sweet 60s letak

Težnje, tenzije i neuspjesi državnih kulturnih politika 1960-ih Slatke šezdesete je dugoročni eksperimentalni istraživački projekt koji istražuje skrivene teritorije revolucionarnog razdoblja šezdesetih godina proteklog stoljeća iz perspektive suvremene umjetnosti i teorije. Kustoski i umjetnički okus je na “postideološkim društvima” [postsovjetskim, postsocijalističkim, istočnoevropskim, bliskoistočnim, zapadno- i srednjoazijskim, kao i na sjevernoaričkim zemljama, a u drugoj azi na Kini i Latinskoj Americi] i na provođenju komparativne analize i kontekstualizacije povijesnih procesa u umjetnosti, kulturi i društvu 1960-ih i 1970-ih te na njihovim posljedicama u suvremenim društveno- političkim i kulturalnim situacijama. 9-10. prosinca 2011. Multimedijalni institut mi2 Preradovićeva 18 • Zagreb Suorganizaori: ranzi.a & WHW t://..//w_x t://www.wx. Nancy Adajania čk k, k kčk kc Bm. mčk kdkc 9. Gw. š d š k, m mdm, m k mčk k [kčć Dcm 11 K; ZKM, K; Tmd, B BAK, c]. Adajania d m Shilpa Gupa [, 2010], Ranjiom Hoskoeom kc “T D ”, mm dkm mcm [ k / d&, 2011.]. Bassam El Baroni k k kč Akd, E. č dk mčk AxdCmy AFm [ACAF], d mm ACAF d d k M 8, Ek m m Mc, Šk 2010. Mđ m m žm km Fieen Ways o Leave Badiou, 2011; dčk k k k The Arpane Dialogues, č 2010. Jeremyjem Beaudryjem Navom Haqom; Trapped in Amber: Angs or a Re-enaced Decade, k k Helga-Marie Nordby K-, O, Nšk 2009; Cleoronica 08, mđd mdk m Akd 2008. Branislav Dimitrijević dč m m, c k. Vš dč Vk šk k m m Bd [VK] đ Mm m m Bd. Branislavom Anđelković Branimirem Sojanovićemm kd Šk k, k Bd [1999-2003]. Mđ m kkm km : Murder1 [CKZD, Bd 1997], Konverzacija[MOCAB, 2001], Siuaed Sel: Conused Compassionae, Conficual [Hk Cy Mm; MOCAB, 2005], Breaking Sep – Displacemen, Compassion and Humour in recen ar rom Briain [MOCAB, 2007], FAQ Serbia [ACF, Nw Yk, 2010]. B k k/k Vckm 2003. 2009. Nebojša Jovanovićdmk d dkm čš Bdmš [dk d d], d š dkk d km B Hc km cm. Dm m d dkm čš. Rd k m C dc dmk d .. Ljiljana Kolešnik c I m Z, c dkkm dm Odk m Zdkm čš, ć c Fkm k . Tč ž md k m mđ J Tć , m ‘md’ k ž ‘ m’ 1960-m. Mđ m m kcm Između Isoka i Zapada: hrvaska umjenos i likovna kriika 50-ih godina [Z, 2006], Umjeničko djelo kao drušvena činjenica. Perspekive kriičke povijesi umjenosi [Z, 2006] čk m, c k cm. Ac kc čc kk m ž Socijalizam i modernos: umjenos, kulura, poliika 1950–1974. k č dž M m m Z. Porter McCray dk Mđdm MMA- 1950- d. M d k m k dk M mčk m B, džć d m mm fkm ćm žm mčk m, km m d. Julia Meltzer ž dc đ dkm k. N dd Davidom Thorneom, kčć I’s no My Memory o I, We Will Live o See These Things No a Mater o I bu When d d Ekm mdk m, Tmd F kk m R d J. N dd Md A Oxd, T Gy, HmWk IV B Wy 2008. Lívia Páldi kc dkc BAC- [C čk m] Vy. Imđ 2007. 2011. d k kc Műck /K Bd, d ž, kčć Oher Voices, Oher Rooms– Atemp[s] a Reconsrucion. 50 Years o he Balázs Béla Sudio [2009], The Producers [2008], Mircea Canor: Fuure Gis [2008], Deimanas Narkevičius: Hisory Coninued [2007], !REVOLUTION? [kc UlrikeKremeier, 2007], Dreamlands Burn Ndc A w 2006 [w Ed Má, 2006]. B dc dc č Eas Ar Map dc k mčk kk IRWIN L [2002–5]. Jd d kk Dcm13. Rasha Salti kc c k š m m mm. Ž d B Nw Yk. Od 2004. d 2010. c mk m k dkc šk c AE [www. .], d dkc d d CmE Fm F [2005. 2007.]; Richardom Peñom k The Road o Damascus, k k m k dž dm , Jyte Jensen k Mapping Subjeciviy: Experimenaion in Arab Cinema rom he 1960s unil Now[2010–2012], MMA- Nw Yk. Suzanne Coter Haigom Aivazianom mđ km 10. mčk 2011. I d dž m mMđdmkT. David Thorne k mk L A. N d Julijom Melzer [t://www.m.cm] km mkm m [Mđd mk T, Mđd mk Rtdm, Fmk M Md], mm mčkm cm [ , M mčk m Wy, m W-Rc, Wx C, MdA Oxd, mčk c Y B, d ]. Od 2005. d 2007. đ Andreom Geyer, Sharon Hayes, Ashley Hun Kayom Sander k 9 Scrips rom a Naion a War Dcm12. m d k Slatke šezdesete , m Evropske Unije Kulura 2007–2013. k Slatke šezdesete ranzi.a, Bč; Anadolu kulur, I Šo, kako i za koga/WHW, Z Uz poporu: allianz kulursifung ERSTE Sifung Gradski ured za obrazovanje, kuluru i spor Minisarsvo kulure RH Naional Foundaion or Civil Sociey Developmen Trus For Muual Undersanding b i o g r a f j e Posebno zahvaljujeo Frizie Brown CEC ArsLink Julia Melzer &DavidThorne , Doživje ćemo e promjene,ili pe slikaonoga šo bise moglo dogodii [2007],d Savremenaumenos uSAD, kž, mčk ,Bd 1956. Savremenaumenos uSAD, mčk ,Bd 1956 d Porer McCraya MoMA iMeđunarodniprogram Rd k m ć k. Petak, 9. prosinca 17:00–19:00 h FILM I KOLEKTIVNOST Nebojša Jovanović: Zanimljiv slučaj staljinističke propagande 1960-ih: “Sarajevska dokumentarna škola” u prizmi totalitarne paradigme Prezentacija se okusira na takozvanu“Sarajevsku dokumentarnuškolu”,skupinuflmaša čiji su dokumentarci bili bitan dio proizvodnje produkcijske kuće Sutjeska flm 1960-ih i početkom 70-ih. Polazište će biti nedavni povijesni prikaz koji otpisuje te dokumentarce kao didaktičkustaljinističkupropagandu. Prezentacija se kritički suprotstavlja tom prikazu,s argumentom da ne samo da se SDS ne može opisati kao staljinistička propaganda nego da bismo trebali odbaciti dihotomijuu kojoj je režim/propaganda na jednoj strani,a umjetnik/ umjetnostna drugoj,i njezinureduktivnuperspektivu. Rasha Salti: Nevolje u svijesti: Revolucija i novi arapski flm 1960-ih i 70-ih. Preliminarna razmišljanja U1950-im i 60-im godinama arapski svijet razdirale su revolucije i državni udari. Na vlastsu dolazili politič ki pokreti i režimi koji suse borili za sloboduodevropske kolonijalističk eili polukolonijalist ičkevladavine,a za društvenupravednosti jednakost. Te “revolucije” srušile sudruštveni poredak,oblikovale nove političke domene i artikulirale novrječnik građanstva i subjektiviteta. Nadahnule sunovukinematografjui potaknule flmaše da eksperimentirajus narativnim i nefkcionalnim ormama te istražujunov jeziksubjektiviteta. Prezentacija istražuje dva pitanja: prvo,kako je pojam “naroda” ili “nacionalnoga mi” redefniran u alžirskom,egipatskom,marokanskom i palestinskom flmu;drugo,kako je taj novi flmski idiom uključio druga područja [poeziju,književnosti vizualne umjetnosti] i eksperimentirao s narativnim i nefkcionalnim ormama. S eminar Težnje, tenzije i neuspjesi državnih kulturnih politika 1960-ih bavi se pitanjima kulturnih politika i državnih reprezentacija viđenih kroz enomen velikih izložaba,bijenala i flmske proizvodnje iz 60-ih i 70-ih godina. Dekolonizacija poslije Drugogsvjetskograta donijela je pojačanuželju i pokušaje da se stvori komunikacija i razmjena među zemljama na perieriji,bez posredovanja velikih sila i protivnjih, o čemuje na političkoj razini svjedočio uspon pokreta nesvrstanih zemalja,utemeljen 1961. Istodobno,nove suverene zemlje tražile suorme kojima bi se reprezentiral e i načine kojima bi sklopile n ove kulturalne saveze . Međuostalim, seminarteži istražiti sljedeća pitanja: Kako se reprezentira država i kako se ideja nacije uspostavlja ukulturi?Na koji način je djelovala državna kulturna politika i mijenjala se na raznim geograskim područjima tijekom 60-ih godina?Kako sute kulturne politike utjecale na sklopkulturnih institucija i umjetničko djelovanje?Na koji način je jezikavangarde stupao uinterakcije s jezikom nacionaliz ma?Kakavj e bio odnos izme đudržavne potpore i cenz ure?Seminarće pokušati istražiti kako utjecaji procesa započetih 1960-ih odjekujujoš i danas, i otvoriti nove pristupe pitanjima samopovijesti,samopozicionir anja i reinterpretiranja povijesti umjetnosti. 18:00–20:00 h SLUŽBENA FILMSKA PROIZVODNJA I NJEZINE TENZIJE Branislav Dimitrijević: Povratak radnika u flmskom “crnom valu” u Jugoslaviji Većpočetkom 1960-ih,a posebno u drugoj polovici tog desetljeća,generacija flmaša,uglavnom podutjecajem cinéma verité i nouvelle vague, zastupala je prijelaz na “kritičkirealizam”,propitujućiideološkikontekst,čime je izazvala služ beni protunapadkoji je početk om 1970-ih okončao tunajkreativnijustrujujugoslavenskogflma, poznatukao “crni val”. Jedno odobilježja tih flmova je suosjećanje s razočaranošćuradničke klase,koja je prije bila središnji ideo loški subjektrevolucije,ali potom je postala društvena ormacija koja je pala uprocijep otvoren političkomborbomizmeđutvrdokornihdogmatikai liberalnih reormista. Lívia Páldi: Balázs Béla Studio [BBS] Prezentacija ćepredstaviti Balázs Béla Studio [BBS] – jedinstvenuorganizacijune samo uIstočnoj Evropi nego i šire – koja je počela 1959. kao flmski klub,a dvije godine kasnije preustrojena je kao flmski studio koji je djelovao i u nutarstrukture socijalističke drža vne flmske proizvod nje i izvan nje. U gotovo petdesetljeća [ko]produci rala je više od500 flmova svih žanrov a,od kratkih igranih i lirskih dokumentarnih flmova,preko dugihdokumentaraca,cjelovečernjihigranihflmova, eksperimentalni h flmova i videa, do animacija i dokumentacije. 14:00–15:30h RUČAK 15:30–17:30 h ULOGA PUTUJUĆIH IZLOŽABA U DRŽAVNOJ REPREZENTACIJI Porter McCray: MoMA i međunarodni program MoMa i međunarodni program je priča o nastanku poslijeratnogmeđunarodnogprogramaMuzejamoderne umjetnosti uNew Yorku. Taj program omogućio je niz izložaba američke moder ne umjetnosti koje su 1950- ih godina kružile Zapadnom Evropom. Na ljeto 1956. jedna odtih izložaba, Moderna umjetnost u SAD-u, došla je uBeograd, tada glavni g radFederativne Narodne Republike Jug oslavije,i prvi put je prikazala djela Rothka, Motherwella, Pollocka, Newmana, Gorkyja, De Kooninga itd. utom dijelu svijeta. Bila je to jedina putujuća izložba američke moderne umjetnosti uorganizaciji MoMA-e koja je ikadbila prikazana unekoj socijalističko j zemlji. Nekim slučajem,to je bila i posljednja izložba ukojoj je Jackson Pollocksudjelovao za života. Ljiljana Kolešnik: Jugoslavenska Savezna komisija za kulturnu razmjenu sa inostranstvom Predavanje istražuje politike i nakane,kao i kulturni utjecaj aktivnosti jugoslavenske savezne agencije koja je organiziralaprojektemeđunarodnekulturnerazmjene 1950-ih i 60-ih godina. Subota, 10 prosinca 12:00–14:00h KULTURNE POLITIKE S ONU STRANU RAZVOJA Nancy Adajania: Registri sudjelovanj a: dva kulturalna eksperimenta sa suvremenošću u Indiji 1960-ih Prezentacija se usredotočuje na dvije državne inicijative. Prva je posvećena stvaranjuinstitucije s dugoročnim potencijalomimeđunarodnimdosegom[Trijenale Indija,koje je pokrenuo vizionarski pisaci urednikMulk Raj Anand],a druga je ciklus stipendija oblikovani h po modelustipendija za “genije”,s namjerom da se podupre pojedinačne,pa čak i idiosinkratične projekte umjetnika srednje generacije [stipendija Jawaharlala Nehrua dodijeljenaslikaru AkbaruPadamseeu,koji je pokrenuo eksperiments prožimanjem umjetnosti podnazivom Vision Exchange Workshop1969-1970.]. Prva inicijativa odnosila se na izložbenui diskurzivnupraksu,a potonja se posvetila raduuateljeu i istraživačkoj prak si. Obje inicijative istak nule suindijsku težnjuda sudjeluje u kulturalnom prostoruglobalne suvremenosti 1960-ih. Bassam El Baroni: Putanje obrazovanja u umjetnosti i njezinim institucijama: Slučaj Egipta Povijestumjetnosti uEgiptu proteklih osamd eset godina otkriva vrlo zamršenumrežumoralnih i estetičkih misli koje se neprekidno preormulirajui preustrojavajuuodnosu na lokalnui među narodnu političkuokolinu. Obrazovanje se može defnirati kao građenje ili konstruiranje moralnog,intelektualnogili duhovnogpoboljšanja i učenja. Primjenjujući asocijativan i eksperimentalan pristup,govoristražuje moguće putanje pojmaobrazovanja,od intelektualnih/u mjetničkihpraksi uEgiptu prije Nasera do današnje suvremene umjetnosti uzemlji. Na primjeruKairskogi Aleksandrijskogbijenala podpokroviteljstvom države,kao i na raznim primjerima s područja moderne i suvremene umjetnosti uEgiptui šire, postavlja se pitanje: koliko je suvremena praksa daleko od pojma obrazovanja? 19:30 h PROJEKCIJA Julia Meltzer & David Thorne Niz flmova snimljenih 2005. i 2006. godine u Damasku, uSiriji, nudi drukčijuperspektivuna ono što bi se mog lo dogoditi ondje gdje ljudi žive upresjekusila represivnog režima,sve jačegislamskogpokreta i neumoljivogpritiska Sjedinjenih Država. To razdoblje obilježeno je važnim događajima: ubijen je Rafk Hariri,bivši libanonski premijer,Sirijci subili pod pritiskom da nakon 30-godišnje okupacije napuste Libanon,“revolucija cedrova” došla je i prošla,u Irakusu održani izbor i nakon kojih je z emlja potonula ugrađanski rat,a na jugu Libanona ojačao je Hezbolah. Ti dog ađaji odjeknuli suu Siriji i ucijeloj zemlji potaknuli tjeskobui očekivanje predstojećih promjena, pada režima,unutarnjih reormi,unutarnjegraspada, građanskograta i jačanja moći konzervativnogislama. Doživje ćemo e promjene, ili pe slika onoga šo bi se moglo dogodii [2007], 47 m Ne ako, nego kada: kraki zapisi vremena u kojemu su se očekivanja neprekidno mijenjala, a ljudi više nisu mogli podnosi i o šo ne znaju j e li renu ak došao ili će ek d oći [2006], 32 m Ep [2008], 7 m d d Rami Farah Julia Melzer &DavidThorne , Doživje ćemo e promjene,ili pe slika onogašo bi se moglo do godii [2007],d Julia Melzer &DavidThorne , Ne ako,nego kada... [2006], d Rd k m ćk.

sweet 60s letak

Documents