0-:-1-s 11tjjj]- v r ii n e i - polja.rspolja.rs/wp-content/uploads/2016/09/5.pdf · nama i da...
TRANSCRIPT
Na§a filozotska · .situaci.ia. nesporazumi i kontroverz-e o autenticrlosti .iwi:oslovenske
ruozofije i njenom marksistitkom k·ara!kteru zainteresovali . su mno20 Siri kru2 Jj.u,qli nego· Sto je onaj !koji se ina¢esam ad sebe, sponitano zani.ma. za filoz.ofsk.u prob-�e
a�:\�t t1�710bri ::a e�r:i i:etu :i::iiimati interesa za filozofi.iu. tek u talkvo.i situaciii. kada se otvoreno i intenzivno soorilo i na oolitH'.:kom nivou o n�o.i filozofiji d njenim or2.anima. pOCeli da obrataju oaZil.iu na domaCu filozofsku literaturu i Casooise. Tome se ne treba tuditi. .ier mi nemam.o neku iole znafa.ini.iu filozofsku tradiciiu i na§a filozofi.ia ni.ie nikada znatno utic3la na naSu nauCJlu misao i na dclatnost iu2oslovenskih nauCnika. Filozofiske komoonente svo.ie nautno-istraiiiva<'.lke delatnosti oni su skoro uvek nalazili iskliuoi.vo na strani, na tudem Ojtnji.Stu duha. Ra.zume se da drukt'ije ni.ie ni moglo biti. sve do nainoW.ie2 vremena.
Sira javnost, Cak ni ona J.ntelek:,tualna, po�otovo -ni.ie wkazivala zaniman.ie. a iOS man.ie z,agre.tanost i dubUe emoci.ie :z.a zbivan.ia u naSo.i filooofiji . Dod.uSe. bilo ie po
-: dele i sukobli"a.van.ia. ooredel.i ivan. ia za 1 orotiv ali u fil.lozotii i ,to rtl ie nista neobiCno. �da samo s vremena na vreme i.aCedolazi do izraZaia.
Bej ustez:anja se i&me reCi da naSa filozofija nikada niie bi1a toliko �-Pooulocna" kao danas. To me mora znaCiti da ie ona rado i podjednako traZena u svim sredinama i da dtz.a.ziva ,samo oozititvne emoci.ie. Naprotiv. ona i e sada kod nas vrlo testo izvor ressentiment-i<l·. veoma ramolill<.1.h islo!enih ose6ania. nesoorazuma i nedoumica. U svakom slu03ju. ona se l:esto, pa:!-1.iivo i sa radoznalOOCu fata. Cita.iu i onikoH bi je inal:-e ina.iradiie zaob.i�li. koj i bi ol'OOli -pored :fli.lozofske literature odmahnuvSi rukom. To ie takode i.zves-t,an indikator ne samo ooSte.e: ras:ooloi..en.ia u druStvtl. oosebno orema filozofii i. ne.l!o isto tako i n.ien<¥? bitno.l! od.redenia. niene vezanosti za ,naSu savremenost i z.ive -orobleme naSe stvamosti.. A ovu Cin.ienicu treba imati u vidu. ier ona dma mnmwstruko znaCenie.
Ottkud ,ta ,,popu13il'nost" filozofije? PrV'a paV'r§na refleksiia o tome nav�la
bi ruas na tvrdn.iu da niSta ni.ie doorinelo tolinro interesu za tilorofsike fasonise i ide.le koliko stavoV'i -oo.iedmih oo�itiC.kih o�gana. i.n.stituci.ia itd. o niima. ukoliko ie to.orvenstveno u neu:ati vno.i formi. skretalo oaZn.iu .1avnosti da se u 1J1aS0.i filozofii i neSto interesa:ntno doJ?:ac:1a. Mada ie tacna. oV'a tvrdnia niie z.adovoliavaiufa k•:io od.e;ovor na postavl.ieno oitan.ie. Zmal:enie n�ke fi.lozofli.ie. njena prti,vlamlost iii odbo1-no:;t itd. ne mo.e:u se obJasniti oomOCu sooU.aSl1.iih fa'ktora n�o se u orvom redu moraiu izvesti i.z ni e same. Sama filozofij a o::> svojoi oroblematici i nal:inu nioo�'? razmatrania mora biti ,ono osn.ovno. Mo 1e kao takvo s'krenulo pa2lnju na se!be. Uskostrulma . .kabinetska. u sebe zatvorena filozofija ne bi nilkad mo�la izazvati tolil"!ru oafnju iavnosti. makar ona bila na.itemelinija i po svoiim rezultatima vrlo dalekosei.n.a ili pak. s druge st,rane. patpu� efemeM,a i !beznJam[j.ll!a. Nepooredian i ZIFV kontiakt sa svoiom 'SavremenoSCu mofe �oostaviti samo filozofiia k.oia ie oriient1-sana na aktuetne orobleme ihl. na ono Sta .ie
temeli svalke .aktuelnostii. ko.ia oo svojoj vezi s niim !ivi !ill prooada. dosoeva u srediste intelek,tualn.e delatnosti iii nesta.ie u zaboravu.
Dubl.ie interesovanie. otpore i dileme moze iz.azvati samo ona filozofi.ia !ko.ia P0-1crece d .r.azm.atira pitanja opSte2 z.na�a.ia i bi� .karaktera. koia dopr,inosi da se
bar naslute razliMte mOJtuCilosti ni ihovograzrdaV'Ml.ia, Cime uznemiruie obilmu svest i uspa.V'alll.e savesti., ili palk d�e ipovoda i naaoveM..a.je vec DOdsta:knuto.i i nemirnoj svesti soremno.i da se odluCi na cin svoga samoootvrdivanjia. Stavise. mOZe se rec!.i da sama. filozofi.ia odlufuiuCe oodstica.ie i motive za svoj ideolo�k.i sadr!a.i. primarnu usmerenost i karakter. ko.ii ie odtedu.iu kao z'iivu i nepo9I"edno a:k:tuelnu, dobi.ja z:apravo d dlrelkitmo liz ite s.av·remenosti Oije j,e ona Cedo. Pooebno je p."ilanje d a 1i i uko-· ld'ko on.a tnal1a.21i. dsbi.nSk.e odgovore na 11:M.na oitan.ia ko.ia uzbudu.iu duhove i narocito na ona koja se tiCu SPeciticnih oroblema i dilema op§te dru.5tvene z.a..iedn.ice. DruStvena situacii,a u ko.ioi se nal-azi nasa. filozofliia danas ieste !ivi dokaz koji neposredno �ovori o tome u koliko velilko.i meri .ie ona -oolitiOk:i. zainteresovana i ideolo�ki
an�vana u savremenom svetu. MDZe biti da su k,atik.ad poneke iavne ocene doorinosile tiome da .ie vi� Cita.iu oni. :k.o.ii
!rum�
n
�ea��� .�����
n�o
s�i
ko.i i bi k.ao eaktivni Cinioci tih kretania morali 001.ie da ie poz.naiu. kako bi u nePOSl'ednom kontaktu s niom mo2li izgradi.ti svoi stav i premQ ni-0.i i orema zna�.iniin sociialnim oitaniima koia su ored.met filozo.fskih razmatranfa i dlialoga.
Svakc&o. nda filozofiia nipo§to ne Nni .ledinstvenu struiu. U njo.i oosto.ie misaoni tokovi razli6ne ,insoiracije Ii usmerenosti, kalko s obz.irom na uticaje raznih or-avaca moadnoevrooske filozofiie. ko. H se ioak oretafu i viSe ill manje uspemlo asimiluju u okviru osnovne marksisti&e orijentaci.ie
tako i s obzirom na oredmet istraZ.iva.nja ier u tom poglecj,u postoje veoma Um.ke mogu6nosti'. cxl ooStih filozofsko-antrooolo§kih razmatrania .aktuelno_g- znafa.ia oreko etike, estetike i aiksiologije do logilke, metodoloS.ie. filooofskih oroblem.a oosebnih nauka i ontoloj?ije. Mora se oodvuCi da je
/0-:-1-S 11tJJJ]-
V r I i n e •
IV
mane nasef i l o z o f i j e G LIGORIJE · ZAJECA RANOVIC
nasa filozofi.ia i u naSO.i vlastito.i kuci. a pogotovu u inostranstvu, mnogo manie ooznata Hi cak neoomata uoravo PO onim deLima, studi.iama i raspravama. ko.i'i takode 6ine n.ienu nesumni ivu i tra.iniiu vrednost, iall1 rima}u ,tu ,,n1ezgodu" .da nisu .. aktuelni" (u jednom poVI'Snom smislu rel:i), te se na ,njih ne obrata zasluiena ili
ootrebna oain.ia. Postoje kod nas. svakako, u osnovi nemarksistiokrl. ori.ientisarui filozofL all oni ne daju ton na.00.i filozofi.ii. a .i edva da irna takvih za koje bi marksizam bio ootouno tuc:1 i neprihvatLili.v. Uostalom. mar.ksiz.am .ie u svetu uop.§te sve ulicai.i niji. a niegove osnovne istine oostale su nerazluOni sastavni deo naufulo,z fonda mno.e:ih z.na6a.inih nau&lika i filozofa i u
zapad.nom svetu, oaik i onda kada se to .tavno ,ne oriznaje dli se poriCe.
Ono Sto Nni odredu.iuCu karakteristiku na§e .flilozofi.ie. ono -oo Cemu .ie ona u ceLini
gledano *tuelna, a samo .iednirn delom ,,op.Ste" P02ll1a.ta i utica.ina. svakaiko ie n.iena �til:lkra utemeiljenost ,i usm·erenost na rasoravlian.ie akutnih oroblema dana.Snjeg l:oveka. ore svega naSih vla:stitih situacUa i dilema. F.Uorotima se naravno maze pri.Rovoniti da su C$to .iednostrano prilazili razmim takvim pitan.iima. Ali ko bu se danas mo.,gao oohvalit.i svo.iim svestranim i sintetiOkim sa.e;ledavan.iima i r'8Senjiima. mada .i e to zaista opravda.n zahtev, i bez obzira da li se tei.i nie1:tovom ostvaren.iu ili ne. Human.iz.mu, u onom oblik.u u kojem � shvata i obrazlaze veliki bro.i filozofa, takode se moZe zamerJti da .ie _aostraiktan". i to je vise puta uOin.ieno. i�o nije uvek. iasnO kaloav bi on morao biiti da ne bi zaslUZio ¢aj eoitet. Naime. na.Si filozofl ne govore o humani.unu uooSte nego ga odredenij e izrafava.iu i ooredeliuju se d zalaZu za socijalistii".lki humanimm. ko.i i j e realan i konk.retan, .ier ima u vidu konkretnQg Coveka u konkretno.i situaci.ii .Mazda se Cesto zanernaruje klaSttla uslov-11;enost r,ealn,og savnemenog hurnan.izma inedovolino ocen.iu.ie ulo2a radni(lke klase ka.o davnog istoni.isk:og nosioca realiz:al:ije socijalisti&OJ! ili komunistiCko2 humaOOZma. Svai'kako su naSi filozofi oropustili daiz.rade temeljnije i ooseZili.ie analize o naSOi stvam.osti.. na osnovu lko.iih bi svo.ie h�a.nistick.e pro.iekte i viziie, u osnovi i gotovo uvek: kQmunisti&i ooredeliene. �Li oovez.ati sa uk.azivan.iem na konkretni.ie. ostvarlitve mogu.Cnosti u datimistorijskrim Pl"03torno-vremenskim koordinatama. saglasno nivou na�g ukuono2 razvitlka. Ali talkode treba imati u vidu da filozofi vec oo svom pozivu. odreden.iu i
usmerenosti ne mo2u davati sasvim konkrebna re.Senia o rawim problemima situaci.ie u kojoj se nalazimo, Sta se oonekad od. niih trazl'i.Jo - svejedno kol1ko .ie to bilo oromiSUeno i islicreno. Neswnnjivo se moie ustanoviti da ima ne.Sto utooizma u
nasDj filozofskoi literaturi. ali ne toliko u kl.asiCD.om koliko u iednom mod.emom blohovs."<:om smislu. Uostalom, uto.oizam nii e islkljuOivo orivilesti.ia teori.ie. Utopijski
karakter mOZe imati u vec<>.i ili manioimeri i oraksa, ore svega ona .revolucionarna. !ko.ia kao em.inentni oblik orn.kse biva usmerena na oreoblikovanje stvarnosti orema Maiiksovoi humanistiCko.i vizi.ii. Kaja .ie dosadasrtia revolucli.i a ostvarila sve one oarole i zahteve sa ko.iima .ie zaPOOela i tkoH su .io.i davali dubl.ii smisao cineci je ·ljudski iraaloinom? A i kad bih ih ostvarila . . ookazalo bi se da su se vet oojavili
novi. bol.iW ill lo.Si.ii ,,ideali". J edna dubl.ia analiza razvo.ia naSe oosle
r.3.l:Jne filozofi.i e 7.acelo bi 'POOtazal-a da .ie
ona neraskidivo vezana za naSu oolitiku i naSu sredinu uooSte. lkao nu.mi element,izraz i dopuna iii anticioacii,a razv'itka .iugoslovenske st\1181T.nosti i oared svih uticaja i fili.iaoije ide.ia drukl:iie oroveni.ienciie. lito se ta·kode ne moze OSPO:riiti. a valida niko i ne oomiSl.ia da to Cini . . i er .ie toiedan od. vidova napretka na t>OdruCju ide.ia. Kta!ko filozofSka tako i ooliticka nas,to.i anja u nas, uk.oliko su izraz onog novumako.iJ. naSu stvarnost uopSte Cini zan.imli ivom u o'c:tma stranog sveta. ootefk:La su iz isti.h izvora i oovoda. sa usmerenoSCu prema, is.tom oostem cilj u. skoro u isto vreme. mozda s nesto zakllSn.ienfa na strani filorofiie. a s ned.ovolinom intencionalnom projektivnoSCu i dalekose�ni. iim osvetlien.iem n.a. strani oo1itike.
Uop§te uzev. tj . za.nemal'Uju6i izvesne nebi"bne usoutne d.iJttesiie na obema stranama. nasa politiCka · i na.sa filozofska misao insoirisane su i rukovodene istim duhom. ():movnirn orinoioima i vrednosblma. Njihova opSta teorijsik.a osn.ova .ie -mat1ksizam, - w vlastitom samoodreden.iu glavnih tendencifa i stru.ia odnosno sfera rli8Se stvamosti. Nafu vod.eca wliticka misao i
filorofska teorlia. ko. ia i e odredena lkaohumainistiCka. ali se .iavl.i a u raznim vari.ianrtam.:i. imaju u principu .iednak odnosorema marksizmu: osnov im ie stvaf!alaCka" konceocija marksiuna. Telrode je i stav orema oonov:nom sadl"Za.iu nase revolucionarne prakse isti : angaiovan.ie za ideju i praiks.u samouoravl.ian.ia. RazHke u stvari n.:1j�SCe nasta.iu tek u t>Ol?ledu a.d.�a.t-
nosti ovog Hi onog vida. aktuelne prakse . ukolilko se u svim sferama nase dl"UStvene
delatnosti mogu naCi r,azlil:it.e varijante na teoriJskom nivou iii razlitita svakodnevna iskustva, koja oonekad o�.iu samo orivid konfirrnacUe. Hi fal�tflI:k,acHe
razli.Ci-to ni.i:ans.iranih ide.iolh pro.ieikcij�bilo pralkti.&io.e; bilo teo1.\isko:?; maCa.ia. lsbi je i srnisao ii kriterijwn za ocenjivan.ie raz.nih strujania i akci.i a u s,avremenom svetu. Tako se npr. kod filozofa mo�u naci relativno pozitivne ocene izvesnih noviiih kretan}a u tilozo!i.i i na Dazi teolo�.ie i ad.nos pun razumevanla za savremene filozofske struje na zapadu. k.ao St.a se oonekad i u -oolititkim forumima daju sliCne ocene o interesantnim PolitiM<imkretan.Hma i oromenama u okviru oo.iedinih reli.2i.ia. Na!'avno, treba limati u vidud.a su kompromisi dozvol.ieni u oolrJtici
(u izvesni.m uslovima i okvirima). ali nei u filozofi.id.. .gde se ne sme taktiz.irati. neJ?o .se mora mislitti dosledno orema ockec:1enim usvo.ienim princioima i oret:tx>stav.kama, koi.il se doduSe l:estio razliku.iu fak i kod filozof.a istog pravca ili PoSeb· no.e; menta.Mteta. U stvari. ni u politli.ci se ne sme biti nedosledan (npr. zala�ti seza lx>I'bu misljenja i slobodu diskusiie u SKJ, a OStro osudivati ill oolitiCk.i diskvaliilfillr.ovati svcWko mi.!Hjeni e koie se razlikujeod vlaistitog.a, ili na rE!Cima orihv.aitiati iavno i demoklratski doneie odluke. a orakti(:no im .se suorotstavl.iati), mada su kri·terii umi drui:?afilH.
Temelj i osnovni sadriai nase ak.tuelne filorofil.ie nesumnjivro .ie insistiran.ie na inte.e:ralnoj i autentiCno.i liCTlosti 6oveka i na istinsko.i liudskoj zaj ednici orema orincipima soci.ialistiCke samoupravnosti. Otuda oroizla,z,i to da n1en osnovni kate.e:ori.i8.lni aparat satin.iavaju wimovi: oraksa. stobod.a. stvaralaStvo. di.ialekttka kao d.ij,ailog, lcritika i od.l:!ovornost. zajedni.ca. demdkrati.ia. kultura itd., a st.oga i odlulmo istuoanj e orotiv ramih vidova otudenja i deoerscmallirzaci.ie. birokratizma. etatizma itd. Zato su osnovne v-rlin� n.aSe filozofi.ie : aktuelnost. odlualost u borbi za ono Sto mora saOin.i avati osnovne vrednosti naseg dru.Sltva. humanizam, ko.ii nije naprosto nebulozan, ooliti&i orou:resivna POZ'ici.ia (i pared cventualnih oojedinaon.ih �resi.ia. ko.ie bi se mogle tumaOiti i drukOi.ie). n.i en ei;rLOteriCili karakter oo stilu i sadrfa.iu itd.
Mora se svalkako imati u vidu ,da nikada rani.ie na§a. filozofij a n�ie �la neke
.ial:e i Ziv}.ie odieke u svetu. a niie ni. imala Cime. i er io.i ie nedootaiala autohtcmost, socijalna osnova i znaCiajni.ia teoriislravrednost. Danas .ie ona dovol.ino ooznata u svetu Ctemu j e dosta doorineo i tasopis Praxis svoj im medunarodnim izdanjem), ct.a bi se i drtl.Stvo Ciii i e ona izraz (viSe
ili manje adekvatan) moralo s oafn.iom od.nositi prema n.io.i . Njenu vrednost su uvideli i oriznali mnoJ?:i savremen!ici. Ona je !;)riJv:ulk:l'a IP3Z?tu ta.lwih misli'laca kavSto su : H. MaI'Wllze. E. From,. L. Goldman, K. Ak!selos. H. Parsons. ili Pak B. M. Kedrov i d.ru;ti si:>v.ietski ::liiloziofi. Narav.no, svi
oni mogu hnaU pared reci oriz:nan.h i kritici.{e primed.be o nioi. kao i mi samL Sto .ie sasvim razwnljivo. poSto ie .i edna od.bitnih funlkoi.ia filozofije samokritiika ikritika svo� sveta radi, SaJi:ledavan.ia ,i odva.ian.ia vrednosti od .nevrednosti. Prema tome. niie ngt.3. neobiCtlo ako se da.to.i filozofiii mogu stavl.iati mno.eeobro.inl prigovori, StaviSe. oni su pofel.ini. ut.oliko vi�e ukoliko su zasnovanOi i dobronamerni.ii. da bi ona bl'Ze prevl:adala svo.ie iSlabosti i mo.e:la naoredovati. A to oredst.avlia bitni interes.
Ponekad se moZe s-teci utli.sak da ona zanemani.ie svo.iu (marksistiaku) teord.isku osnovu. bez ;koie bi se lako mogla oretvoriti u eklekti.l-:kiu filozofi.iu. BuduCi c1a je ta teori.iska osnova bi1a nesistemati�na na svcme iz:voru. nastaie iluziia da .ie sistematrl.fuost neootrebna i otuda l:esto u nafo.i :Oilozoflii nema dovolino POOtovan 1a za ta.i osnov.ni orincio n.auke uopSte. Na.orotiv. kao da ima i odbo.inosti orema naukama i
naubnosti u i ednom delu na.Se filozo!lle.To ie delimiOl'l.o rezultat neadekva.tnog suprotstavlja.noa pozrlti:vizmu ·i apologij1. Takav stav. medutim. povlaCi z.a sobom i
druge mane. Ne tako retiko. usled nedovoljne vezanosti i interesa za oosebne nauke. os8Ca se nedostatak u r.az.radenoi nauCnoi a1rgµmentacii i. nedovolina naul:'lla O'Premljenost i erudicija. Tendencija da se fHoz:ofi.ia stro.rro razgranici od nauka ortl.libno ie izrazit3. Ali to se mofe osvetitri. samoj filozofi.ii . Ni.ie slufa.ino to Sta u naOO.i filozofi.ii skoro i nema oo,se!ni.iih s-!intetiCkih oo'.{uliaja. nema dovol.lno naioo11a za . izJn'adivaniem teor.i.isk.ih modela i -nauOnih konstruk.ci.ia ol)Stiieg znaCa.i,a. Med:utim, u ni o.i se mogu uOCiti znaCaine nedoslednosti. a ponekad i bitke oko reci. Zato j e ooravde,�o oCek.ivati izvestan oreot'.O'et . u tom 002ledu na oodruCiu filozofske . delatinosti.
Iz sadaSil.ie perspektive mo.e:lo bi se · lkonstatovuti da ie i edan oeJ'liod u razvitku naSe fi1ozofi.ie zavrSen. u U9koi vezi sa celokuonim kretainiem naSeg druStva. Jer oroblemi i dileme naSeg dru§.tva bilii su ,oredmet filozofskih rasorava i diial�a i ovo ie uticnlo na nal:in n.iihovog raz.res.3vania.A vrline i mane nase filozofi.ie. ukoliko je ona autenti�nia. ima.iu svo.i osnov � izvor
u orvom redu u vrlinama i manama naSeg druStva. Zato sa izvesnoSCu mo:Zemo OCekivati u slede6em oeriodu smirenUi. temehni.ii i solidnii.i rad ·na bazi dosadaSn.iih oost:1.!0mtih rezultata i koliiko-tolii1<o ostvareno� iedinstva u naCinu oristuoania filozofskoj i ooStedruAtvenoj oroblematici.
5