informatika za 1. razred gimnazije

8/11/2019 Informatika za 1. razred Gimnazije

1/74

1


2/74

2

Sadraj

Uvodno poglavlje................................................................................. 5

1. ta je informatika?........................................................................ 52. Pojam podatka i informacije.......................................................... 5

3. Hardver i softver............................................................................ 6

3.1. ta je raunar?......................................................................... 6

3.2. Funkcijski opis raunara von Neumannov model.................... 7

3.2.1. Memorija............................................................................. 8

3.2.2. Operativna memorija........................................................... 9

3.2.3. RAM memorija..................................................................... 9

3.2.4. ROM memorija.................................................................... 9

3.2.5. Vanjske memorije.............................................................. 10

3.2.6. Optiki diskovi (CD i DVD)................................................. 11

3.3. Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni ureaji..................................... 11

3.3.1. Tastatura........................................................................... 11

3.3.2. Mi.................................................................................... 12

3.3.3. Skener............................................................................... 12

3.3.4. Monitor............................................................................. 12

3.3.5. tampai .......................................................................... 13

Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava 15

1. Informaciono drutvo i mediji ..................................................... 15

2. Informaciona sredstva i raunarske mree................................... 15

2.1. Rjeavanje problema .............................................................. 15

2.1.1. Objanjenje problema ....................................................... 16

2.1.2. Ureivanje/analiza informacija.......................................... 16

2.1.3. Koritenje i istraivanje rezultata ..................................... 16

3. Prijenos informacija .................................................................... 17

3.1. Komunikacija......................................................................... 17

3.2. Uspjena komunikacija ................................................................ 18

3.2.1. Opta struktura prezentacije ............................................ 18

3.2.2. Izgled prezentacije............................................................ 19

Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i upotreba informacionihsredstava........................................................................................... 20

1. Pretraivanje informacija............................................................. 20

2. Primjer uspjenog pretraivanja informacija ............................... 20

3. Pretraivanje informacija pomou Interneta................................ 21

3.1. Koritenje pretraivaa........................................................... 21


3/74

3

3.2. Pretraivanje pomou kljunih rijei ili fraza ....................... 22

3.3. Pretraivanje pomou kategorija - direktorijuma .................. 24

3.4. Pretraivanje upotrebom liste linkova .................................... 24

4. Dijeljenje i prijenos informacija................................................... 25

4.1. Saimanje (kompresija) informacija........................................ 254.2. Razmjena informacija ............................................................ 26

4.3. Znaenje pisama i kodnih stranica pri razmjeni informacija ... 26

5. Komunikacini protokoli............................................................. 28

5.1. Formati podataka................................................................... 28

5.2. Prijenos podataka................................................................... 30

5.2.1. Prijenos podataka pomou web stranica ............................ 30

5.2.2. Prijenos informacija pomou elektronske pote ................ 31

Poglavlje 3: Obrada informacija pomou raunara ............................. 34

1. Upotreba softvera za rad sa tabelama .......................................... 34

2. Princip rada digitalne kamere...................................................... 35

3. Princip rada skenera.................................................................... 36

4. Proces sjedinjavanja podataka..................................................... 37

4.1. Multimedijalni sadraj............................................................ 37

4.2. Vrste grakih prikaza........................................................... 38

4.3. Obrada zvuka.......................................................................... 38

5. Proces obrade pokretnih slika...................................................... 39

6. Kreiranje prezentacija i multimedijalnih sadraja........................ 40

6.1. Upotreba programa Draw..................................................... 40

6.2. Upotreba programa Impress ................................................ 41

7. HTML jezik i kreiranje web stranica ............................................ 43

Poglavlje 4: Informaciono drutvo i na ivot..................................... 46

1. Razvoj informacione opreme i promjene u naem ivotu.............. 46

1.1. Problemi u informacionom drutvu......................................... 461.2. Internetsko drutvo i standardizacija .................................... 47

2. Zajedniki rad na stvaranju Informacionog drutva...................... 49

3. Informaciona komunikacija (naini prikupljanja i razmjeneinformacija kroz historiju) .............................................................. 49

4. Hronologija.................................................................................. 55

Poglavlje 5: Utjecaj raunarskih mrea na promjene u drutvu........... 60

1. Prednosti informacionog drutva ................................................ 60

1.1. IT i informaciono drutvo....................................................... 60

1.2. Zabava, kultura i umjetnost ................................................... 61


4/74

4

1.3. Obrazovanje ........................................................................... 61

1.4. Promjene u nainu rada ......................................................... 61

1.5. Ostalo..................................................................................... 61

2. Raunarska sveprisutnost (engl. ubiquitous computing)............... 61

3. Problemi u informacionom drutvu ............................................. 623.1. Komunikacija u informacionom drutvu................................. 62

3.1.1. Pouzdanost i ispravnost informacija, prijenos informacija iodgovornost pojedinca................................................................. 62

4. Upravljanje raunarskom mreom................................................ 63

4.1. Administracija korisnikog uea na mrei .......................... 63

4.2. Kontrola podataka ................................................................. 63

4.3. Administracija mree ............................................................. 64

4.4. Kontrola sigurnosti ................................................................ 64

4.5. ifrovanje............................................................................... 65

5. Ljudsko drutvo prije i poslije informacionog doba ..................... 67

5.1. Pravila i ponaanje u umreenom drutvu ........................... 70

5.2. Informatiki moral.............................................................. 70

5.3. Potreba upoznavanja s informatikim moralom ..................... 70

6. Utjecaj informacionih tehnologija na ivot................................... 71

6.1. Zavisnost od informacija......................................................... 71

6.2. Manipulacija (zloupotreba) informacija.................................... 71

6.3. Tehnoloki stres (engl. techno stress)..................................... 71

7. Preporuke, savjeti, vjebe............................................................ 72


5/74

5

Uvodno poglavlje

1. ta je informatika?

Informatika je nauka o informacijama. Njen zadatak je da izuava oblik informacije,

naine pamenja, obradu i upotrebu informacija. Moemo je denisati i kao naunudisciplinu koja prouava naine oblikovanja, prijenosa, uvanja i koritenja informacija.Informacijaje obavjetenje koje ima neki cilj ili svrhu. (Primjer obavjetenja koje nijeinformacija je psovka ona uopte nema svrhu).

Nastanak i razvoj informatike vezuje se za primjenu elektronskih raunara. Zahvaljujuiraunarima i stalnoj potrebi za to brom i tanijom obradom informacija, informatika

je danas vrlo primjenljiva i savremena nauka.Rije informatika nastala je spajanjem dvije francuske rijei: information (informacija)i automatique (automatika). Ovaj termin se koristi u Evropi, a u Americi se koriste dvatermina:

raunarska nauka (Computer Science) ako se govori o primjeni elektronskihraunara i njihovoj unutranjoj grai,

informacijska nauka (Information Science) ako se govori o obradi i nainukoritenja informacija.

Razlika izmeu informatike i raunarstva je u sljedeem: informatika razmatra problemeuvanja, prijenosa i obrade podataka ukljuujui sve tehnike, metode, ureaje i drugoto moe biti od vanosti. Meutim, raunarstvo obuhvata iste probleme, ali samo u onojmjeri u kojoj se odnose na raunare. Prema tome, raunarstvo je samo dio informatike.

2. Pojam podatka i informacijeInformacije postoje od pamtivijeka. Potreba za sredstvima koja e omoguiti uvanje,prijenos i obradu informacija postoji jo od prvih dana ljudske civilizacije i traje dodananjeg dana. Krupan korak u ovom smislu je uinjen stvaranjem pisma. Ono jeomoguilo zapis informacija i njihovo prenoenje u prostoru i vremenu. Drugi krupankorak je uinjen stvaranjem brojanih sistema kojima su stvoreni uslovi za zapiskvantitativnih (koliinskih) informacija. Ovo malo vraanje u historiju razvoja ljudskecivilizacije imalo je za cilj da ukae da su uslovi uvanja, prijenosa i obrade podatakastvoreni prilino davno. Meutim, stvaranje alata i orua koja podravaju pismoi raunanje sporo je napredovalo. Ljudi su kroz vjekove razmjenjivali informacije narazliite naine, pomou glasa, dimnih signala, svjetlosti i sl. Dugo vremena poslije togaiz niza glasova razvija se govor, zatim pisana rije i tek prije nekoliko vjekova, tampana.Pisane i tampane rijei prenosile su se raznim prijevoznim sredstvima: konjanicima,potanskim kolima, a zatim modernijim prijevoznim sredstvima do dananjih ianih ibeinih veza. Poruke koje se prenose idu uvijek od poiljaoca ka primaocu. Primalacna odreen nain obrauje poruku i na osnovu dobijenih rezultata donosi odgovarajueodluke.

Poiljalac Primalac

Slika 1. Prijenos poruke


6/74

Uvodno poglavlje6

Poruku u osnovi ini niz podataka koji primaoca poruke podstiu na neku akciju.Podatak (ili vie njih) postaje informacija u trenutku kada primaoca poruke pokrene naneku akciju.

Pojmovi podatak i informacija su usko povezani i esto se koriste kao sinonimi. Meutim,razlika postoji i vano je da je uoite.Podatak i informacija su rijei koje se esto koriste u svakodnevnom ivotu. Naravno,intuitivno je jasno ta koji od ovih pojmova znai, ali ako elimo da se bavimo problemimainformatike ovi pojmovi zasluuju veu panju.U svakodnevnom ivotu imamo potrebu da razgovaramo i zapisujemo razliite injenice,dogaaje, ideje i sl. U ovu svrhu moramo raspolagati notacijom koja to omoguava.

To to reprezentuje injenicu, dogaaj ili ideju zovemo podatak. Podatak sam po sebinema znaenje, on je sirova injenica - neobraena informacija.

Poto smo denisali podatak ostaje nam da vidimo u kakvom je odnosu ovaj pojamsa pojmom informacije. Pojam informacije moe biti denisan na razliite naineu zavisnosti za koje se potrebe ovaj pojam koristi. Navedimo jednu: Informacija je

saznanje koje je prihvatljivo za primaoca ili upravljake maine. Iz ove denicije slijedeneka svojstva informacija: informacija obogauje fond znanja primaoca, ona mora bitirazumljiva za primaoca, vrijednost informacije zavisi od prethodnog znanja primaocai postojanje informacije je zasnovano na postojanju poiljaoca i primaoca. Informacijakoja je precizna, relevantna i dobijena na vrijeme je klju za donoenje dobrih odluka.Da bismo podatke mogli obraivati i uvati potrebni su nam hardver i softver.

3. Hardver i softver

Put razvoja informatike, odnosno raunarstva ukljuuje razvoj opreme i ideja. Tokomgodina razvoj ideja podsticao je razvoj opreme i obrnuto. Danas se umjesto pojmova

oprema i ideja koriste dva puno odreenija pojma: hardver(engl. hardware) i softver(engl. software).

Hardverje tehniki ili materijalni dio nekog ureaja tj. zika komponenta raunarskogsistema. Tu ubrajamo sve elektronske i druge ureaje: tastaturu, monitor, tampa,mi, disketu, ipove, itd.

Softverje programska komponenta raunarskog sistema i obuhvata nematerijalni dio tj.programe. Prema namjeni programa u raunarskom sistemu, dijelimo ih na sistemske iaplikativne. Sistemski programi slue za upravljanje radom ureaja i omoguavanje lakogi jednostavnog rukovanja korisnika ureajima. Primjeri takvih programa su operativni

sistemi. Aplikativni programi slue korisnicima za rjeavanje odreenih zadataka, kaoto su razna izraunavanja, rad sa tekstom, grakom i sl. Primjeri takvih programa suprogrami za obradu teksta, programi za rad sa tabelama itd.

3.1. ta je raunar?

Savremena tehnologija je omoguila veliku minijaturizaciju raunarskih sistema, toje dovelo do izrade raunara namijenjenih jednom korisniku poznatih pod imenompersonalni raunari (PC). Postoji mala terminoloka nepreciznost. Kada se kae personalniraunar, tada se ne misli samo na mikroraunar ve i na periferne ureaje neophodneza rad sa raunarom. Zapravo, misli se na mikroraunarski sistem, pa bi pravilno bilo

rei personalni mikroraunarski sistem, ali je krae i jednostavnije personalni raunarili samo raunar. Mi emo u daljem tekstu koristiti termin raunar.Raunar ili kompjuter je elektronski ureaj koji ima sposobnost da prima, obrauje, uvapodatke i daje rezultate obrade (informacije) pomou izlaznih ureaja. Rije kompjuternastala je od latinske rijei computare to znai raunati.


7/74

7

ULAZ OBRADA IZLAZpodaci

naredbe

rezultati

Slika 2. Osnovna funkcionalna shema raunara

Neki korisnici raunara misle da je raunar pametan. Ovo je sasvim pogrena zamisaojer je raunar u osnovi tehniki ureaj koji jednostavno ponavlja niz osnovnih radnji.Dakle, raunar nije pametan. Da biste raunar uopte mogli koristiti osim hardverapotreban mu je i odgovarajui softver. Raunar je u stvari pametan onoliko koliko jedobar njegov softver.

3.2. Funkcijski opis raunara von Neumannov model

Grau i funkcije raunara opisao je jo 1945. godine John von Neumann. Modelraunara koji je on tada postavio vai u osnovi i za veinu dananjih raunara.

Von Neumannov model utvruje da svaki raunar mora imati sljedee dijelove:

ulazni dio preko kojeg se u memoriju unose podaci i instrukcije programa iz okoline; izlazni dio preko kojeg se iz memorije prenose rezultati programa u okolinu; radna memorija u kojoj se uvaju svi podaci i instrukcije programa uneseni spolja,

kao i rezultati djelovanja instrukcija; aritmetiko-logika jedinica koja moe izvoditi instrukcijama zadate aritmetike i

logike operacije;

upravljaka jedinica koja uzima instrukcije iz radne memorije, dekodira ih i naosnovu toga upravlja aritmetiko-logikom jedinicom, ulaznim i izlaznim dijelovima.

Sljedea slika ilustruje meusobnu povezanost svih tih dijelova. Na slici 3 su oznaenitokovi podataka i naredbi.

Slika 3. von Neumannov model raunara


8/74

Uvodno poglavlje8

3.2.1. Memorija

Da bismo razumjeli karakteristike memorije raunara, moramo znati kako se prikazujuinformacije u raunaru. Sve podatke pisat emo u naoj azbuci, a takoer i rezultate izraunara. Meutim, podaci se u raunaru prikazuju u binarnoj azbuci. Prvu azbukuzvat emo eksterna, a drugu interna azbuka. Eksterna azbuka moe biti bilo koja azbukaprirodnog jezika. U naoj, eksternoj azbuci, kada se uzmu u obzir velika i mala slova, kaoi interpunkcijski znakovi, ima oko 90 znakova, dok interna azbuka raunara ima samodva slova. Takvu azbuku zovemo binarna azbuka, a slova ove azbuke oznaavamo sa 0 i1. Slovo binarne azbuke zove se bit (Bit je skraenica od BInary digiT). Raunar prihvatabilo kakav tekst, preko ulaznih ureaja tako to svakom znaku eksterne azbuke pridrui

jednu rije od slova binarne azbuke. Naravno, ovo pridruivanje rijei binarne azbukeznacima eksterne azbuke moe se uraditi na mnogo naina. Da se to ne bi razlikovalo odraunara do raunara, uveden je i standard, poznat kao ASCII- kod. Navedimo primjerenekih slova eksterne azbuke i pridruene binarne rijei u ASCII-kodu:

A 01000001

B 01000010

C 01000011

Prema tome, ako na tastaturi raunara otkucamo tekst ABA, u memoriji raunara e senai niz od 24 bita:

01000001 01000010 01000001

Tako e svaki tekst koji saoptimo raunaru u eksternoj azbuci biti 8 puta dui u

internoj azbuci. Niska od 8 bita se zove bajt(engl. byte). To je osnovna jedinica memorijeraunara. Jednim bajtom mogue je prikazati 256 = 28kombinacija binarnih brojeva.S tolikim brojem kombinacija moemo prikazati svako slovo i broj. Prema tome, 1 bajtmemorije moe zapamtiti jedno slovo knjige. Kapacitet operativne memorije i diska seizraava u broju bajtova. Oznaka za bajt je B.

Kao to je npr. kilogram vea jedinica od grama (1kg=1000g), tako postoje i vee jediniceod bajta, ali s jednom razlikom (Uoite je sami!).

Kilobajt: 1 KB = 210B = 1024 B

Megabajt: 1 MB = 210KB = 1024 KB = 220B = 1048576 B

Gigabajt: 1 GB = 210 MB = 1024 MB = 220KB = 1048576 KB = 230B = 1073741824 B

Za korisnike raunara naroito su znaajne dvije karakteristike memorija, a to sukapacitet i vrijeme prilaza. Prvu osobinu smo ve objasnili, objasnimo i drugu. Drugavana karakteristika memorije je vrijeme prilaza. Pod njime se podrazumijeva vrijemekoje protekne od trenutka obraanja memoriji, radi dobijanja podataka, do trenutkadobijanja podataka iz memorije. Oigledno, to je vrijeme prilaza krae, memorija jebra, a to je ovo vrijeme due, memorija je sporija. Vrijeme prilaza memoriji izraava seu sekundama. Kapacitet memorije izraava se u veim jedinicima od osnovne, a vrijeme

prilaza manjim od osnovne.


9/74

9

Manje jedinice su prikazane u tabeli ispod.

Simbol Preks Veliina

m mili 10-3

mikro 10-6

n nano 10-9

p piko 10-12

f femto 10-15

Tabela 1. Jedinice kojima oznaavamo male veliine (vrijeme prilaza memoriji)

Kako nema jedne savrene memorije, u raunarima se nalazi nekoliko memorijskihureaja koji se razlikuju po brzini, kapacitetu, trajnosti, prenosivosti, usklaenosti,pouzdanosti, cijeni i namjeni.

3.2.2. Operativna memorija

Operativna memorija se sastoji od dva dijela. Prvi, manji dio, namjenjen je uvanjusistemskih programa koji upravljaju radom ureaja, a drugi vei dio, uvanju aplikativnihprograma i podataka korisnika. Iz dijela memorije, u kojem se nalaze sistemskiprogrami, mogu se samo donositi instrukcije i podaci u mikroprocesor, a to znai da seovakva memorija moe jedino itati. Memorija koja ima ovo svojstvo kae se da je ROM(engl. Read Only Memory). Naravno, dio memorije u kojem se nalaze programi i podacikorisnika mora biti takav da omoguava upis i itanje. Ovakva memorija se zove RAM(engl. Random Access Memory).

3.2.3. RAM memorija

RAMili radna memorija predstavlja najvei dio memorije. Osobina RAM memorije ogledase u tome da se svakom njenom bajtu moe slobodno pristupiti nezavisno od prethodnememorijske lokacije, s tim da se u nju podaci mogu i upisivati (write) i iz nje itati (read).Svakim upisom podatka u neku lokaciju, njen prethodni sadraj se automatski gubi.Druga vana osobina RAM memorije je da podatke koji se u njoj nalaze zadrava (uva)samo dok postoji napajanje na njoj. im nestane napajanje, kompletan sadraj memorijese gubi i prilikom ponovnog dolaska napajanja (pri sljedeem ukljuivanju raunara)ona je potpuno prazna. Zbog ovakvih osobina RAM memorija je veoma pogodna za

izvravanje programa i obradu podataka. Zato se programi i podaci uitavaju u RAMmemoriju (obino sa hard diska) i tu ih koristi mikroprocesor izvravajui uitaneprograme kojima obrauje dobijene podatke. On to moe raditi samo u ovoj memoriji pase zato RAM memorija obino naziva i radna memorija. Brzina rada raunara je direktnoproporcionalna s koliinom RAM memorije. Poveanjem RAM memorije znatno emoubrzati rad raunara.

3.2.4. ROM memorija

ROM je najmanja memorija, fabriki upisana i njen sadraj se ne moe mijenjati ni

brisati. Nije zavisna od napajanja elektrinom energijom i nalazi se na matinoj ploi.Pri ukljuivanju raunara prva se aktivira, a zbog svoje sposobnosti trajnog pamenja(i dok je raunar iskljuen) sadri iskljuivo sistemske programe neophodne za radraunara tj. koristi se za uvanje upravljakih programa.


10/74

Uvodno poglavlje10

Slika 4. ROM na matinoj ploi i RAM memorija

3.2.5. Vanjske memorije

Da bi procesor koristio programe i podatke oni se moraju nalaziti u operativnojmemoriji. Meutim, programi i podaci se mogu nalaziti u operativnoj memoriji samokada je raunar ukljuen u elektrino napajanje. Za due uvanje programa i podatakakoristi se vanjska memorija iz koje se po potrebi oni donose u operativnu memoriju.Ovo donoenje treba da je to bre, ali i kapacitet memorije treba da je to vei. Postojerazliite vanjske memorije, ali se na raunarima najee koriste disk, optiki diskovi(CD i DVD) i memorijski stik (engl. Memory Stick). Spomenut emo i neke vanjskememorije koje su se ranije koristile, ali danas, zbog njihovog malog kapaciteta nisu vieu upotrebi. To su disketa (oppy disk) i magnetna traka.

Tvrdi (hard) disk je memorija najveeg kapaciteta, sadri sav raspoloivi softver,a slui jo i za uvanje podataka. Trajno ih pamti i dok je raunar iskljuen, ali sene moe (zasebno) prenositi jer se nalazi u kuitu raunara. Brzina tvrdog diska jeveoma velika u odnosu na ostale vanjske nosioce podataka, ali znatno sporija od radnememorije. Kapacitet dananjih diskova izraava se u GB. U konguraciji raunara moese nalaziti vei broj diskova ili se jedan disk moe podijeliti u vie dijelova (particija). Usvakom sluaju korisnici trebaju imati u vidu da je kapacitet diska vana karakteristikaraunara.

Memorijski stik (engl. Memory Stick)se moe prenositi, pa slui za uvanje i prijenospodataka i programa. Prvi put se pojavio 1998. godine i imao je kapacitet 4MB, to je uodnosu na disketu (kapaciteta 1,44 MB) bilo znatno poboljanje. Kapacitet dananjih

stikova izraava se u GB.

Slika 5. Memory Stick i Hard disk


11/74

11

3.2.6. Optiki diskovi (CD i DVD)

CD-ROM je skraenica od Compact Disc Read Only Memory. CD-ROM disk je optikidisk koji se uspjeno koristi u oblasti raunarstva za potrebe uvanja velike koliinepodataka na malom prostoru. Kompakt disk se najee koristi kao medijum u koji se

jedanput upisuju podaci, a mogu se itati neogranien broj puta. Otuda ovaj disk nosinaziv CD-ROM. Na optikom disku podaci se zapisuju u obliku udubljenja na ploidiska. Plastina ploa presvuena je aluminijskom legurom. Podaci se uvaju u oblikuudubljenja u aluminijskom sloju (1), a ako udubljenja nema podatak se ita kao 0.Laserski zrak osvjetljava mali dio povrine diska (s donje strane) i reektuje se samoako nema udubljenja pa tako ita nule i jedinice. Laserski zrak je vrlo uzak tako damoe proitati jedan bit i sa veoma male povrine. Zbog toga se na optikom disku moesauvati velika koliina podataka. Danas se na tritu mogu nai i CD-RW(CompactDisc-ReWritable) diskovi na koje podatke moete upisivati i brisati.DVD (Digital Versatile Disc) DVD disk ima kapacitet od 4,5 GB do nekoliko desetinaGB pa je pogodan za uvanje video zapisa. Na DVD-ove se obino zapisuju lmovi.Prednost gledanja lmova na DVD-u u odnosu na VHS su: mnogo kvalitetnija slika,

digitalni zvuk, interaktivni meniji, mogunost biranja jezika i brojne druge.DVD ita je ureaj koji slui za itanje DVD diska, ali moe itati i sve vrste CD-ova.

3.3. Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni ureaji

U von Neumannovom modelu raunara ulazni i izlazni dio omoguava komunikacijuraunara sa vanjskim svijetom. Pritom, ulazni ureaji korisniku pruaju mogunostunoenja podataka u raunar, dok izlazni ureaji slue za prikazivanje rezultata obradena raunaru u obliku pogodnom za koritenje. Danas se upotrebljavaju razliiti ulaznii izlazni ureaji u zavisnosti od namjene raunara. Najee koriteni ulazni ureajiraunara su: tastarura, mi i skener, ali ulazni ureaji su i videokamera, mikrofon,

muzika klavijatura, joystick, ita linijskog koda, itd. Najee koriteni izlazni ureajiraunara su: monitor, tampa i zvunici, ali izlazni ureaji su i videorekorder, ploter(za crtanje slika), robotska ruka, itd. Neki ureaji mogu izvravati i ulazne i izlazneoperacije. Takve ureaje zovemo ulazno-izlazni ureaji. Primjeri takvih ureaja sumodem i zvuna kartica.Raunar na koji je prikljueno nekoliko ovakvih ureaja istovremeno prihvata, uva,obrauje i izdaje informacije u tekstualnom, grakom i zvunom obliku. Za takavraunar kaemo da je sposoban za multimedijalnu obradu podataka. Multimedija jesvaka interakcija teksta, zvuka, slike, animacija i videa.

3.3.1. Tastatura

Tastatura (engl. keyboard) je slina tastaturi pisaih maina. Ima vei broj tastera kojislue za unoenje slova, cifara i interpunkcijskih znakova. Meutim, ono po emu seova tastatura razlikuje od tastature pisae maine jeste postojanje komandnih tastera inumerike tastature. Komandnim tasterima se zadaju odreene komande koje raunarizvrava neposredno po pritisku odgovarajuih tastera. Neke komande sa tastaturezahtijevaju istovremeni pritisak dva ili vie tastera. Na ovaj nain se izbjegava aktiviranjekomande sluajnim pritiskom jednog tastera. Raspored slova na tastaturi donekle serazlikuje od drave do drave. Kod nas se koriste dvije vrste tastatura: jedna s engleskoggovornog podruja na kojoj su u prvom redu odozgo slovnih tastera redom QWERTY (kaese: kverti) i druga s njemakog govornog podruja na kojoj su slova Y i Z zamijenila mjestapa je u gornjem redu slovnih tastera QWERTZ. Posebna slova nae azbuke (, , , ,

) smjetena su na tastere na kojima su na engleskim tastaturama uglaste i vitiastezagrade i jo neki posebni znakovi.Razmislite: Koje su prednosti pisanja nekog teksta pomou raunara i tastature uodnosu na pisae maine?


12/74

Uvodno poglavlje12

3.3.2. Mi

Mi (engl. mouse) je ulazni ureaj koji je u svom djelovanju usko povezan s monitorom.On je pokazivaki ureaj (pointing device) ijim se kretanjem po ravnoj povrini birapozicija na ekranu, a pritiskom na jedan od tastera aktivira odreena funkcija. Miima oblik kutijice na ijoj gornjoj strani se nalaze dva tastera i toki koji slui zaskrolovanje (kretanje) kroz tekst dole - gore. Kabal koji povezuje kutijicu s kuitemraunara podsjea na miiji rep pa je po tome ovaj ureaj i dobio svoje ime. Pomijeranjemmia raunaru prenosimo podatak o kretanju nae ruke koje on pretvara u digitalnuinformaciju. Danas koristimo uglavnom optike mieve koji koriste optiki senzor.

Slika 6. Mi i Tastatura

3.3.3. Skener

Skener je ulazni ureaj koji se koristi za unoenje fotograja, rukopisa, ilustracija i dr.u raunar radi dalje obrade, uvanja ili umetanja u druge dokumente, web stranicu,

itd. Objekt skeniranja, najee slika ili neki drugi sadraj, podijeli se na konaan brojelemenata (takica) koje se izlau bijeloj svjetlosti, zatim se registruje intenzitet svjetlostiza svaku pojedinanu taku, a reektujui odraz se pomou CCD1-a pretvara u digitalnioblik. Raunaru se prenose numeriki podaci za svaku pojedinu taku. Takav oblikpredstavljanja slike naziva se bitmapa, a njeni elementi (sitne takice) pikseli. Fizikaveliina piksela izraava se preko rezolucije. Postoji nekoliko vrsta skenera: runi, stoni(desktop), rotacioni. Danas se za kunu upotrebu najvie kupuju stoni skeneri.

3.3.4. Monitor

Monitor je najvie upotrebljavani izlazni ureaj, jer pomou monitora primamo najvieinformacija. Naime, na ekranu monitora mogu se pratiti rezultati obrade i rezultatiunosa podataka pomou tastature. Monitori se meusobno razlikuju po veliini: 14,15, 17 i 21 (1 in = 2,54 cm,), a taj broj predstavlja duinu dijagonale monitora.Veina dananjih monitora je u boji, ali osim njih postoje i monohromatski (crno-bijeli)monitori koji prikazuju nijanse sivog.Danas se koriste dva osnovna tipa monitora:

monitor koji koristi ekran s katodnom cijevi (CRT), slino onoj koja se koristi kodtelevizora. Slika na ekranu dobija se tako to snop elektrona emitovan iz katode(elektronskog mlaza) udara na ekran i time izaziva svjetlost. Kolor monitori koristetri mlaza koji na ekranu pogaaju tri sloja nanesenog materijala. Slojevi emitujucrvenu, zelenu i plavu boju, a mijeanjem te tri boje stvara se itava paleta boja na

ekranu. (RGB modul red, green, blue). Meutim, svjetlost pojedinane take na

1 CCD(Charge Coupled Device) je svjetlosni senzor u soivu kamere koji pretvara svjetlosne odraze u elektronskesignale.


13/74

13

ekranu postepeno nestaje nakon to je elektronski snop prestane pogaati. Zbogtromosti ljudskog oka to nee previe smetati ako se slika redovno obnavlja. Dananjimonitori obnavljaju sliku 50, 60 ili 70 puta u sekundi pa kaemo da monitor imafrekvenciju od 50, 60 ili 70Hz;

monitor koji koristi ekran od tenog kristala (LCD). Ti ekrani su tanki, troe manje

energije i zbog toga se preteno koriste u prenosnim raunarima (notebook), ali su iskuplji.

Osnovna svojstva monitora su:

broj razliitih vrijednosti apscise ili horizontalna rezolucija broj razliitih vrijednosti ordinate ili vertikalna rezolucija broj razliitih bojaHorizontalna i vertikalna rezolucija odreuju broj diskretnih taaka na ekranu.On je jednak proizvodu horizontalne i vertikalne rezolucije.

horizontalna rezolucija X vertikalna rezolucija broj taaka zaslona640 x 480 307200

800 x 600 480000

1024 x 768 786432

Sve slike koje se stvaraju na ekranu monitora su rasterske slike. Rasterska slika sastojise od sitnih krugova zvanih pikseli. to su ti kruii sitniji i gui (to je vie piksela)slika e biti kvalitetnija.Inae, u raunarskoj graci piksel je osnovni graki element i moemo ga zamisliti kaomali krug. Moemo jo rei da je piksel mjesto na ekranu koje kod monitora u boji moeprimiti jednu od moguih (npr. 256) boja.Za prikazivanje grake i slika mora postojati odgovarajua elektronika koja to omoguava.Ova elektronika je smjetena na posebnoj ploi koja se zove graka kartica koja jeposrednik izmeu procesora i monitora. Od nje zavisi koliko kvalitetnu sliku moemodobiti, te koliko emo imati boja. Kvalitetnije kartice imaju bolju rezoluciju (npr. 1280x 1024 piksela) i puno vie nijansi boja (16 miliona ili vie), ali zahtijevaju i vie RAM-a.

3.3.5. tampai

tampa (engl. printer) je izlazni ureaj pomou kojeg se binarno-kodirana informacijaiz raunara prenosi na papir. Na tritu se nalazi veliki broj razliitih tampaa. Ovi

tampai se razlikuju po principu rada, ali i po karakteristikama. Vane karakteristiketampaa su: kvalitet otiska i brzina tampanja. Podjela tampaa moe se izvriti prematehnologiji stvaranja otiska. Razlike u tehnologiji stvaranja otiska dovode do razlika unjihovim mogunostima: kvalitetu i brzini stvaranja otiska, pouzdanosti, ekonominostii cijeni.

Podjela tampaa:

Matrini tampaisu najjednostavniji. Kod matrinih tampaa tipografski znakse formira od taaka na papiru, koje se dobijaju udarcima iglica iz pokretne glavetampaa. Papir se pomie valjkom tako da se pie red po red, a glava za pisanje

pomie se uzdu valjka i preko obojene trake iglicama otiskuje znakove na papir.Tipografski znaci nastaju tako to se crne takice otiskuju u pravilno rasporeenojmrei rasteru (matrici) na unaprijed dogovoreni nain. Stvaranje buke pri tampanju,mala brzina rada i nekvalitetan otisak su glavni nedostaci matrinih tampaa.


14/74

Uvodno poglavlje14

Slika 7. Shema mehanizma za tampanje kod matrinog tampaa

Ink-jet tampai tekst ili sliku formiraju na slian nain kao i matrini, odnosnona glavi tampaa se nalaze rupice kroz koje se na papir ubrizgava mastilo. Postojecrno-bijeli i kolor ink-jet tampai. Ovi tampai se i po cijeni i po kvalitetu nalazeizmeu matrinih i laserskih tampaa.

Laserski tampaiimaju znatno bolji kvalitet tampe i veu brzinu tampanja odmatrinih i ink-jet tampaa. Laserski zrak slui da se na valjku stvori elektrininaboj. Sitne estice praha iz tonera nanose se i zadravaju na onim dijelovima valjkana kojima postoji elektrini naboj. Poslije toga se prah s valjka prenosi na papir iuz grijanje se ta prakasta boja rastopi i upije u papir. Valjak se pravilno vrti, alaserski zrak se pomijera uzduno. Na taj nain se na valjku prije nanoenja prahastvori nevidljiva rasterska slika elektrinog naboja. Ta tehnika je poznata i kodureaja za fotokopiranje. Izrada dananjih laserskih tampaa omoguava veomaveliku rezoluciju (gustou takica). Uobiajena gustoa takica je oko 120 takica pocentimetru. Zbog toga ovi tampai imaju najbolji kvalitet otiska, ali su i najskuplji.


15/74

15

Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava

1. Informaciono drutvo i mediji

Medijje sredstvo koje se koristi za razmjenu informacija.U informacionom drutvu, pod pojmom masovni mediji smatraju se TV i tampa.Informaciono-komunikacione mree su savremene raunarske mree, nastalespajanjem informacionih i komunikacionih tehnologija.

Osnovni elementi informacionog drutva su: informacije i znanje, informacione tehnologijei pristup informaciono-komunikacionim tehnologijama i njihovo koritenje. Moemo reida je informaciono drutvo, drutvo, u kojem je informacija glavni proizvod. Nagli razvojinformacionog drutva dolazi kao posljedica rasta u brzini i koliini raunarski obraenihpodataka, stalnog razvoja i uveanja broja kunih i kompanijskih komunikacionih

mrea, te rasta opte dostupnosti pristupa Internetu. Primaoci informacija, mogu istedalje prenositi, sada kao poiljaoci, te tako uspostaviti viesmjerni protok informacija.Kako onda, u takvom drutvu sakupiti, izabrati i prenijeti informaciju?

2. Informaciona sredstva i raunarske mree

Informaciona sredstva,ukljuujui i raunare, su sredstva koja koristimo za dobijanjeinformacija. Moemo ih smatrati i sredstvima koja obrauju i prenose informacije. Naprimjer, pomou njih moemo koristiti usluge banke i pote, moemo izvriti rezervacijukarata za koncert, voz ili avion, prikupiti informacije o geografskim kartama, podatke o

vremenu itd. S obzirom na mogunosti koje imaju ova sredstva, broj raunara i kolskihkonferencijskih sistema je u stalnom porastu pa se zbog toga ova oprema sve eekoristi i u redovnoj nastavi.Raunarska mreaje napravljena u cilju razmjene informacija, pomou raunara kojisu povezani meusobno. Raunarske mree, razliitih obima se koriste u zajednicama,kompanijama, kolama, domovima, itd. Internet je mrea pomou koje su te manjemree meusobno spojene, te tako moemo dijeliti razliite vrste informacija globalno.Da bismo pristupili Internetu, moemo koristiti telefonske veze, iznajmljene stalne veze,ISDN/ADSL, beine veze i sl. Razvoj infrastrukture za prijenos podataka se usavravaparalelno s napretkom razvoja raunarskih tehnologija.

2.1. Rjeavanje problema

Svakodnevno se suoavamo kako sa razliitim problemima tako i sa odlukamakoje moramo donijeti vezano za pojave iz naeg svakodnevnog ivota. U postupkurjeavanja dilema, pokuavamo olakati rjeenje istih tako to prikupljamo informacijeo pojedinanim zadacima i ciljevima, zatim pronalazimo razliita sredstva i metodekoristei se naim prethodnim iskustvima i dostupnim informacionim sredstvima.U cilju jednostavnijeg otkrivanja i rjeavanja problema, prvenstveno je vano isti upotpunosti razumjeti, kako bismo zatim bili u mogunosti da razradimo odgovarajuimetod za njegovo rjeenje.Procedure rjeavanja problema su razliite i zavise od toga kako pojedinci isti lino

doivljavaju. Potrebno je posegnuti za razliitim sredstvima u cilju dobijanja informacijakoje osoba eli, kao to su knjige i raunara, dobijanje savjeta od nastavnika, prijatelja,lanova porodice itd.


16/74

Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava16

Razmotrite koji mediji odgovaraju vaim potrebama, koja su sredstva i metode kojimbiste mogli sakupiti informacije i shvatiti njihovo znaenje.

Razmislite o vaem daljem kolovanju, zatim o tome sakupite dostupne informacijekoristei raunarsku mreu i druge dostupne izvore informacija.

Tabela 2. Koristite sljedee take kao vodilje

1. Prikupite injenice i izbjegavajte nagaanje2. Napiite kratke teze

3. Izraavajte se svojstveno (za vas lino)

2.1.1. Objanjenje problema

Razjasnite problem koji rjeavate. Uinite rjeavanje problema oiglednim, tako to

ete isti razloiti na vie pojedinanih, jednostavnijih problema. Analizirajte problem iogranienja ako postoje. Sakupite potrebne informacije za rjeavanje problema.

2.1.2. Ureivanje/analiza informacija

Sredite sakupljene informacije u prethodnom koraku koristei tabele i grakone.Analizirajte sakupljene informacije.

2.1.3. Koritenje i istraivanje rezultata

Uopteno, sakupljanjem informacija Internetom moemo osigurati veliku koliinu

informacija u kratkom vremenskom roku. Meutim, moramo provjeriti pouzdanost isadraj informacija prije samog koritenja istih. S druge strane, ako koristimo tampanekataloge, pod uslovom da su ih izdale akreditovane ustanove, moemo oekivati svisokom pouzdanou da sadre tane informacije. U takvom sluaju se prikupljanjeinformacija moe izvesti relativno lako i uspjeno. Razliite vrste informacija je mogueprikupiti iz magazina, dnevnih novina, itd.Kao to smo opisali, moemo koristiti vie vrsta sredstava za sakupljanje informacija isvaki tip informacije ima svoje line karakteristike. U procesu prikupljanja informacija,brzina, koliina i izmeu ostalog i tanost istih su jako vani. Vano je da razumijetekarakteristike pojedinih tipova sredstava za prikupljanje informacija, zatim da znateda izaberete sredstva koja odgovaraju vaim ciljevima i kako ista da kombinujete po

potrebi.

U cilju objanjenja i obrade informacija, koritenje raunara kao pomonog sredstva zapravljenje tabela i grafova je jako korisno. Meutim, raunarska obrada podataka nijeuvijek dobar nain. Kada je mala koliina informacija u pitanju, ponekad runa izradatabela i prorauna moe biti uspjenija.

I kada ureujemo i obraujemo informacije, podjednako je vano izabrati sredstva kojaodgovaraju vaem cilju, slino kao to je to bio sluaj kod prikupljanja informacija.

Izaberite jedan od sljedeih zadataka i napravite plan za rjeenje problema.

1. Promijenite svoju sobu.2. Odaberite kostime za predstavu koju ete izvesti na kolskoj priredbi.


17/74

17

3. Sastavite cjelodnevni jelovnik s dobro izbalansiranim odnosom hranjivih vrijednostijela.4. Razmotrite problem separacije i reciklae otpadnih sirovina u koli.5. Odluite koji model raunara elite kupiti.6. Razmislite o svom planu line karijere.

3. Prijenos informacija

3.1. Komunikacija

Komunikacijaje procesprenoenja informacija.Kodiranjeje proces pretvaranja informacija (npr. slika, zvuk, tekst itd.) u oblik razumljivraunaru i pogodan za prijenos.Dekodiranjeje proces vraanja informacije u njen prvobitni oblik, razumljiv primaocu.

Proces u kojem jedna osoba izraava svoje misli i osjeanja, kako bi ih prenijela drugoj

osobi, te tako kod nje(ga) podstakla razumijevanje, osuivanje, donoenje odluka iakcija, zove se komunikacija. Da bismo drugima prenijeli ono o emu razmiljamo,na to razumljiviji i uspjeniji nain, koristimo sredstva kao to su jezici, gestikulacija,simboli. U komunikaciji je veoma vano razumjeti proces prenoenja informacija.Poiljalac prenosi informaciju kodirajui sastav informacije u slike, zvuk, znakove itd.Primalac dekodira kodiranu informaciju od poiljaoca u informaciju koju primalac moerazumjeti.

Komunikacija moe biti jednostavno izvrena kada ovi procesi kodiranja i dekodiranjatano funkcioniu.

Slika 8. Proces prijenosa informacija

ak i kada nismo u neposrednom kontaktu sa nekom osobom, moemo joj prenijetisvoje misli pomou razliitih sredstava prijenosa. Naprimjer, usluge pote, telefona,SMS-a, Viber-a, mail-a itd. mogu se smatrati sredstvima kojima prenosimo informacijeudaljenom uesniku komunikacije.


18/74

Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informacionih sredstava18

Potrebno je uporediti karakteristike sredstava prijenosa i na osnovu toga izabratisredstvo koje odgovara uesnicima komunikacije i vrsti sadraja koji se prenosi.Zanemarivanje izbora uzajamno pogodnog medija za prijenos nekog sadraja, kao ineprikladnost odabranog formata za sadraj koji se prenosi, mogu izazvati nastajanje

velikih razlika izmeu informacije koja se eli prenijeti od strane poiljaoca i primljeneinformacije na strani primaoca.

Poiljalac informacije se mora potruditi da:1. prikladnim izborom komunikacije zadovolji potrebe i interese primaoca,2. koristi optimalnu koliinu informacija i nain izraavanja,3. izabere ono sredstvo prijenosa koje najbolje odgovara odabranom nainu izraavanja.

Slika 9. Mediji za uvanje i prenos podataka

3.2. Uspjena komunikacija

3.2.1. Opta struktura prezentacije

Kada elite prenijeti svoje ideje drugima, potrebno je uzeti u obzir prethodno znanje i

stepen zanimanja/radoznalosti, sluaoca. Ponekad odluku o izboru metoda prijenosadonosite tako to prezentujete novu informaciju, a zatim pristupite praenju reakcijasluaoca, jer ako iste ipak izostanu, potrebno je odustati od pokuaja dalje komunikacije.

U sluaju da se radi o velikoj koliini informacija za prijenos, te da je sadraj istihkomplikovan, kao to je to npr. sluaj sa prezentacijom istraivakoga rada ili nekognaunog predavanja, tada je izuzetno vano oblikovati sadraj tako da u potpunostiodgovara namijenjenoj svrsi prezentacije, auditoriju, duini trajanja prezentacije, veliinimjesta itd.

Kad su u pitanju metode obrade sadraja, razlikujemo: metode zasnovane na problemu, gdje je isti analizom postojeeg stanja prvo detaljno

razraen, a potom je ponueno i validno rjeenje, metode gdje su zakljuak i vane take predstavljeni u ranom stadiju prezentacije, aobjanjenje je naknadno dodato.


19/74


20/74

Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija i upotreba informacionih sredstava20

Poglavlje 2: Prikupljanje/prijenos informacija iupotreba informacionih sredstava

1. Pretraivanje informacija

Izbor potrebnih informacija iz mnotva ponuenih zove se pretraivanje informacija.Mi pretraujemo i prikupljamo dijelove svrsishodnih informacija koristei se dostupnimizvorima za rjeavanje razliitih problema. Postoji veliki broj razliitih izvora informacija:dnevne i sedmine novine, televizija, radio, knjige, magazini, knjiare, muzeji, raunari,Internet, ljudi koji vas okruuju itd.Kvalitet prikupljene informacije je esto diskutabilan, jer se u procesu pretraivanjarelevantnih injenica mogu preuzeti i nepotrebni dijelovi istih, u zavisnosti od koritenihprocedura i metoda za pretraivanje informacija. Svakako je vana procjena pouzdanostikoritenog izvora. Svakodnevni rad donosi iskustvo i vjetinu u izboru i nainu koritenjarazliitih izvora neophodnih za postizanje zadatog cilja.

(Izvori informacija)

Osobe, tampani materijali, baze podataka, novine, asopisi, TV i drugimediji su izvori informacija.Svjedoci smo internetskog doba, tako da je Internet, odnosno njegovnajpoznatiji servis arobni Web servis (World Wide Web) glavni izvorprijeko nam potrebnih informacija.Za pronalaenje eljenih informacija koristimo Internet pretraivae npr.

www.google.ba

www.yahoo.comwww.bing.com

Ne trebamo zaboraviti da se korisne informacije danas distribuiraju i pomousocijalnih mrea kao to su Facebook, Twitteri slino.

2. Primjer uspjenog pretraivanja informacija

Kroz sljedei primjer objasnit emo kako se uspjeno pretrauju informacije. Pretpostavit

emo da elite da posjetite neko mjesto u Bosni i Hercegovini prvi put. Prvo napraviteplan puta do mjesta koje ste odabrali. Uzmimo na primjer da ste odluili posjetiti Starimost i jo neke znamenitosti u Mostaru i blioj okolini. Naravno, uzet emo u obzirinjenicu da se pripremate kao da niste u Mostaru. Moda ete se vi odluiti za nekodrugo mjesto: Sarajevo, Banja Luku, Tuzla , Bijeljinu, Livno, Neum, .

Prvo ete provjeriti gdje se nalazi Stari most. Pretraivanjem pojmova Stari most iMostar pomou Interneta sigurno ete pronai mnogo linkova. Neki od njih e vamdetaljno objasniti gdje se nalazi Stari most. Za one koji dolaze u Mostar, potrebno jenai prenoite, po mogunosti u blizini Starog mosta. Tako da sada slijedi izbor hotela,motela, pansiona i drugih smjetajnih kapaciteta koji se nalaze u blizini.Zatim je potrebno razraditi raspored posjeta oblinjim znamenitostima. Treba da uzmete

u obzir kada i ta ete posjetiti, koliko vremena ete se zadrati na pojedinim mjestima,gdje ete jesti, itd.Iskustvo i informacije koje inicijalno prikupite mogu biti dalje produbljene i obogaene


21/74

21

tako to ete prethodno istraiti historiju i kulturni znaaj ovih mjesta. Istraivanjeklimatskih uslova u periodu vae posjete pomae vam u izboru odjee, obue i drugihstvari neophodnih za putovanje.

Kao to smo prethodno opisali, za kreiranje kvalitetnog plana puta, potrebno jeprvenstveno pronai i prikupiti relevantne injenice. Iz mnotva izvora informacijapotrebno je da odaberete one koji vam se ine najpouzdanijim, te koristei se istim, srazumijevanjem odabrati informacije koje odgovaraju vaem cilju.

3. Pretraivanje informacija pomou Interneta

3.1. Koritenje pretraivaa

U svrhu pronalaenja informacija koje odgovaraju naem cilju, koristit emopretraiva.Na Internetu postoje dvije vrste pretraivanja:

1. Pretaivanje pomou kljune rijei ili fraze (najeeGoogle, Yahoo ili Bingpretraivaa),2. Pretraivanje pomou kategorija ili Direktorijuma (npr. Yahoo direktorijum ili ODP

Open directory project).

PretraivaGlavno pretraivanje je usluga pomou koje moete pronai traenuinformaciju pretraivanjem kategorije pojmova(primjeri: travelling, tourism, accommodation, itd).Potpuno pretraivanje tekstaje usluga pomou koje moete pronai traenuinformaciju pretraivanjem pojmova koji sadre neku kljunu rije

(primjeri: Mostar, Stari most, Old Bridge itd).Kljuna rije - pojam koji se koristi kao osnova za pretraivanje potrebnihinformacija iz baze podataka.Operator - pretraiva doputa upotrebu logikih simbola koje nazivamooperatori.

(AND) I : Ako u naoj pretrazi elimo nai sve pojmove koje traimo, upotrijebitemo operator AND, koji je takoer koristan kada elimo suziti pretraivanje.(OR) ILI : Koristei logiki operator OR moemo objediniti sve slinepojmove jer e u rezultat pretrage ui svi zapisi koji imaju bar

jedan od pojmova za pretraivanje. Koristan je za ire pretaivanje.NOT (NE) :Ako elimo da iskljuimo neki pojam koristit emo operater NOT

Primjer: Pretraivanje kljunim rijeima Mostar, most.

1. Operator I: Mostar I mostDobit emo samo one dokumente u kojima se spominje i Mostar i most.2. Operator ILI: Mostar ILI mostDobit emo sve dokumente o Mostaru, sve dokumente o mostu i sve dokumente oMostaru i mostu.3. Operator NE: Mostar NE mostDobit emo samo dokumente o pojmu Mostar, ali emo izgubiti dokumente ukojima se spominje i Mostar i most.


22/74


3.2. Pretraivanje pomou kljunih rijei ili fraza

Kada u va web pretraiva ukucate neku kljunu rijeu potrazi za eljenom informacijomkoristei se Internetom kao izvorom, kao rezultat dobijate listu web stranica koje dijelomsadre ukucani pojam. Uspjeno pretraivanje zahtijeva paljiv izbor kljunih rijei kako

bi ponuene web stranice, to je to blie mogue, odgovarale traenom pojmu. Rezultatipretraivanja zavise i od koritenog web pretraivaa, pa je zbog toga poeljno koristitinekoliko pretraivaa istovremeno u cilju pronalaenja informacije koju elite da saznateili koja e vam pomoi u rjeavanju nekog problema.

Slika 11. Primjer pretraivanja upotrebom OR operatora (oko 1.830.000.000 rezultata)

Slika 12. Primjer pretraivanja upotrebom AND operatora (oko 8.200.000 rezultata)


23/74

23

Slika 13. Primjer pretraivanja upotrebom NOT operatora (oko 1.800.000 rezultata)

Slika 14. Primjer naprednog pretraivanja


24/74


3.3. Pretraivanje pomou kategorija - direktorijuma

Direktorijum (folder) je virtuelni registar u kojem su podaci (datoteke - fajlovi)organizovani i smjeteni pojedinano ili u okviru poddirektorijuma(subfolders). Takoda, ako elite pronai web stranicu koja sadri traene informacije, potrebno je proikroz vie nivoa klasikacije pojmova, poevi od grube, pa kroz seriju uzastopnih korakaka sve nijim nivoima klasikacije istih.Kada se pretraivanje vri pomou kategorija, vano je da tano procijenite kojoj kategorijitraena informacija pripada. Meu poznatijim su Open Directory Project (www.dmoz.org) i Yahoo direktorijum (dir.yahoo.com)

Slika 15. Primjer pretraivanja pomou liste kategorija

3.4. Pretraivanje upotrebom liste linkova

Dobra je praksa pripremiti listu linkova (URL-ova) za web stranice koje su povezane spojmom koji traimo. Tako npr. navedena lista web linkova predstavlja dobar poetakza uspjeno pretraivanje kulturnih znamenitosti u vaoj neposrednoj okolini.

Poznato mjesto URL

Gradovi http://www.sarajevo.ba

http://www.banjaluka.com

http://www.mostar.ba

http://www.livno.ba

http://www.zenica.ba

http://www.bijeljina.com

Turizam http://www.tripadvisor.com/

Edukacija http://www.gimnazijabl.rs.ba

http://www.2gimnazija.edu.ba

http://www.gimnazijabijeljina.com

http://www.znanje.org

Pretraivai http://www.google.bahttp://www.yahoo.com

http://www.bing.com

Tabela 3. Primjer liste linkova


25/74

25

4. Dijeljenje i prijenos informacija

Prikupljena informacija mora odgovarati potrebama cilja zbog kojeg ste istu i traili. Svrhatako odabrane informacije mora biti jasno denisana da bi je i ostali mogli lako koristiti.Sada emo objasniti informacije iz navedenog primjera putovanja koje smo sakupili

pomou Interneta, knjiga, itd. Prvo emo klasikovati prikupljeni materijal o putovanjuu Mostar u nekoliko kategorija ukljuujui: samo mjesto, njegovu kulturu, historiju, klimu i prirodne pojave, saobraaj, smjetaj,te ih rasporediti po direktorijumima na raunar. Sakupljene kopije i materijale trebasloiti po sadrajima, zatim fotograje, mape, itd. i memorisati na hard disku raunara.Pomou skenera tampani materijal moemo prebaciti u digitalni format i sauvati naraunaru. Dijelovi prikupljenih informacija zovu se podaci. Moemo ih rasporeditipo folderima (engl. folder, directory). Preporuljivo je materijale sadrane u jednomdirektorijumu dalje klasikovati po srodnim osobinama u poddirektorijume (engl.subfolder, subdirectory). Ovako klasikovane podatke lake je pronai i koristiti prilikomnaknadnog pretraivanja prikupljenog materijala, pogotovo ako vie osoba radi naistom projektu. S obzirom da se svi podaci nalaze na jednom mjestu, ovakvu strukturumoemo smatrati manjom bazom podataka, a uvid u cjelokupan materijal olakavapravljenje analiza, kratkih sadraja i presjeka.

Datoteka (File)je skup binarnih podataka koji su sadrajno usko povezanii koji se nalaze na internom ili eksternom mediju za memorisanje. U

datotekama primjenjeni znakovi zavise od sistema datoteka, operativnogsistema i postavljenih jezikih postavki. Znakovi mogu biti razliitokodirani, a noviji operativni sistemi podravaju i Unicod itd.(Folder): Lokacija (na nekom mediju za memorisanje) u kojoj se uvajufajlovi i programi, poznata i kao direktorijum. Direktorijum moe sadratimnogo datoteka i direktorijuma koji se nazivaju poddirektorijumi (direktorijum udirektorijumu). Dobra je praksa folderima davati logina imena kako biste znalita se u njima nalazi. Npr. za nae .mp3 pjesme kreirali bismo folder i dali muime PJESME, a on bi dalje sadrao podfoldere s imenima pjevaa.

4.1. Saimanje (kompresija) informacija

Kompresija podataka je proces u kojem se informacija saima, tj. predstavlja u skraenomobliku. Tehnike kompresije podataka se koriste u velikom broju aplikacija i esto sekompresija podataka odvija potpuno bez znanja korisnika (npr. Facebook automatskivri kompresiju prenesene slike).Komprimovane (saete) datoteke i direktorijumi zauzimaju manje prostora zaskladitenje i mogu se prenijeti na druge raunare bre nego nekomprimovane datoteke.Komprimovane datoteke i direktorijume koristimo na isti nain kao i nekomprimovane.S obzirom na mogunost rekonstrukcije originalnih podataka, sve tehnike kompresijese dijele na: kompresiju sa gubicima (lossy compression)

kompresiju bez gubitaka (lossless compression)Kompresija podataka sa gubicima (lossy compression) ne moe iz komprimovanedatoteke u potpunosti rekonstruisati izvornu datoteku. Prilikom provoenja postupka


26/74


27/74

27

pismu - ti jezici imaju vlastita pisma.Neki azijski jezici koriste ideografska pisma sa simbolima utemeljenim na kineskimznakovima. Ostali jezici kao to su tajlandski i arapski koriste pisma s simbolimasastavljenim od nekoliko manjih simbola koji se razliito oblikuju zavisno od susjednihznakova.Kada u svom web pretraivau otvarate stranicu iz druge zemlje, veoma je mogue da evam se bar dio sadraja te stranice prikazati kao grupabesmislenih znakova(engl. garbledtext). Slino, prilikom prijenosa elektronske pote iz Japana negdje u Evropu, po dolaskuna odredite ista moe imati iskrivljene znakove i sadraj poruke moe biti neitljiv. estuzrok ove pojave je raunar primaoca koji ne moe da prikae jezik poiljaoca. Zbog toga,posebni znakovni kodovi (engl. character codes) moraju biti ustanovljeni, a svaka odzemalja svijeta pripada nekoj od znakovnih grupa. Za tanu razmjenu podataka izmeupoiljaoca i primaoca potrebno je upotrijebiti isti (ili kompatibilne) sistem(e) kodiranja.Osnovni skup (niz) brojeva potrebnih za denisanje svih znakova i slova pri koritenjuraunara zove se kodna strana. Kodne stranice sa znakovima od jednog bajta sadremaksimalno 256 vrijednosti od po jedan bajt, jer je svaki znak u kodnoj stranicipredstavljen jednim bajtom. Zato kodna stranica moe sadravati najvie 256 znakova.

Jedna kodna stranica s ogranienjem od 256 znakova ne moe biti dovoljna za sve jezike,jer svi jezici zajedno koriste mnogo vie od 256 znakova. Zato razliita pisma koristeodvojene kodne stranice. Postoji posebna kodna stranica za grki, posebna za japanskiitd. Za latinino i irilino pismo, jezike s naih prostora, danas za prikaz web stranica,uobiajeno se koristi UTF-8 jer podrava mnogo razliitih jezika i simbola. UTF-8 nijeoptimalan nain zapisa za kineski i japanski tekst jer umjesto da se koriste dva bajta poznaku, za takav tekst bi se morala upotrijebiti tri bajta po znaku.

1-latinica 2- 3-latinica/ 4-grki 5-gruzijski 6-armenski 7-grki/latinicaSlika 17. Vrste pisama u Evropi


28/74


Otvorite folder u koji ste sauvali va dokument i otvorite ga. estitamo,upravo ste napravili svoju prvu web stranicu pisanjem HTML tagova. Kakosu HTML dokumenti ustvari tekstualni dokumenti, moemo ih stvarati i utekstualnim ureivaima.

Slika 18. Primjer izgleda teksta kodiranog drugaijom kodnom stranicom

Ukoliko se vaa web stranica prikazuje kao na datom primjeru, onda u postavkama webpregledaa (Chrome, Firefox, Internet Explorer i sl.) provjeriti da li ste odabrali ispravnukodnu stranicu npr. UTF-8.

5. Komunikacini protokoli

Za informaciono-komunikacione mree, ukljuujui i Internet, da bi se omoguionesmetan protok razliitih tipova informacija i da bi iste bile razumljive raunarima,

bez obzira na platformu koju koriste (npr. Windows, Apple OSX ili neku distribucijuLinuxa), denisano je vie grupa pravila. Ove grupe pravila, razumljive raunarima,zovu se komunikacioni protokoli. Tako npr., postoje protokoli za slanje, prijenos,kontrolu slijeda, potvrdu prijenosa podataka itd.Internet koristi TCP/IP paket protokola koji omoguava taan prijenos podataka odizvorita do odredita koristei princip slanja podataka kao sukcesivnog niza povezanihdijelova poruke, tzv. paketa. S obzirom da se paketi pojedinano alju i da samostalnoputuju Internetom, esto se deava da na odredite stignu u ispreturanom redosljedupa ih je potrebno vratiti u originalni slijed. Proces prijenosa pojedinanih paketa prekoniza mrea koje ine Internet, od izvorita do odredita, vri se procesom koji se zoverutiranje (engl. routing).

Rutiranjeje proces prijenosa pojedinanih paketa u kojem se svakom odnjih, dodaju podaci o poiljaocu i primaocu i utvruje najkrai, odnosnonajpouzdaniji put do odredita.

Potvrda prijenosaje protokol koji potvruje da su pojedinani paketi stiglido odredita, odnosno, koji zahtijeva njihovo ponovno slanje ako su isti uprijenosu oteeni.Kontrola slijedaje protokol koji osigurava da se pri stizanju na odreditepojedinani paketi vraaju u originalni slijed.TCP/IP: (Protokol kontrole prijenosa/Internet protokol)Paketni prijenosje shema komunikacije zasnovana na prijenosu podataka

(nakon to su isti izdijeljeni u jedinice koje se nazivaju paketi) .

5.1. Formati podataka

Prilikom razmjene podataka, postoje odreena pravila kojih se trebamo pridravati. Takonpr. razmjena velike koliine podataka odjednom, namee veliki teret primaocu, pa jezbog toga preporuljivo da smanjite veliinu fajla pomou nekog programa za saimanje(engl. compression), npr. Winrar,WinZip.Razliiti aplikativni softveri skladite korisnike podatke u formatima koji su (uglavnom)samo njima itljivi i razumljivi. Tako naprimjer, ako pokuate otvoriti dokument napisan

u programu za obradu teksta kao to je npr. Word u nekom programu za obradu slika,npr. Photoshopu, raunar ga ili uopte nee otvoriti ili ete dobiti dokument punbesmislenih znakova koji nemaju nikakve slinosti s originalnim dokumentom. S drugestrane, Excel e manje-vie uspjeno otvoriti Wordov dokument i obrnuto, jer programi


29/74

29

MS Ofce paketa podravaju mogunost uvoza/izvoza (engl. import-export) podatakaiz jednog MS Ofce formata u drugi. Zato je poeljno (ako je mogue) koristiti formatefajlova koji su univerzalni i itljivi raunaru, bez obzira koja raunarska platforma je upitanju, kao to je to npr. sluaj s PDF formatom (Adobe Acrobat Reader je PDF itadostupan na svim platformama).Mnogi dijelovi web stranica pisani su u univerzalnom jeziku koji se zove HTML i bezobzira koja raunarska platforma je u pitanju, va web pretraiva e moi pravilnoproitati i prikazati HTML dijelove stranice.Dakle, postoji vie naina razmjene podataka, no vano je da uvijek imate u vidu potrebei ogranienja s kojima se susreu osobe sa kojima elite uspostaviti komunikaciju.

Veliina fajlaje podatak koji predstavlja koliinu informacija koje fajl sadri.Kompresija- da bismo smanjili veliinu fajla, koristimo metode kompresije(saimanja). Veliina fajla se moe smanjiti pomou softvera za kompresiju.Proces vraanja komprimovanog fajla u prvobitno stanje zove sedekompresija.

PDF(dokument prenosivog formata): Svaki PDF-dokument sadri kompletanopis dokumenta, ukljuujui slike, tekst, vektorsku graku, rasterske slikei fontove potrebne za prikaz teksta to omoguava njihovo pravilno pregledanje,bez obzira o kojoj raunarskoj platformi je rije.HTML (Hypertext Markup Language) Skriptni jezik za pisanje web stranica. HTMLkoristi tagove koji odreuju izgled stranice.

Format datoteke Nastavak Karakteristike

Text

Tekst

txt Sadri samo znakovne podatke.

Rich textBogati tekstrtf Sadri znakove ali i informacije o rasporeduteksta, fontu itd.

MS Ofce Word doc Format dokumenta koji stvara program zaobradu teksta- MS Ofce paketa.

MS Ofce Excel xls Format dokumenta koji stvara program zarad sa tabelama- MS Ofce paketa.

PDF pdf Format koji se najvie koristi prilikomelektronske razmjene dokumenata itd.

HTML html, htm Jezik za kreiranje web stranica.

Tabela 4. Primjeri razliitih formata datoteka


30/74


Tip fajla Format fajla Nastavak Karakteristike

Slike BMP bmp Format podatka, slike koji nijesaet.

PICT pct, pict Format podatka, slike koji nijesaet.

JPEG jpg, jpeg Razmjera saimanja se moeizabrati. Ovo je pogodno za slikekoje ukljuuju fotograje (u boji).

GIF gif Slike koje imaju do 256 bojamogu se saeti. Ovo je pogodnoza slike koje imaju malo boja kaoto su ilustracije. Koristi se i zaanimacije.

TIFF tif, tiff Sadri podatke o rezoluciji i brojuboja na slici.

Pokretne slike AVI avi Format video podatka s niomrazmjerom saimanja.

MPEG mpg, mpeg Format video podatka s velikomrazmjerom saimanja. Razmjerasaimanja je varijabilna(promjenljiva).

Zvuk WAVE wav Format zvunog podatka koji nijesaet.

AIFF aif Format zvunog podatkakompanije Apple koji nije saet.

MIDI mid Format koji ne nosi sam zvunisignal, ali nosi informaciju kakose pravi zvuk.

MPEG-1Audio Laver-III

mp3 Jedan od formata saimanjazvuka koji se koristi je MPEGformat.

Tabela 5. Primjeri tipova komprimovanih (saetih) fajlova

Kada su slike, pokretne slike i zvuk saeti pomou nepovratne kompresije, u nekimsluajevima, razlika izmeu saetog i originalnog podatka skoro da se i ne moe primijetiti,

jer se uglavnom izostavljaju dijelovi informacije koji svakako nisu vidljivi/ujni ljudskimoima/uima. Meutim, saimanje nepovratnom kompresijom se ne moe koristiti zapodatke kod kojih se znaenje gubi ak i kada samo jedan znak nedostaje, kao to sunpr. tekst, brojane vrijednosti, programi, itd.

5.2. Prijenos podataka

5.2.1. Prijenos podataka pomou web stranica

Da biste postavili web stranicu (koju ste kreirali) na Web (WWW-u) potrebno je dauradite sljedee: prvo ete prebaciti kreirani sadraj sa vaeg raunara na neki WWW

server. Ova operacija se zove prijenos, podizanje (engl. uploading). Raunarski protokolkoji se koristi u ovoj operaciji zove se FTP protokol, a URL e pokazati lokaciju vaestranice na odabranom WWW serveru. S obzirom da se sada vaa web stranica nalazina WWW serveru, korisnici Interneta joj mogu pristupiti tako to e ukucati URL vae


31/74


32/74


33/74

33

Google dokumenti(eng. Google docs) je servis za rad sa dokumentimakoji se izrauju i sa kojima upravljamo pomou web aplikacija. Da bismoih koristili potrebno je da otvorimo Google e-mail nalog.

Kingsoft Ofce (http://www.kingsoftstore.com/),LibreOfce (http://www.libreofce.org/),Apache Open Ofce (http://www.openofce.org/),

su samo neki od besplatnih softverskih paketa, koji se za razliku od Googledokumenata, moraju prvo preuzeti i instalirati na korisniki raunar. Zajednikoim je da imaju program za obradu teksta, za rad sa tabelama i softver za izraduprezentacija, a zavisno od proizvoaa i odabranog paketa i programe za rad sbazama podataka, crtanje i sl.

Osnovna prednost webmaila je to svaki korisnik moe pristupiti svom potanskomsanduetu s bilo kojeg mjesta, ako ima pristup raunaru koji je povezan na Internet.Hotmail (sada Outlook) je 1997. predstavio novu uslugu, website posveen samoelektronskoj poti. Slijedei uspjeh Hotmaila, Google je 2004. pokrenuo Gmail s mnogiminovacijama, kao to su JavaScript meni, tekstualne reklame i veliki besplatni skladiniprostor od 1 000 MB (veliki u odnosu na to vrijeme, jer je uobiajeni prostor bio ispod30 MB), to je vodilo naglom razvoju webmaila.Iako je webmail prvenstveno orijentisan na web-pristup, neki pruaoci usluga webmaila,omoguuju pristup potanskom sanduetu i na uobiajen nain pomou protokolaSMTP/POP3/IMAP.

Mailing Lista: grupisanje e-mail adresa veeg broja ljudi pod jednimzajednikim nazivom: razred, informatika sekcija, itd. Kada aljetepotu, navedite ime grupe i pota e biti istovremeno poslana svimlanovima grupe. Nekada se mailing liste zloupotrebljavaju za irenjeneeljene pote (engl. unsolicited mail) koja se u raunarskom argonunaziva spam.

Elektronsku potu je veoma brzo i lako koristiti uz mnogo pogodnosti koje prua, alitreba imati u vidu da postoje odreena pravila ponaanja kojih se trebamo pridravati(korisniki bonton).Primjeri korisnikog bontona1. Elektronsku potu uvijek piite tako da uzimate u obzir osjeanja primaoca.

Izbjegavajte mogue nesporazume s obzirom da je elektronska pota prvenstvenokomunikacija znakovima.

2. Izrazite sadraj razumljivo i jednostavno i uvijek u skladu s optim kontekstomkomunikacije.

3. Ne aljite velike dokumente (pogotovo ne bez prethodnog saimanja).


34/74


35/74


36/74

Poglavlje 3: Obrada informacija pomou raunara36

3. Princip rada skenera

Skener je optiki ulazni ureaj koji pretvara slike, tampani tekst, rukopis itd. izanalognog u digitalni format tj. u oblik koji je pogodan za prijenos, obradu i uvanjepodataka. Da bismo objasnili princip rada skenera navest emo samo vanije dijelove

skenera, a to su: stakleni panel ispod kojeg se nalazi izvor svjetlosti tj. lampa skenera,soivo, lteri i CCD.Lampa skenera osvjetljava stranu papira postavljenu licem okrenutim na dole nastaklenoj podlozi iznad mehanizma za skeniranje. Motor pomjera glavu skenera kojahvata svjetlost koja se odbija od skeniranog dokumenta. Odbijena svetlost prolazi krozsistem ogledala koji je usmeravaju ka soivu.Soiva fokusiraju svjetlosne zrake na svjetlosno osetljive diode koje svjetlost prevodeu elektrinu struju. Ako skener radi sa slikama u boji, odbijena svjetlost se usmjeravaprema posebnim diodama kroz crvene, zelene i plave ltere. Kada se skenira jedan reddokumenta, prelazi se na sljedei, pomou step motora koji pomjera glavu skeneraveoma precizno du cijelog dokumenta. Stabilizator osigurava da ti pokreti budu to

mirniji. Ovaj proces se naziva skeniranje (engl. scanning). Kvalitet dobijenog sadrajadigitalizacijom zavisi od kvaliteta skenera, koja se izraava u dpi (taaka po inu)jedinicama. Tako npr. u sluaju 150 dpi skenera, jedan in ispisa (2,5 cm) opisuje 150taaka prilikom prijenosa u raunar. to je ova vrijednost vea, digitalni oblik je vjernijioriginalu, a dobijena slika preciznija. Skeneri se razlikuju po rezoluciji, otrini skeniraneslike i dubini boje. Veina skenera ima hardversku rezoluciju od najmanje 300x300 dpi.Rezolucija je odreena brojem senzora u jednom redu i preciznou step motora. Koddananjih skenera proizvoai istiu da je rezoluciju 48004800 ili ak 96009600,to je hardverski, teko dostii. Ovo su oznake za rezolucije dobijene pomou softvera,odnosno interpolacijom. Interpolacija je proces koji softver skenera koristi za poveanjerezolucije, upotrebom dodatnih piksela koje ubacuje izmeu onih ostvarenih pomou

CCD-a. Najjednostavniji nain ubacivanja dodatnih piksela je dodavanje po jedan pikselkoji predstavlja srednju vrijednost dva susjedna.

Slika 24. Skeniranje


37/74

37

4. Proces sjedinjavanja podataka

4.1. Multimedijalni sadraj

Naziv multimedijalni sadraji odnosi se na sadraje dobijene kombinovanjem

digitalnih podataka tj. tekstova, slika, audio i video materijale u jednu cjelinu, a u ciljunjihovog prijenosa krajnjim korisnicima.Osim same mogunosti kombinovanja razliitog multimedijalnog sadraja ipretvaranja iz jednog digitalnog oblika u drugi, vana osobina multimedije lei i uinteraktivnosti, to znai da postoji vie naina prikazivanja istog sadraja, zavisno odpotreba i znanja korisnika. Interaktivnost u radu omoguava korisnicima dostavljanjeaudio-vizuelnih sadraja u stvarnom vremenu (engl. real time). Materijali iz digitalnogfotoaparata, kamere, skenera i digitalne kamere (DV kamere) prebacuju se u raunar sciljem stvaranja kombinovanih sadraja.

Slika 25. Objedinjavanje podataka

InteraktivnostOdnosi se na mogunostdvosmjerne komunikacijeu kojoj ureaj u stvarnomvremenu odgovarazahtjevima korisnika.

CAD(Computer AidedDesign) ili dizajniranjepomou raunara odnosise na softverske paketeza 2D/3D dizajniranje itehniko crtanje grakihoblika pomou raunara.


38/74


4.2. Vrste grakih prikaza

Postoje dvije vrste grakih prikaza: raster slika i vektorska slika.Raster slika se sastoji od velikog broja kvadratnih taaka ili piksela (engl. pixel).Poveavanjem slike, poveavaju se i take koje na ivici crtea stvaraju cik-cak crte pase na taj nain gubi otrina prikaza. Raster graka se obino koristi kod fotograja iskeniranih slika. Primjeri raster formata su: BMP,JP(E)G,TIFF,GIF, ICO, PNG, PSDitd...

Vektorska slikase obrauje matematiki kao kolekcija taaka, linija, krivih ili poligona.S obzirom da se graki prikaz zasniva na nizu raunskih operacija, kvalitet slike sezadrava ak i nakon viestrukog smanjenja-uveanja originala. Iako je teko izrazitine konture objekata, bez tragova preklapanja, ovaj format slike je pogodan za stvaranjetehnikih ilustracija itd. Termin vektorska graka danas se uglavnom koristi u konteksturaunarski napravljenih dvodimenzionalnih oblika. Softverski paketi koji se koriste zacrtanje arhitektonskih i mainskih komponenti i objekata, kao to su npr. CADprogrami,koriste vektorsku graku. Primjeri raster formata su: AI, CDR, EPS, SVG itd..

Slika 26. Vektorska i rasterska grafika

4.3. Obrada zvuka

Sigurno ste nauili na asovima zike, da se zvuk kroz zrak prenosi oscilacijom estica naodreenoj frekvenciji i to u obliku sinusoide. Da bismo zvuk obradili pomou raunara

moramo ga prebaciti u digitalni oblik. Ovaj postupak se vri uzorkovanjem (engl.sampling), tj. uzimanjem uzoraka zvunog signala u utvrenim vremenskim intervalima.Na taj nain se stvaraju aproksimacije (opis priblinom tanou) originalnog signala.Digitalni prikaz je vjerodostojniji to je koliina uzetih uzoraka u jedinici vremena vea.


39/74

39

Slika 27. Analogno-digitalni signal

MIDI je standard za digitalizovani audiopodatak, odnosno za digitalizaciju tonova

muzikih instrumenata. Npr. moete spojiti sintisajzer ili neki drugi izvor zvuka nava raunar. Tonovi nastali sviranjem na spojenom instrumentu mogu se kombinovati,obraivati pomou odgovarajuih softvera i tako nastala melodija moe se sauvati naraunaru. Prednost MIDI-ja ogleda se u tome da kreirane datoteke u odnosu na recimo,WAVformat, imaju mnogo manju veliinu.Veina prosjenih korisnika ipak najvie koristi tzv. mp3 ili MPEG-1 Audio Layer 3format iroko rasprostranjen upotrebom Internet servisa. MP3 nije zaseban format, negodio MPEG-1 formata. MP3 nudi dobar kvalitet zvuka i zauzima relativno malo prostora.Uopteno govorei MP3 radi na sljedeem principu: iz audio zapisa izdvaja komponentekoje ljudsko uho ne moe uti ime se veliina datoteka umanjuje viestruko nego unpr. wav formatu.

MIDI (Musical Instruments Digital Interface)WAV(ili WAVE) Format audio datoteka koji koristi Windows OS.

5. Proces obrade pokretnih slika

Kod pokretnih slika ili animacija pokreti se izraavajusukcesivnom smjenom pojedinanih slika u nizu ukojem svaka pojedinana slika (engl. frame) predstavlja

djeli pokreta. to je vei broj smjenjujuih slika ujedinici vremena (engl. frames per second (fps)), to sumeke opisani pokreti (manje trzaja u animaciji).Frekvencija od 30fps koristi se za TV prijenos, dok je24fps dovoljno za lmove na celuloidnoj traci.Savremene videokamere uvaju snimke u DVformatu

na DV kompatibilnim medijima: DV kasetama, DVD-u ili memorijskim karticama.Digitalnim zapisom vizuelnog materijala stvaraju se veoma velike datoteke, tako npr.dva sata video zapisa zauzima cijeli DVD medij kapaciteta 4,7GB. Veliinu datotekemogue je smanjiti kodiranjem (engl. encoding) iste u neki drugi, manje zahtjevanformat, pri emu (vrlo esto) se znatno gubi na kvalitetu snimka (npr. DVD u DiVX

format). Postoje postupci i za lossless encoding, pri emu ne dolazi do gubitka ukvalitetu snimka, a mogue je i obrnuti proces dekodirati(engl. decoding) datoteku,ime se ista vraa u prvobitno stanje, stanje prije saimanja. Programi koji se koriste zakodiranje i dekodiranje datoteka zovu se kodek (engl. codec).


40/74


Saimanje audio-video datoteka (zbog njihove veliine) je neophodno u cilju prenoenjaistih pomou raunarskih mrea (Internet), pogotovo ako se prijenos vri u stvarnomvremenu (real time), kao to je to npr. sluaj kod prijenosa RTV signala Internetom.esto ete uti da se ovakva vrsta prijenosa audio/vizuelnih sadraja naziva streaming(protok).

Fps (broj pokretnih slika u jedinici vremena). Slika (frame) odnosi se najednu pojedinanu sliku od 24/30 u sekundi, potrebnih za jednu sekunduanimacije.

DV Camera (Digitalna videokamera). Streaming (protok) odnosi sena tehnologiju koja se koristi za distribuiranje datoteka Internetom,to omoguava korisniku da moe u kontinuitetu gledati ili sluati(multimedijalne) sadraje dok dijelovi istih jo pristiu preko mree; umjesto dapregled materijala poinje tek nakon to je cijela datoteka mreom prebaena napersonalni raunar (npr. gledanje lma).

6. Kreiranje prezentacija i multimedijalnih sadraja

6.1. Upotreba programa Draw

Drawje aplikativni softver iz LibreOfce paketa koji koristimo za kreativno crtanjeili u radu na nekom kolskom projektu. Kada zavrimo crte moemo ga odtampatiili upotrijebiti u nekoj drugoj aplikaciji. Pomou Drawa napravite poster na neku odsljedeih tema, npr: Znamenitosti rodnog grada,

Poznati sportisti, glumci, pjevai i sl..., Zato je ... moj najdrai automobil i njegove karakteristike, Abeceda/azbuka u slikama za osnovce - povei slovo i sliku, Pravila ponaanja u kabinetu informatike.

Slika 28. Crte kreiran u LibreOffice Draw programu


41/74

41

Slika 29. kolski (web) poster na temu: Sokratova pravila u svakodnevnoj komunikaciji

6.2. Upotreba programa Impress

Impress je aplikativni softver iz LibreOfce paketa koji koristimo kada elimo napravitiprezentaciju. Svojim funkcijama, tj. mogunostima rada sa grakonima, tablicama ilianimacijama, omoguava stvaranje atraktivnih i dinaminih prezentacija.Pomou Impressa napravite slajdove pomou kojih ete predstaviti neku znamenitulinost, svoje zamiljeno putovanje u neki grad po izboru i sl...Iskoristite Internet za prikupljanje informacija.

Slika 30. Primjer naslovne stranice prezentacije


42/74


Slika 31. Oblikovanje teksta, slike i zvunih efekata u programu Impress

Slika 32. Rad s grafikonima


43/74

43

7. HTML jezik i kreiranje web stranica

HTMLje skraenica za HyperText Markup Language, tj. hipertekstualni jezik za kreiranjedokumenata koje postavljamo na web. To je najjednostavnija komponenta onoga toini web stranice dostupne WWW servisom, kao dijela Interneta kojem pristupate

web pretraivaem sa svog raunara. HTML ima svojstvo dokumentacionog jezika, jerpredstavlja kombinaciju engleskog jezika i grupe specijalnih instrukcija (eng.Markup),tj. oznaka pomou kojih se dodaju posebna znaenja podatku razumljiva raunarskimprogramima. Raspored teksta, slika i ostalih sadraja na jednoj web stranici, kao iraspored ostalih hiperveza (engl. hyperlinks) na druge stranice, u HTML-u su opisaniposebnim znakovnim obiljejima koja se nazivaju oznakama ili tagovima (engl. tags).

Tagovi nisu namijenjeni krajnjem korisniku koji ih pri pregledanju dokumenta ilistranice ne vidi, nego web pregledau za pravilan prikaz sadraja stranice. Ukoliko je uhtml-u potrebno npr. umetnuti sliku ili link na web stranicu trebat e nam tag za sliku,odnosno link itd. Web pretraivai (Firefox, IE, Opera, Chrome, Safari i sl.) su u stanjudeifrovati tagove i u skladu s kontekstom koji tag oznaava, prikazati traene podatkena ekranu raunara. Bilo bi dobro da, prije nego to ponemo s izradom web stranice,

pripremljeni sadraj (tekst, slike itd.) sauvamo na jednom mjestu, tj. u jednom folderu.Za izradu osnovne stranice potreban je tekst editor, npr. Notepad.

Otvorite Notepad (Blok za pisanje) i upiite sljedei tekst:

Slika 33. HTML tagovi pri kreiranju web stranice

Napisani tekst emo sauvati naredbom Save As na eljeno mjesto. Obratite panju nadno prozora za uvanje dokumenta u kojem su sljedee opcije veoma vane :1. U imenu dokumenta koristite ekstenziju .html2. Odabranu opciju Sve datoteke (*.*)

3. Vrsta kodiranja umjesto ANSI odaberemo npr. UNICODEDa bismo vidjeli kako sauvani dokument izgleda na webu uitat emo ga u nekipregleda (eng. browser).


44/74


Slika 34. Web stranica uraena u html jeziku

Naziv Znaenje

(!DOCTYPE)

Na Internetu postoji mnotvo razliitih dokumenata, da bi web pretraivaznao koji dokument treba uitati, u kojoj je verziji html-a stranica pisanakoristi se !DOCTYPEinstrukcija. U primjeru na slici koristi se najnovijaverzija HTML5 standard pisanja !DOCTYPE deklaracije

Svaka html stranica poinje sa tagom na vrhu dokumenta izavrava sa tagom na dnu dokumenta .

Zaglavlje dokumenta poinje tagom koje moe sadravati vieelemenata (naziv stranice, skripte, dodatne meta-podatke, stilove i sl...), azavrava tagom.

Ovaj tag koristimo za odreivanje naslova stranice koji e se pojaviti nanaslovnoj traci web pregledaa npr. Dobrodoli.

One elemente koje elimo prikazati na web stranici stavljamo unutartagova pri vrhu i pri dnu html dokumenta.

Ako elimo da istaknemo naslove potrebno je da koristimo tag naslova od

do , gdje su najvea, a najmanja slova.

Tekst Graevina u Hiroimi... je napisan u jednom redu. Nakon toga jetekst pisan u drugom redu. Poto u html-u nije mogue prelaziti u novired ukoliko nije upisan tzv. prazan tag, koristili smo element za prelazaku novi red
(eng. line break). Za odvajanje dva pasusa, slike, teksta,ee se koristi tag

umjesto
kao obinog prijeloma teksta, kaoto je u primjeru uraeno za tekst izmeu dvije slike, jer sa tagom

dobijamo paragraf i prazan red, a ako ne elimo prazan red izmeu tekstakoristit emo tag
.


45/74

45

Za umetanje (povezivanje) slike sa dokumentom i njeno prikazivanje naekranu koristi se tag koji rezervie prostor za sliku. Kako biispravno radio i prikazao eljenu sliku potrebno je dodijeliti vrijednostsvojstvu src=lename SRC je skraenica za (eng. Source) izvor, alename je ime grakog fajla koji elite prikazati. Vrijednost src govori

pretraivau gdje se nalazi slika koju je potrebno prikazati unutar webstranice, npr. u naem sluaju to je web adresa koja se moe i kopiratis Interneta kako se ne bi pogreno otkucala. (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Hiroshima_Dome_1945.gif)Ukoliko imamo sauvane slike na personalnom raunaru potrebno jevoditi rauna da html dokument kojeg pokreemo, mora biti na istojlokaciji tj. u istom folderu kao i slike koje elimo uitati s naeg raunara(ovo nije neophodno ali pojednostavljuje pisanje koda).Potrebno je navesti svojstva height=visina ; width=irina slike (upikselima) kako bi izbjegli promjene izgleda stranice tokom uitavanja.

Kako bi na web stranici napravili hipervezu, link na neku drugu stranicu,dokument i sl. koristimo tag u kombinaciji sa atributom href =adresa na koju link vodi/> tekst koji elimo prikazati korisniku npr.ovajlink.

Svakako da se web stranica moe napraviti i na neki drugi nain, npr. pomoukomercijalnih ili besplatnih alata i onda prebaciti na neki od servera za postavljanjeweb stranica. Web stranicu korisnik moe kreirati i online pomou besplatnih alata.Dovoljno je da ima svoju e-mail adresu i osnovno znanje engleskog jezika. Primjer takvogalata se nalazi na stranici www.webnode.com.Kreirajte svoju web stranicu o nekoj vama zanimljivoj temi kao to ste to radili u

kolskom posteru u prethodnim vjebama.
http://www.webnode.com/http://www.webnode.com/


46/74

Poglavlje 4: Informaciono drutvo i na ivot46

Poglavlje 4: Informaciono drutvo i na ivot

1. Razvoj informacione opreme i promjene u naem ivotu

ivimo u informaciono-komunikacionom drutvu u kojem glavnu ulogu danas imajusistemi mobilnih komunikacija i Internet. Analizirajmo kakvo je informaciono drutvoodnosno, kako i koliko se na ivot promijenio od prijanjeg, te kakvoj budunosti idemou susret.

Za drutvo u kojem danas ivimo, kaemo da je tokom historije ilo od poljoprivrednog,preko industrijskog, sve do dananjeg informacionog drutva.U poljoprivrednom drutvu, ljudska snaga je bila kljuni element za funkcionisanjedrutva, dok je mehanika snaga maina bila presudan podsticaj drutvu da kreneprema industrijskoj eri. Sada, u informacionom dobu, mo informacije je upravo kljunipokreta tokova drutva. Tako su npr. parne maine odigrale presudnu ulogu u prijelazuod poljoprivrednog ka industrijskom drutvu, dok u savremenom dobu raunari i

raunarske mree imaju vanu ulogu u unapreenju drutva uopte. Iako u odnosuna prola vremena dananje drutvo je bogatije i sutina ivljenja je ostala ista, ali senain ivota drastino promijenio. Razlog tome je nagli razvoj informacionih tehnologijakoje su nam omoguile bru razmjenu informacija i laku dostupnost istih. Savremeniraunari mogu da obrade veliku koliinu podataka, veoma brzo. Raunarske mreeomoguavaju irokopojasni prijenos podataka velikom brzinom na razliite lokacije.

Tako da, u svakodnevnom ivotu ili dok neto radimo, mi danas veoma esto rasuujemoo stvarima i situacijama upravo na osnovu informacija koje smo prikupili raunarom.

Raunari i raunarske mree ine informacionu infrastrukturu, koja se akoposmatramo globalno, eksponencijalno razvijala jo od svojih zaetaka.

Razvoj mobilnih komunikacija, a samim tim i mobilnih telefona, omoguava dauspostavite telefonsku vezu ili da se spojite na neku raunarsku mreu u bilo kojevrijeme i na bilo kojem mjestu, pa ak i kada ste u pokretu.

Internetom kao mreom svih mrea, je mogue meusobno povezati ziki udaljeneraunare, tako da na brz i ekasan nain nesmetano moemo razmjenjivati podatke.Veliki doprinos brzoj razmjeni podataka dale su irokopojasne (eng. broadband) mree(ISDN, ADSL, T1/T2/T3) zahvaljujui kojima moemo vriti prijenos velike koliinepodataka (pogotovo kada su u pitanju multimedijalni sadraji), velikom brzinom protoka.U posljednje vrijeme vrena su mnoga istraivanja i eksperimenti na polju sveprisutnostiraunara (eng. ubiquitous computing). Predvia se da emo u budunosti imati

lagodnije ivote, jer e minijaturni raunari biti ugraena u skoro sve maine u naojneposrednoj okolini.S daljim napretkom i razvojem IT infrastrukture oekuje se da e i kvalitet ivota bitibolji.

1.1. Problemi u informacionom drutvu

Nagli razvoj raunarstva i informatike dolazi kao posljedica eksponencijalnog razvojahardvera i softvera, te rasta opte dostupnosti pristupa Internetu. Razvojem raunarstvai informatike nae drutvo postaje bogatije, a ivot lagodniji. Bez obzira na stepen razvojatehnoloke infrastrukture, pojedinac nee biti u prilici da iskoristi taj potencijal ako nije

u stanju da koristi informatike ureaje, a to zahtijeva izvjestan nivo informatikogobrazovanja.Predvianja strunjaka govore da e potreba za ovakvim vidom obrazovanja dodatnorasti i zahvatiti sve ire segmente drutva.


47/74

47

Svjesni vanosti obrazovanja iz ove oblasti, mnoge zemlje su pripremile standardeprema kojima nastoje denisati nastavne planove i programe iz oblasti raunarstva iinformatike. Za one koji nisu imali informatiku u sklopu osnovnog ili srednjokolskogobrazovanje, postoje kursevi iz ove oblasti.

Istovremeno raste i zahtjev drutva da ureaji koje koristimo budu jednostavni za upotrebu(eng. user friendly). Trenutni trendovi nalau da informaciona sredstva imaju sve vienovih funkcija kako bi imala vie namjena (eng. multipractical), to s druge strane estorezultuje komplikovanijim rukovanjem istih. Uzmite za primjer novije mobilne telefoneod kojih se sve vie zahtijeva da pored osnovne funkcije uspostavljanja poziva, sadre ikameru, videokameru, mogunost reprodukcije zvuka itd. Ako ve postoji tendencija dadrutvo u kojem ivimo uinimo to pogodnijim za ivot pojedinaca, onda je potrebnoureaje uiniti to jednostavnijim za rukovanje, jer u suprotnom oni, u pravom smislu,nee doprinijeti obogaenju drutva u kojem ivimo. Ovo je pogotovo ozbiljan problemkada su u pitanju starije osobe i osobe s hendikepima koje tee savladavaju tehnikerukovanja informacionim sredstvima.U posljednje vrijeme koncept nazvan univerzalni dizajn (eng. universal design)

dobija sve vie panje. U pitanju je ideja koja se zasniva na potrebi stvaranja drutvau kojem bi se svi ljudi trebali osjeati ugodno, bez obzira na njihovu starosnu dob, polili hendikep. Ovom se konceptu u posljednje vrijeme polae sve vie panje i kada su upitanju raunari, te nain izrade web stranica. Tako npr. ako pogledate accessibilityoptions u Control Panelu Windows OS-a, vidjet ete da postoje opcije uveanjakursora ili dijelova ekrana za slabovidne, odnosno bljeskanje ekrana umjesto zvunihsignala za osobe slabog sluha itd. Sline opcije moete nai i na sve veem broju webstranica, pogotovo kada su u pitanju obrazovne institucije gdje se posebna panja polaeprikljuenju osoba s invaliditetom.

1.2. Internetsko drutvo i standardizacija

Internet, kao primjer globalno najrasprostranjenije IT infrastrukturne mree, omoguavavelikom broju raunara spojenih na ovu mreu da meusobno nesmetano komuniciraju.Dan

informatika za 1. razred gimnazije

Documents