego od sr~anih udara prvenstveno potaknutistresom i strahom. Nedavna studija pokazuje da susr~ani bolesnici u New York City-u imali za ìvot opasnearitmije dva puta ~e{}e nego ina~e u tjednu koji je sli-jedio nakon napada na World Trade Center. "Produljen,odgo|en stres ima fiziolo{ke posljedice", kaè dr. Joh-natan Steinberg, {ef kardiologije u St. Luke HospitalCenter u New Yorku i voditelj studije. Ti pacijenti sudoìvjeli ne{to {to je za njih moglo imati fatalne poslje-dice, premda ~ak mnogi od njih nisu mogli za sebe re}ida su se ba{ jako upla{ili.

TRAJNI STRES SLABI IMUNOLO[KISUSTAV

Drugim rije~ima, akutni strah nije jedino {to nammoè na{koditi. Dugotrajno, umjereno lu~enje adrena-lina moè nanositi srcu sitna o{te}enja, pove}avaju}itako dugoro~ni rizik od sr~anih oboljenja. Stalno izla-ganje djelovanju kortizola moè iscrpiti i oslabiti imu-nolo{ki sustav, ~ine}i ljude pod trajnim stresom punosklonijim infekcijama, a mo`da i raku. Hormoni stresamogu o{tetiti i mozak trgaju}i veze izme|u neurona. Ustudijama provedenim i na ìvotinjama i na ljudimaprona|eno je da dugotrajni stres smanjuje hipokam-pus, mo`danu strukturu koja ima glavnu ulogu una{em pam}enju.

âk i kad sve to ne o{te}uje bazu mozga, trajni stresmoè imati brojne druge u~inke, uklju~ivo glavobolju,nesanicu, bol u le|ima i vratu te dezorijentaciju. Takveboljke su uobi~ajene kod zabrinutih ljudi i ne treba bitihipohondar da bi se tako ne{to iskusilo. "Stres se sko-ro uvijek o~ituje kroz tjelesne simptome", kaè AftonHassett, ekspert za psihosomatska oboljenja. âk i naniskoj razini, kaè ona, tjeskoba izaziva mi{i}nu tenzi-ju, koja onda dovodi do bolova, tikova i drugih tegoba.

Posebno podlo`na strahu i tjeskobi su djeca. Ona su,uz to, sklonija nego odrasli svoju tjeskobu doìvjeti

ìvot pod prijetnjom


PORASTOM POLITI^KIH I SOCIJALNIH TENZIJA LJUDI SVE VI[E U SEBI GOMILAJU STRAH IGORÎNU, A ZNANSTVENA ISTRA@IVANJA O TOMU KAKO SE NA[ MOZAK I TIJELO NOSI S TIMPOKAZUJU DA TO MO@E BITI POGUBNO TE ISTRA@UJU [TO MI U SVEZI S TIM MO@EMO PODUZETI

kao tjelesnu nelagodu, a takva emocionalna iskustvaimaju i dublje posljedice na njihov mozak koji se jo{razvija. "Klinci sve u~e brè nego odrasli," kaè BrucePerrry s Children Trauma Academy u Texasu. Geni itemperament ~ine neke malce manje ranjivijima oddrugih. Ali kad osjetljivo dijete iskusi previ{e straha,posljedice mogu biti ve}e od op}e anksioznosti i do-vesti do fobija i posttraumatskog stresnog poreme}aja- okolnosti u kojima amigdala ovlada ostalim mozgomsvaki put kad se ono suo~i s bilo ~im {to ga podsjetina traumu. Kao laboratorijski {takor u eksperimentukondicioniranja, traumatizirani reagiraju jednakosna`no prema bezopasnom podraàju kao {to bi on iliona reagirali na, za ìvot, opasnu prijetnju.

FENOMEN ZVAN GA[ENJE UPAM]ENJU

Milijuni ljudi, preteìto ène, pate od fobija. Neke suop}e, neke usmjerene prema ne~emu, one su sveo{tro usa|ene u pam}enje. Za razliku od primjericeimena, na{e strahove ne zaboravljamo nikad. To {tove}inu drì podalje od toga da budu paralizirani prijeproìvljenim strahom, nije zna~i njihovo brisanje izna{eg pam}enja nego fenomen zvan ga{enje, kod ko-jeg neuroni korteksa stvaraju nove veze-sadràjepam}enja koji potiskuju one ranije, uspostavljenjepreko amigdale. Istraìva~i su tek nedavno locirali tumo`danu strukturu koja nam omogu}ava da se oslobo-dimo prija{njeg straha, smje{tenu u jednom dijelu~eonog korteksa. U jednom nedavnom istraìvanju,potraìvanje tog dijela mozga iznimno pomaè da se{takori oslobode straha koji je kod njih stvoren meha-nizmom uvjetovanja. Eksperti se sad nadaju da }e nasli~an na~in, elektromagnetskim potraìvanjem, mo}ipomo}i ljudima koji pate od fobija. U stvari, taj sena~in ve} koristi. "Mi moèmo primiti ljude s vrlo ja-kim fobijama i tretirati ih dan ili dva," kaè dr. DavidBarlow s Boston University Centra za anksiozna stanjai srodne poreme}aje. Bit tretmana jest u vje`bama kojeBarlow zove "razgovor s amigdalom." Umjesto da jed-nostavno kaè ~ovjeku da visoka mjesta ne moraju bitii opasna mjesta, on postavlja ~ovjeka na visoku plat-formu. Proìvljavaju}i takvo iskustvo vi{e puta, takav~ovjek stvara nove sadràje pam}enja, kojim seublaùju prija{nje psihi~ke traume. Ta tehnika je starakoliko i sam strah, no znanost nam sada uspijeva obja-sniti zbog ~ega se to koristi - i za{to je izbjegavanjeonog ~ega se (bezrazlo`no) bojimo toliko uzaludno.

OBLIK MEDITACIJSKOG DISANJAMO@E UTJECATI NA MOZAK

Ima toliko toga {to moè ublaìti stres. Prvi korak je dautvrdimo da je on tu, da smo pod njegovim pritiskom.Glavobolja, bolovi u èlucu, nesanica i lupanje srca -sve su to simptomi tjeskobe. Suo~iti se s tim neugod-nim emocijama trebamo tako da ih priznamo da su tu ida nas mu~e, {tovi{e, da kaèmo sami sebi "U strahusam od toga i toga," Kaè Saki Santorelli, s Massachu-setts University Centra za ispitivanje pozornosti. Priz-nanje samom sebi da smo u strahu ~ini nas manjepasivnim, manje ranjivim i kao rezultat toga, sposob-nijim da se protiv njega borimo.

Jedan od najuspje{nijih na~ina za smanjenje stresa jeusmjeravanje na ono {to moèmo kontrolirati: na{evlastito disanje. Pri Medicinskom institutu za psihofi-ziologiju, korisnici se usmjeruju na "reakciju opu{tan-ja" ponavljaju}i pri izdisaju potiho rije~ "Sveta Marijo."

U brojnim studijama, prona|eno je da takav postupakdovodi do sniènja krvnog tlaka, sporijeg disanja iop}eg smirenja. Richard Davidson s University of Wi-sconsin pokazao je nedavno da oblik meditacijskogdisanja moè imati utjecaja na mozak. U maloj, tek pu-bliciranoj, studiji Davidson je snimao mozak 25 ~la-nova tvrtke koja je prakticirala meditaciju {est danatjedno tijekom osam tjedana. On je utvrdio pove}anjeaktivnosti lijeve strane prefrontalnog dijela mozga, po-dru~ja koje je povezano sa smanjivanjem anksiozno-sti, pozitivnim emocijama i ko~enjem aktivnostiamigdale, mo`danog centra za strah.

OSLOBODITE SVOJ UM OD BRIGAKOJE VAS OPTERE]UJU

Ako moète izdràti sjediti na miru vi{e od pet minuta,moète poku{ati s jogom. Usmjeravanje na fizi~ke po-sebnosti razli~itih tjelesnih poloàja tjera vas da raz-

lu~ite "beskona~ni niz bolnih osje}aj i straha", kaè Dr.Thimoty McCall, izdava~ Yoga Journala, omogu}ava-ju}i vam tako da budete prisutni u postoje}em trenut-ku. To ~ine}i, po~injete osloba|ati svoj um od brigakoje vas optere}uju. Strah moèmo smanjiti, tako|er,tako da hotimi~no mijenjamo na~in na koji gledamona svijet oko sebe. Kognitivna terapija, koja se usmje-rava na otkrivanje i mijenjanje destruktivnih raz-mi{ljanja, najbolji je temelj za tretiranje poreme}ajastraha. Pacijenti se ohrabruju da se suprotstave svojimnajgorim strahovima poput straha od vo`nje dizalom ito tako da sami sebi dokaù i pokaù da to mogu, daim se pritom ni{ta ne}e dogoditi. Takvo iskustvopomaè da obuzdamo iskrivljena razmi{ljanja, kaèDavid Burns, psihijatar sa Stanford Universitiy. Ukolikovas obuzme osje}aj strepnje, prihvatite ga, ali ne do-pustite da vas on kontrolira. Nemojte da dulje opte-re}uje va{e misli. "Strepnja sama sebe pothranjuje",

kaè Dr. Paul Appelbaum, predsjednik AmericanPsychiatric Association, "zbog toga razgovarajte s obi-telji i prijateljima. Podijelite svoje brige s drugima, jerto vam moè puno pomo}i".

Znanstvenici su dokazali da to pomaè da strah potpu-no izbacimo iz glave. U studiji kojom je obuhva}eno60 {kolske djece traumatizirane uraganom Andrew -Tiffany Field, direktorica University of Miami`s Rese-arch Institute, pokazala je da se depresija smanjila koddjece koja su kroz mjesec dana dobivala dva puta tjed-no masaù, dok djeca koja su gledala opu{taju}i vide-ofilmove nisu pokazala pobolj{anje. I razina kortizola,tjelesnog indikatora stresa, zna~ajno se vi{e smanjilau skupini koja je bila podvrgnuta masaì u odnosu nakontrolnu. Ako masaà nije prema va{em ukusu,oti|ite na ùstru {etnju, plivanje ili vo`nju biciklom.Vje`banje nije samo dobro za to da budemo fit, onotako|er smanjuje strepnju i depresiju.

SMIJEH JE LIJEK

To sve moè biti mukotrpno, no u te{kim vremenimaljudi si moraju na}i jednostavnije ìvotne uìtke. Umaloj studiji sa University of Rochester School of Me-dicine, Dr. O.J. Sahler je prona{ao da su pacijenti koji-ma je presa|ena ko{tana sr`, a koji su slu{ali glazbu,iskazivali manju bol i mu~ninu, a transplantanti su ukra}em vremenu postali funkcionalni. I, dakako, smi-jeh moè biti dobar lijek, tako|er. Dr. Lee Berk, s TheLoma Linda University School of public Healt, otkrio jeda je skupina studenata koja je gledala komi~ni filmjedan sat pokazala smanjenje razine epinephrina i kor-tizola. "Ako je strahovanje preveliko", kaè Berk, "okre-nimo sve na zafrkanciju". Smijeh je ona velika rezervnazaliha koja nam jako moè pomo}i prebroditi ova za-stra{uju}a vremena.

Pripremio: Branko Prpi}

@IVIMO U STANJU KRONI^NO POVE]ANE UZBU\ENOSTI IBESPOMO]NOSTI IZAZVANE NEJASNO DEFINIRANOMOPASNO[]U KOJA MO@E UDARITI U BILO KOJEM TRENUTKU IOBLIKU, BEZ IKAKVOG UPOZORENJA


I.Su

{ec

DRUGA SMOTRA MASLINOVOG ULJA RADNIKAELEKTROISTRE

DOBRI ELEKTRI ARI,VINOGRADARI, ALI I MASLINARINE ZNAM ni sama koliko sam puta ostala bezdaha, uvijek iznova otkrivaju}i nove istarske kraje-ve i krajobraze. Ubave, {armantne, svjeè izoranenjive s maslinicima, vinogradima, starim kame-nim ku}ama, novim lijepim zgradama, oku}nica-ma i dvori{tima, s podrumima i mirisom sortnogvina. Istarske taà~ke, ùljevite ruke, oduvijek tumirisnu zemlju kopale su, ljudi je natapali znojem,a ona ih nagra|ivala, vi{e ili manje, ovisno o hiro-vitosti prirode. Topla istarska }ud, trpeljiva i mar-ljiva, davala se zemlji i zemlja je darivala.

Vozila sam se od Viìnade preko sela Pobri, do za-seoka Nardu~i, do imanja poznatog istarskog vina-ra Arman koji je, izme|u ostalih nagrada naVINOVITI, na 6. me|unarodnom sajmu vina i opre-me za vinogradarstvo i vinarstvo odlukomMe|unarodne komisije za ocjenjivanje vina 1998.godine dobio Zlatnu medalju za hrvatsko vinoMalvazija istarska (bijelo suho kvalitetno vino).

Naime, na njegovu imanju, u hladnom podrumuokupili su se Elektroistrini elektri~ari - maslinarina podjeli nagrada za ulja iz berbe 2002. godine.Njih 47 dalo je uzorak svog ulja, koje je analiziraoZavod za javno zdravstvo Istarske ùpanije kemij-skom analizom za peroksidni broj i slobodne ma-sne kiseline. Ponu|eni uzorci sortirani su premaudjelu slobodnih masnih kiselina. U kategoriju ek-stra djevi~ansko maslinovo ulje do 1 posto slo-bodnih masnih kiselina svrstano je ulje 18maslinara s podru~ja Buzeta, Pule, Rovinja, Buja iPore~a. U ovoj kategoriji najbrojniji su maslinari spodru~ja Buja i Buzeta. U djevi~ansko maslinovoulje s 1 posto do 2 posto slobodnih masnih kiseli-na svrstano je 12 maslinara - najvi{e s pulskogpodru~ja, a u kategoriju djevi~ansko maslinovoulje obi~no s 2 posto do 3,33 posto slobodnih

masnih kiselina svrstano je sedam maslinara -najvi{e s pulskog podru~ja. Potom u kategorijudjevi~ansko maslinovo ulje lampante s vi{e od3,30 posto slobodnih masnih kiselina svrstano je10 maslinara, skoro svi s pulskog podru~ja.

Prema hrvatskom i slovenskom zakonu, od masli-novog ulja na prvom mjestu boduje se miris (uljemora mirisati po maslini) i mora biti gorko i pikan-tno. Ocjenom Instituta za poljoprivredu iz Pore~a iZavoda za javno zdravstvo Istarske ùpanije, Zlatnumedalju dobio je Draèn [verko iz Buzeta s ma-slinjakom u Humu, ~iji ulje ima 0,14 slobodnihmasnih kiselina i peroksidni broj 2,70. Srebrnumedalju dobili su Miljenko Peru{ko iz Pule s ma-slinjakom u Valturi, a njegovo ulje ima 0,29 slo-bodnih masnih kiselina i peroksidni broj 2,25, teLucijano Ra`man iz Buja s maslinikom uKa{tel-Muntrin, a njegovo ulje ima 0,57 slobod-nih masnih kiselina i peroksidni broj 1,90.Bron~anu medalju dobili su Valter Boì} iz Buja, anjegov je maslinik u Savudriji, ulje ima 0,52 slo-bodnih masnih kiselina i peroksidni broj 3,16, paAntonio Pastrovicchio iz Vodnjana gdje je i masli-nik a ulje ima 0,88 slobodnih masnih kiselina teperoksidni broj 2,05 i Angelo Jugovac iz Buja smaslinikom u Bujama - njegovo ulje ima 0,78 slo-bodnih masnih kiselina te peroksini broj 3,05.

Priznanje za ekstra djevi~ansko ulje dobili su i Pe-tar Boì} iz Pore~a s maslinikom u Vi{njanu, BuzajMauro iz Buja s maslinikom u Krasici, Anton Braj-kovi} iz Pule s maslinikom u U{i}i Dvori, te Loren-zo Belci iz Pule s maslinikom u Vodnjanu.

Istarski elektri~ari, znamo, izvrsni su distributeri,poznati i priznati vinogradari i podrumari, a evopotvrde da su i dobri maslinari!

Ruà @mak

na{i izvan HEP-a


Mali kulinarski atlas svijeta (7)

ITALIJAOpojna aroma MediteranaITALIJA (Republica Italiana s pribli`no 57 milijuna stanovnika), zemljaje iznimno bogate povijesti, ali i velikih geoklimatskih razli~itosti (odalpske do mediteranske klime), zemlja-poluotok ~ije obale oplakuje ~akpet mora!

Rimsko carstvo i talijanska renesansa - dvije krune iz duge povijesti - dalisu i snaàn pe~at ukupnom razvoju zapadne civilizacije, pa tako i kulinar-stva. Poznate su starorimske gozbe, a i renesansa nije puno u tomu zao-stajala. Iz starorimskog razdoblja potje~e i jedno od prvih gastronomskihdjela, "O kuharskom umije}u", ~ije se autorstvo pripisuje Apiciju.

Zanimljivo je da je, usprkos visokog stupnja industrijalizacije, Italija osta-la sinonim proizvodnje maslina i ulja, gro`|a i vina, raj~ica i razli~itogdrugog povr}a i vo}a, sireva, ali i poznata po {pagetima, makaronima, la-zanjima, raviolima i desetinama drugih vrsta tjestenina i prate}ih raz-novrsnih umaka, po pizzama (svaki talijanski grad ima svoju varijantu) idrugim delicijama.

Ukratko, i primjer Italije potvr|uje da zemlja koja cijeni umjetnost ima ivrhunsku kuhinju, a talijanska je cijenjena i stoga jer su njena jela posadràju bogata ali i lagana i skladno za~injena.

[PAGETI BOLOGNESE

Sastojci: 100 g mljevene junetine (ili mje{avine junetine i svinjetine), 1/2glavice luka, 400 g umaka od raj~ice, 1/2 ~e{nja ~e{njaka, 1 `lica maslino-va ulja, {pageti, parmezan, bosiljak, sol, papar i origano.

Priprema: U tavici zagrijte ulje i na njemu poprìte luk i~e{njak. Dodajte meso i nakon {to posvijetli, dodajte po èljiza~ine i malo vode, poklopite i kuhajte 10 - 15 minuta uz po-vremeno mije{anje. Dodajte umak od raj~ice i sve zajedno ku-hajte jo{ 10 minuta.

[pagete stavite u kipu}u vodu i kuhajte dok ne omek{aju(ovisno o debljini od 3 do 12 minuta, odnosno prema uputa-ma na pakiranju) i ocijedite (u talijanskoj kuhinji se {pageti neispiru pod hladnom vodom!). Servirane {pagete na tanjuruprelijte umakom s mesom, a odvojeno posluìte (naribani)parmezan.

REZANCI NA UGLJENARIÎN NAÎN (FETTUCCINE ALLACARBONARA)

Sastojci: 4 l vode, 2 `li~ice soli, 400 g {irokih rezanaca (ili {pageta), 200 gmesnate suhe slanine, 1/8 l vrhnja, 2 `lice nasjeckanog za~inskog bilja(per{in, kadulja, maùran i sli~no), 4 `lice naribana parmezana, po 1navr{ak noà soli i papra, 4 ùmanjka i 1 {alica naribana sira pecorino.

Priprema: U slanu kipu}u vodu stavite rezance i kuhajte 8 - 10minuta. Slaninu nareìte na rezance i isprìte u tavici. Malo za-grijte vrhnje, pomije{ajte sa za~inskim biljem, parmezanom,solju i paprom te ostavite na toplom mjestu.

Kuhane rezance ocijedite i raspodijelite na prethodno ugrijanetanjure, na njih stavite slaninu s masno}om od pe~enja iza~injeno vrhnje. Na svaku porciju stavite po jedan ùmanjaku ljusci, dok sir pecorino (moète ga zamijeniti parmezanom)posluìte odvojeno. Umjesto u ljusci ùmanjci se mogu i po-mije{ati sa za~injenim vrhnjem kojim prelijemo tjesteninu.

SKU[E NA TR[]ANSKI

Sastojci: 1 - 1,2 kg sku{a, sol, 8 - 10 `lica maslinova ulja, 1 luk, 2 ~e{nja~e{njaka, per{in, 1/2 kg raj~ica (ili konzervirani pelati, umak i sli~no), timi-jan, bijeli papar u zrnu, klin~i}, limun, 1/2 dl bijelog vina.

Priprema: O~i{}ene sku{e nareìte na pribli`no 3 cm duge ko-madi}e i posolite. Na ulju poprìte nasjeckani luk, dodajte na-sjeckani per{in, usitnjeni ~e{njak, oguljene i raspolovljeneraj~ice, timijan, klin~i}e, papar i limun narezan na koluti}e. Nasve to poloìte komadi}e riba, zalijte vinom i lagano kuhajtepribli`no 45 minuta. Ribu ponudite s umakom u kojoj se ku-hala.

Putuje i kuha: Darjan ZadravecU sljede}em nastavku: Egipat

Draèn [verko iz Buzeta, s maslinikom u Humu dobio je zlatnu medalju

POMOGNIMO SAMI SEBI

@IVIMO SADA!

JESTE li ikada ~uli da netko kaè: "Od briga se stari." ? Utomu ima puno istine. Svatko je od nas vidio ljude koji su"preko no}i osijedili" kada su doìvjeli neku emocionalnu ilifinancijsku krizu. Kakav je to zapravo obrazac misli koji nazi-vamo brigama? Kadar nam je zatrovati puno sati. Mogli bi-smo ~ak re}i da brige izazivaju starenje zato {to ubrzavajuvrijeme. Brige su, o~ito, misaona navika. Uzrujavamo sezbog ne~ega {to se dogodilo u pro{losti ili }e se, bojimo se,dogoditi u budu}nosti. Brige se ne bave sada{njo{}u.

PRO[LOST JE ZAUVIJEK PRO[LA

Pogledajmo najprije pro{lost. Jo{ nitko nije prona{ao na~inkako bi se ona izmijenila. Kada se ne{to jedanput dogodilo,vi{e to ne moèmo promijeniti. Neizbrisivo je i neopozivo za-biljeèno. Vrijeme ga je odnijelo i vi{e se ne moè popraviti.Razmi{ljanje o pro{lim pogre{kama ili uvredama neproduk-tivno je. Uz to je i {tetno, jer u tijelo ispu{ta razli~ite toksi~netvari koje povisuju krvni tlak i optere}uju srce. Strategija kojarazoruàva brige je - prihvatiti pro{le pogre{ke onakvima kak-ve jesu, nau~iti ne{to iz njih i onda ih ostaviti u njihovomstalnom prebivali{tu - pro{losti. Za usmjeravanje pozornostina sada{njost nu`na je zdrava spoznaja da je pro{lost zauvi-jek pro{la. Zabrinutost je psihi~ko odbijanje suo~avanja stime. Ona je naizgled neizbjeàn dio na{ega ìvota zato {topogre{ke, uvrede, zamjerke i nepravde u umu ostavljaju trag,pa se ulijevaju u fiziologiju preko psihofiziolo{ke veze.

ZAMI[LJAJMO RADOSNE, SRETNE IPOZITIVNE STVARI U BUDU]NOSTI

Druga se vrsta zabrinutosti veè za budu}nost. Poku{avamoizbje}i bol tako {to uzaludno nastojimo kontroliratibudu}nost. Jedan mi je kolega dao sjajan primjer tog na~inarazmi{ljanja. Jednu je ènu lije~nik lije~io ve} dvadeset go-dina, tijekom kojih bi ona dvaput godi{nje do{la na pregled.Kad god bi do{la, bila bi jako zabrinuta da ima rak. Premdanije imala nijedan simptom bolesti, smislila bi niz pritu`bizbog kojih bi internist dao napraviti brojne pretrage samokako bi je uvjerio da nema rak.

Taj se scenarij ponavljao iz godine u godinu. Svaki je put in-ternist u~inio sve {to je mogao kako bi tu ènu uvjerio danema rak, a ona bi svaki puta na kraju zapitala: "Jeste li sigur-ni?" Posljednji put, me|utim, lije~nik joj je nakon pretragamorao priop}iti lo{u vijest. Rekao joj je da ima rak, na {to jeona pobjedonosno ustala i rekla: "Eto, vidite! Pa to vam govo-rim ve} dvadeset godina!"

U svojoj je zabrinutosti ta èna ìvo zamislila bolest koje sejako bojala, a ono na {to je obra}ala pozornost, raslo je. Svi-jest moè sama promijeniti doga|aje. Na{a podsvijest moèautomatski ono {to ìvo zamislimo pretvoriti u stvarnost. Lju-di koji se uzrujavaju, uvjerili su se da je zabrinutost pravi

na~in razmi{ljanja za sprje~avanje lo{ih doga|aja. A zapravo,pozornost je pozornost. Ako ìvo zamislimo ne{to {to ne èli-mo, to }e se skoro sigurno dogoditi. Ili }e se mo`da dogoditine{to "jednako stra{no", {to je jednaka stvar. Ako ve} mora-mo razmi{ljati o budu}nosti, onda treba zami{ljati radosne,sretne, pozitivne stvari.

ZDRAVI LJUDI @IVE U SADA[NJOSTI

No, zdravi ljudi ne ìve ni u pro{losti, ni u budu}nosti. Oniìve u sada{njosti koja ovom trenutku daje okus vje~nosti, jerna nju ne pada nikakva sjena. Brige se ne doga|aju usada{njosti. Kada se pozornost usmjeri na ovaj trenutak, nje-gova punina raste. Kada se ìvot provodi u neprekidnom nizusada{njih trenutaka, onda vrijeme nije ~ovjekov psiholo{kineprijatelj. Brige tada poraàva uìtak u onom {to nam ìvotmoè ponuditi danas.

Ju~er je tek san, sutra samo vizija. Ali, kada se danas dobroodìvi, svako ju~er postaje san o sre}i, a svako sutra vizijanade. Zato se dobro pobrinite za danas. (Sanskrtska poslovi-ca).

LJUDI NEZADOVOLJNI POSLOMÊ[]E OBOLIJEVAJU

Mnoga istraìvanja provedena u brojnim medicinskim centri-ma potvr|uju da ljudi ìve dulje i zdravije ako su zadovoljnisvojim poslom. Tre}inu ìvota provodimo na poslu koji smoizabrali. Ako smo ondje nezadovoljni, to }e se nezadovoljstvoprenijeti i na slobodno vrijeme. Bit }emo stalno nesretni istoga podlo`ni bolestima i tjelesnom propadanju.

êsti su pacijenti ~iji su zdravstveni problemi povezani izrav-no s nezadovoljstvom na poslu. Mrze ono {to rade i radnovrijeme provode puni neprijateljstva, zamjerki i frustracija.Tako ni na poslu ni u ìvotu ne mogu posti}i mnogo. Kadado|u ku}i, sve im je teè osloboditi se raspoloènja koje jenastalo na poslu, pa ispu{ni ventil nalaze u pu{enju, alkoholui pretjeranom jelu. San im remete neprestane brige zbog po-sla. Kada do|u lije~niku, izgledaju iscrpljeno i umorno, àlese na migrenu, lupanje srca, nesanicu, debljinu, povi{enkrvni tlak i anksioznost. Izgledaju i osje}aju se biolo{ki starijenego {to jesu.

Ljudi koji su nezadovoljni poslom, ~e{}e obolijevaju od oz-biljnih bolesti, nego ljudi koji puno rade i zadovoljni su svo-jim poslom. Ima istine u uzre~ici: "Nemam se vremenarazboljeti." Besposlenost stoga nije rje{enje, jer ljudi koji sunedavno dobili otkaz ili su ina~e nezaposleni ~e{}e imajuzdravstvenih tegoba koje zahva}aju sve dijelove tijela. Tu sejavlja jednaka strofija kao i svugdje u prirodi kada se ne{to nekoristi. A op}enito gledano, ono {to je beskorisno, ubrzoizumre. Priroda, a pritom mislim i na na{u unutra{nju priro-du, nema mjesta za ono {to je beskorisno. Ona ja~a zdravljesamo onoga {to doprinosi rastu i stalnom razvoju. Napredo-vati zna~i preìvjeti.

AKTIVNOST, KORISNOST I NAPREDAK -VELIKE TAJNE

DUGOVJE^NOSTI I ZDRAVLJA

Fizioterapeuti i fiziolozi tjelovje`be dobro poznaju pojavu kojase zove zakr`ljanje zbog neupotrebe. To je propadanje uda iliorgana kojim se ne koristimo. Kada se ud ponovno po~neupotrebljavati, proces se obr}e. Krv ponovno te~e dijelomkoji je postao beìvotan i {to se vi{e obnavlja njegova funkci-

ja, to je taj dio tijela ja~i. Aktivnost, korisnost i napredak samisu po sebi velike tajne dugovje~nosti i zdravlja. Emerson jeto lijepo rekao: "Ljudi ne po~inju stariti, nego ostare kadaprestanu rasti."

Osje}ajte se korisnim i to budite. Doprinosite rastu ìvota ko-jeg ste dio. Ljudi koji ~uju taj savjet ~esto zaklju~e da sebave pogre{nim poslom i to je katkad doista tako. Ali, obi~nosu nezadovoljni na poslu zbog svog pristupa. Svaki je posaokoristan na svoj na~in, jer uvijek postoji netko komu je potre-ban i tko ga moè iskoristiti za vlastiti rast. Dru{tvena kori-snost rada bila je tradicionalno mjerilo vrijednosti - radna sumjesta i nastala zato {to su zadovoljavala neku konkretnu po-trebu. Ali, u na{em je stolje}u evolucija o~ito naglasakpremjestila na osobni rast. Zato ljudi od posla o~ekuju osob-no zadovoljstvo i to ne zato {to su sebi~niji od prija{njihnara{taja, nego zato {to to~no osje}aju da posao najve}u ko-rist donosi njima samima.

Ljudi koji se osje}aju korisno ne propadaju i ne razbolijevajuse. Budu}i da su zadovoljni sobom, spremni su raditi na na-pretku kolektivnog rada. Me|utim, u piramidi radnih mjestao~ito na dnu ima vi{e rutinskih poslova, a na vrhu vi{e krea-tivnih. êsto pacijente mu~i upravo monotonija rutine. Trebare}i da poslove na vrhu obi~no dobiju zdraviji ljudi, oni kojisu sposobni vi{e posti}i, ali presudan je vjerojatno njihovpozitivan pristup - on stvara mogu}nost napredovanja. Svakiposao, bio on rutinski ili ne, sadrì ponavljanje i disciplinu.ôvjek koji nema unutra{nje osvije{tenosti brzo stigne doto~ke kada mu ponavljanja na poslu donose dosadu i zamor.A to je izvor ostalih simptoma.

PRAVO RJE[ENJE - ZDRAVA ISPONTANA SVIJEST O SEBI

ôvjek koji je siguran u sebe nalazi kreativna rje{enja rutin-skog posla. On ne zamje}uje ono {to je dosadno, zamorno iuvijek jednako. Takav ~ovjek u prvom redu ima hrabrosti na}iposao koji mu se svi|a. Kada je rije~ o njegovoj sre}i, ne mi-sli na nov~anu sigurnost. Kada na|e posao koji mu se svi|a,radi ga ne misle}i na mirovinu, a to je tako zato {to je ono {tomu ìvot moè ponuditi ve} prona{ao na poslu: rast, napre-dak i dobrostanje. Ako vam je o~ajni~ki potreban odmor,zna~i da vas va{ posao ubija. Ako jedva ~ekate mirovinu, za-pravo ste ve} umirovljeni, barem {to se ti~e zadovoljstva po-slom.

Kao lije~nik, svojim pacijentima ne mogu pomo}i tako da imna|em novi posao ili ih u~inim zadovoljnima poslom kojiimaju. Mogu im pomo}i samo privremeno, lije~e}i njihovesimptome. Ali, ako ih uputim na zdravu, spontanu svijest osebi, time im pokazujem gdje da potraè pravo rje{enje.

Zdravlje je na{e prirodno stanje. Svjetska zdravstvena organi-zacija definira ga kao ne{to vi{e od odsutnosti bolesti ili sla-bosti - zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duhovnog isocijalnog dobrostanja. Tomu bismo mogli dodati i duhovnodobrostanje, stanje u kojem ~ovjek u svakom trenutku osje}aradost i ùdnju za ìvotom, osje}aj ispunjenosti, svijest oskladu sa svijetom oko sebe. U tom se stanju ~ovjek uvijekosje}a mladim, ìvahnim i sretnim. A takvo stanje nije samopoèljno nego je i potpuno mogu}e. [tovi{e, nije samo pot-puno mogu}e, nego je i lako ostvarivo.

Ante-Ton}i Despot, dr. med.


ìvot i zdravlje

Zdravlje je ono jedino zbog ~ega osje}amo da je sada najljep{e doba godine.Franklin Adams

I. Su{ec

kri`aljka


Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja (vodoravno):

[piro Guberina, armirani beton, harmonika{ica, ovo, Ga{o, Olib, vozar, trti,JA, Sr, kariol, kap, kijafet, omi, T, ijar, Visconti, vedeta, Irokez, ekati,potreba, l, timpan, Elam, Epi, I(gnjat) J(ob), misije, Arena{, ja, Ana, smrt, {,Tia, mt, odsjev, ratilo.

UPOZNAJMO HRVATSKU

JEDNOSTAVNA POSEBNOSTVRLI^KOG KRAJALIJEK kojim se razbijaju posljedice globalizacije jestspoznaja vlastitog identiteta, vrijednovanje vlastitepovijesti i pri~anje svih pri~a, sastavljenih od zem-lje, vremena i ljudskih sudbina, koje je tijekom sto-lje}a satkao svaki dio Hrvatske, svaki grad, mjesto,svaka rijeka i oto~i}

Impresivni Dinarski bedem koji dominira sjeveroza-padnom vizurom ~itavog vrli~kog kraja imao je tije-kom cijele povijesti ulogu prirodne, a nerijetko ipravne granice

Uz hidroelektranu Peru}a, mogu}e je da se u skorovrijeme u vrli~kom kraju pojavi jo{ jedan izvor ob-novljive energije - vjetroelektrane, jer su naobli`njim brdima ve} postavljeni mjerni instrumenti.Mo`da }e vrhovi brda, svjedoci `ivota od pretpovije-snog doba, postati izvori{tem energije u tre}em mi-leniju, a time i zalogom nove vitalnosti ~itavogvrli~kog kraja

Ponekad izgleda kao da u na{oj bliskoj okolini stvaristoje, miruju i nikad se ne mijenjaju. Zanimljive stva-ri, pri~e i povijesne zgode kao da su se doga|ale uvi-jek negdje drugdje. Nali~je je to vizije globaliziranogsvijeta, koje prijeti jednom jedinom pravom istinom,jednom povije{}u i jednim svjetonazorom. Lijek ko-jim se razbija taj privid jest spoznaja vlastitog identi-teta, vrijednovanje vlastite povijesti i pri~anje svihpri~a, sastavljenih od zemlje, vremena i ljudskihsudbina, koje je tijekom stolje}a satkao svaki dioHrvatske, svaki grad, mjesto, svaka rijeka i oto~i}.

Ovo je jedna takva pri~a.

KRAJ UGODAN ZA @IVOT ISTANOVANJE OD NAJRANIJEG DOBA

Gornji tok rijeke Cetine s njenim izvori{tem,smje{ten u dolini izme|u planinskih bedema Dinares jedne i Svilaje s druge strane, predstavljao je od


pri~a

Trg Dr. Franje Tu|mana, glavni vrli~ki trg

Vrli~ka se zastava ispod Gradine ponosno vije za svakusve~anu prigodu

davnina cjeloviti geolo{ki, ali i socijalni, sustav kojije tijekom vremena razvijao svoje osobitosti i identi-tet. Vrli~ki se kraj, ponekad slijede}i a ponekad pre-kora~uju}i administracijske granice, povijesnoprotezao na sjeveroistoku sve do dinarske prodolineUni{ta, koja je vodila prema Bosni (a i danas je u sa-stavu Republike Bosne i Hercegovine) te na ju`nojstrani do Hrvata~kog polja. Osim vodonosne rijeke ivisokih planina koje ga zatvaraju, ~itav kraj obi-ljeàvaju kra{ka polja i nevelika brda na kojima seodvijao ìvot jo{ od pretpovijesnih vremena. Pri-vu~eni bogatstvom vode i pa{njaka za stoku te plod-no{}u zemlji{ta, ljudi su od najranijeg doba nalaziliovaj kraj ugodnim za ìvot i stanovanje.

Prvi i najstariji ljudski tragovi su na|eni iznadMila{evog jezera, jednog od izvora Cetine, u Gospod-skoj pe}ini. Ulomci prastare keramike i ko{tano {ilodatiraju iz vremena od pribli`no 3000 godina prijeKrista. U razdoblju izme|u 1900. i 1600. godinep.n.e. je ovaj kraj bio ìvotnim stani{tem ljudskih za-jednica koje su tvorile tzv. Cetinsku kulturu, a ~iji suostaci nalaèni ve}inom oko kamenih gomila s grobo-vima - tumula - i naselja po gradinama. Ponegdje sukamene gomile jo{ vidljive, kao na Bale~koj gradini uselu Vinali}. Vjerovatno radi lak{e obrane od neprija-telja kojih nikada nije manjkalo, naselja su se ve}inomformirala na vrhovima brda, tzv. "gradinama":Ma~kova, Modri}a, Kosorska glavica, Biukova gradinaili suri Kozjak {to se diè iznad dana{nje Vrlike.

NASELJE VRH RIKA OSNOVALI HRVATIU BLIZINI IZVORA CETINE

Tijekom cijelog razdoblja bron~anog doba, vrli~kikraj je bio naseljen, a naselje na visoravni Pod, kojese nalazi iznad sela Koljani i Jeèvi} se smatra naj-ve}im na podru~ju Dalmacije, a mo`da i {ire, tije-kom tog razdoblja. U kasnobron~ano su doba ovo,kao i susjedna podru~ja, naseljavali pripadnici ilir-skog plemena Delmati. Nakon stolje}a i pol upornogratovanja bili su pregaèni i asimilirani od straneRimskog carstva, pa cijelo podru~je postaje dijelomrimske Provincije Dalmacije. Grade se putevi ~iji setragovi nalaze do danas, a osnivaju se naselja Bariza-niata i Lizaviata, ~iji je to~an poloàj ostao nepozna-nicom. Slabljenjem carstva, lokalne utvrde nagradinama ponovno postaju uto~i{ta kao za{tita odnavale novih naroda koji haraju nekad civiliziranimpokrajinama. Tako se u vrli~kom kraju nalaze ostrugei kop~e germanskih Gota iz 5.st.n.e., a od 7. se stol-je}a pojavljuju avarski, slavenski i hrvatski nalazi.

Samo ime Vrlika vu~e svoje korijene iz imena VrhRika, naselja koje su osnovali Hrvati u blizini izvoraCetine, u dijelu u kojem prestaje polje a zapo~injubrdski pa{njaci.

Narodna je predaja sa~uvala ime Klukasa, jednog odpetoro bra}e koji su doveli Hrvate ba{ u ovaj kraj.Upravo oni osnivaju naselje Vrh Rika. Zabiljeèno ti-jekom povijesti i s nekoliko sli~nih imena - Werkrika,Vercherica, Verchrecha, Verhlicky - naselje je bilosredi{te samodostatnog srednjevjekovnog gospo-darstva koje je imalo sve predispozicije za zadovolja-vanje osnovnih potreba: vodu, pa{njake, ribombogatu rijeku i {ume u blizini. Poznati bizantski car -

povjesni~ar Konstantin VII. Porfirogenet u 10. stolje}ubiljeì u svom djelu "De administrando imperio" ihrvatske ùpanije Cetinu i Knin, {to dovoljno govori oure|enosti dru{tvene strukture ovih predjela. Nahrvatskom jeziku Vrh Rika iz tmine povijesti izranjatek 1415. godine, dok se na latinskom spominje uspisima splitske sinode ve} 1185. godine.

Iz vremena kneza Branimira datira vjerovatno i ~uve-na crkva Sv.Spasa u Vrh Rici, ~iji je donator bioùpan Gostiha, a danas je to jedna od najzna~ajnijiho~uvanih predromani~kih hrvatskih crkava.

TURCI UNI[TILI VRH RIKU, ISPODTVR\AVE PROZOR STVARA SE -

VRLIKA

Vrh Rika je, osim dobre geografske mikrolokacijepresudne za lokalno gospodarstvo, tako|er bilasmje{tena kao va`na tranzitna to~ka na trgova~komputu prema Bosni. Drevni putevi koji su jo{ odanti~kog doba spajali Dalmaciju s Bosnom su bili uta vremena {ti}eni s dvije tvr|ave: Travnik smje{teniznad Potravlja na jugozapadu i Glava{ smje{ten iz-nad doline Uni{ta. Zabiljeène su jo{ i tvr|ava Nut-jak prema Klisu i â~vina prema Imotskom. Njima sepo~etkom 15. stolje}a pridruùje i tvr|ava Prozor, iz-gra|ena na klisuri Kozjak. Nalogodavac izgradnje jebio ~uveni velika{ Hrvoje Vuk~i} Hrvatini}, koji dobi-va ~itavo mjesto od Ladislava Napuljskog i gradiutvrdu koja }e nakon njega promijeniti mnogo go-spodara: Bal{a Hercegovi}, Ivani{ Nelipi}, Ivan Fran-kopan, @igmund Luksembur{ki i Nikolin Vitturi.

Petaesto je stolje}e svjedokom sumraka civilizacije, apo~etka vi{estoljetnog ratovanja s Turcima. Pri~a kojase na ovim prostorima ~esto ponavlja - da smrt jednognaselja zna~i ra|anje novog, njemu bliskog, kao kodSalone i Splita - ponovila se jo{ jedanput. Vrh Rika podturskim napadajima biva napu{tena i uni{tena, a narodse iseljava ili sklanja ispod tvr|ave Prozor, stvoriv{i takonaselje poznato pod imenom - Vrlika.

Danas je karakteristi~na tvr|ava poznata pod imenomGradina, a mjesni je centar pod njom vremenom po-stao poznat kao Varo{. Zajedno s njim cjelinu kraja,premda mo`da ne i administracijsku, ~ine i nekolikosela blièg okru`ja: Kijevo, Civljane, Cetina, Kosore,Vinali}, Garjak, Jeèvi}, Maovice i Oti{i}. ImpresivniDinarski bedem koji dominira sjeverozapadnom vi-zurom ~itavog kraja imao je tijekom cijele povijestiulogu prirodne, a nerijetko i pravne granice. Visokimse prijevojima jo{ od vremena antike odvijala trgovi-na, a zavojitim planinskim putevima kontrabanda,koja je u ovim siroma{nim krajevima ponekad bilazadnji spas od izgladnjivanja. Tek bi u ljetno doba Di-nara postala stani{tem seoskog stanovni{tva radiprevladavaju}eg polunomadskog sto~arenja prigo-dom kojeg bi se ljeti koristila svjeà ispa{a na pla-ninskim pa{njacima, a time se na te zaravni selio ivrutak seoskog ìvota.

IZGUBLJEN DIO TLA ZA PERU]KOJEZERO, ALI STEÊNI

GOSPODARSTVENI POTENCIJALI

Svilaja je, sa svojom manjom visinom, bila uvijek do-stupnija te su preko nje vodili i putevi prema moru -

pri~a


UPOZNAJMO HRVATSKU

Brda su u vrli~kom kraju ve}inom sura i ogoljena ja-kim vjetrovima. Ho}e li se uskoro na njima zavrtjetikrila vjetroelektrana - znak civilizacije 21. stolje}a?

Poljski putevi u ruralnom ugo|aju - vrli~ko polje je idanas zadràlo dra` kojoj su se divili jo{ putopisci19. stolje}a

Bale~ka glavica iznad Cetine - stani{te ~ovjeka odpretpovijesnog doba

va`na veza prema Drni{u i [ibeniku. Prema jugozapa-du, u pravcu Hrvata~kog polja i Sinja, je vodila i cestaizgra|ena za vrijeme francuske uprave, sve do u{}aNeretve. U tom dijelu 1960. godine krajolik dobivanovu zna~ajku - Peru}ko jezero. "Traìmo li satisfakcijuza izgubljeni dio tla i kulturnog identiteta, utje{no je{to je vrli~ki kraj izgradnjom istoimene hidrocentralestekao nove gospodarstvene potencijale i, {to se vrlorijetko doga|a, obogatio krajolik." pi{e povijesni~arkaumjetnosti Sanja Ivan~i} u monografiji o Vrlici. Davnoprije, 1851.g. u svom putopisu "Reise nach Damatien"Johann Georg Kahl, gledaju}i Cetinu u polju koje }epostati Peru~kim jezerom, pi{e:"îtava ova dolina jeneko} bila veliko jezero koje se isu{ilo tako {to se od-vodni kanal sve vi{e produbio." , i nesvjesno pred-vi|aju}i budu}u svrhu lokacije.

Premda tijekom povijesti, bivaju}i uvijek sredi{temkraja, tek po~etkom 19. st. francuska uprava usto-li~ava Vrliku kao op}insko sredi{te, a preko oìvjelogmjesta trgovina te~e od Bosne prema [ibeniku. Ka-tran, koè, ulje, vino i druge ìve`ne namirnice saj-menim danima kolaju kroz mjesto i donose muboljitak. Pogonjena gospodarskim prosperitetom,Vrlika se pretvorila u privla~no provincijsko sredi{tekojoj su kombinacija kamenih gra|evina, bujnog ze-lenila i o{tre, ali iznimno zdrave klime, priskrbili do-bar glas koji se ~uo nadaleko.

CAR FRANJO JOSIP I DIO SELAPODOSOJE USPOREDIO S BE^KIM

"SCHONBRUNOM"

Za vrijeme epidemije kuge krajem 19.st., splitskagospoda nalaze tu pribjeì{te, otkriv{i ljepote malogmjesta i razglasiv{i ih do Jadrana. Poznata je i pri~a oobilasku cara Franje Josipa I, koji je dio sela Podo-soje usporedio s Be~kim "Schonbrunom", dav{i mulaskavi naziv koji se o~uvao do danas.

Podiù se kamene zgrade -Op}inski Dom, zgradaSuda, crkva Gospe od Ruàrija kao i ~itav niz obi-teljskih ku}a imu}nijih pojedinaca. Rije~ je ve}inomo kamenim jednokatnicama koje svojom staturom,uz niske zidi}e - parapete, brojne potporne zidove,ograde od kovanog èljeza te drvorede kestenova,potkrjepljuju izgled Vrlike kao {armantnog la-danjskog mjesta{ca. Unutar {umarka nazvanog Go-spin Gaj se nalazi êsma, arhitektonski uobli~enizvor ~ije konture datiraju iz 1723. godine, a obnov-ljena je 1875.g. radi ve} spomenutog carskog posje-ta. êsma je, uz plato pokraj crkve, savr{enapozornica za vrli~ko kolo - otvoreno mje{ovito koloritmi~kog naboja koje se ple{e bez glazbe- folklornuzna~ajku koja najbolje oslikava jednostavnu poseb-nost ovog kraja i njegovo mjesto u hrvatskoj povije-sti. U etnografiji su ~uvene vrli~ke tkala~kerukotvorine i posebno upe~atljiva narodna no{njakoja krasi sve va`nije doga|aje. Poznati su i vrli~ki"grobari" - ûvari Kristova Groba obu~eni u narodneno{nje koji prema strogo odre|enom scenariju sud-jeluju u uskr{njoj liturgiji.

TRAG U HRVATSKOJKULTURI I POVIJESTI

U nekoliko je navrata êsma bila i uspje{nim pri-zori{tem Gotov~eva "Ere s onoga svijeta" za kojeg

je libreto napisao Milan Begovi}, pisac i stvaralackoji pored nedvojbenog zna~aja u hrvatskojknjièvnosti obiljeàva i ~itavu eru u lokalnim ok-virima. Taj je velikan hrvatske pisane rije~i dvade-setog stolje}a jo{ i danas rado ~itan i izvo|en, odromana "Dunja u kov~egu" do komedije "Ameri-kanska jahta u splitskoj luci". Od nekoliko stvara-la~kih imena iz ovoga kraja koja su ostavila traga uhrvatskoj kulturi i povijesti spomenimo jo{ fra Fili-pa Grabovca, franjeva~kog sve}enika, pjesnika iproznog pisca koji je napisao kultni brevijar svogdoba "Cvit razgovora naroda i jezika iliri~koga alitirvackoga", da bi tragi~no skon~ao u mleta~kimtamnicama. Danas }e svakog namjernika na togvrli~kog velikana podsjetiti njegov kip pored crkveGospe od Ruàrija.

SPAS ISELJAVANJEM

Nesretna sudbina kraja koji se uvijek nalazio u gra-ni~nom podru~ju izrodila je puno puta prisilnim iz-bjegli{tvom stanovni{tva. Prvi put se to dogodilonakon skoro stolje}a borbi s Turcima, 1522. godi-ne, koja ozna~ava i kona~an pad Vrlike u ruke nepri-jatelja. Plemenita{i Berislavi}i su pre{li uTuropolje, Kriàni}i u okolici Karlovca, ûbrani}ioko rijeke Dobre i na Krku, a ùpnik je Juraj Cetinja-nin odveo stotinu ljudi na otok Olib. Otada je tije-kom vremena dolazilo do povremenih iseljavanja, a~esto se odlazilo i radi ekonomskih razloga, traè}ibolji ìvot u dalekim krajevima i u bliìm gradskimindustrijskim sredi{tima. Nakon posljednjeg izbje-gli{tva tijekom Domovinskog rata, zapo~elo je naj-novije poglavlje u kronici vrli~kog kraja,karakterizirano povema{njom obnovom i poku{aji-ma gospodarskog revitaliziranja kraja.

Tradicionalna se okrenutost osnovnim djelatnosti-ma ogleda danas u oìvljavanju sto~arstva i vo}ar-stva. Olistali su vo}njaci slatkih vrli~kih jabuka. Unjihovoj blizini, selu Kosore, rade ~ak dvije punio-nice vode ~iji se proizvodi prodaju od polica na{ihsamoposluìvanja do trgovina Bliskog Istoka - Ceti-na i Aqua Sana. U pohodu krajem ~esto }e se nai}ina male i obra|ene vinograde. âk i ime sela nasu-prot Vrlici glasi - Vinali}, ne bez razloga. Legendakaè da je i sam car Franjo Josip bio zadovoljan ruj-nim vinom iz ovda{njih vinograda, pa je prava {teta{to je kraj, vjerovatno radi nemirne povijesti i nedo-statka kontinuiteta potrebnog za stjecanje tradicije,bez uspostavljene autohtone sorte i proizvodnje.Tim prije {to je, spomenimo kao kuriozitet, jo{ zavrijeme turske uprave u kronikama zabiljeèno da seu ovom kraju sade vinogradi.

Uz hidroelektranu Peru}a, mogu}e je da se u skorovrijeme u vrli~kom kraju pojavi jo{ jedan izvor ob-novljive energije - vjetroelektrane, jer su naobli`njim brdima ve} postavljeni mjerni instrumen-ti. Mo`da }e tako vrhovi brda, svjedoci ìvota odpretpovijesnog doba, postati izvori{tem energije utre}em mileniju, a time i zalogom nove vitalnosti~itavog vrli~kog kraja.

Gordan Bakovi}

Stubi{te crkve Sv. Gospe Roàrice - ènske narodneno{nje

Skup ponosnih "Grobara"

Stari kestenovi, parapeti, zelenilo...

Poznata vrli~ka ~esma izgra|ena 1723. g. - dom i neg-da{nja pozornica Gotov~eva "Ere s onoga svijeta"

Mrzla ali ~ista voda - vrli~ka voda se prodaje {iromsvijeta, pa za{to je ne probati i ovdje

63

^ovjekpripada zemlji · 2016-05-10 · ^ovjekpripada zemlji "mi smo dio zemlje i ona je dio...

Documents