Razvijene zemlje temelje svoj rast i razvoj na:-novim tehnologijama (informacijske tehnologije su dio novih tehnologija),-poveanim ljudskim sposobnostima (cjeloivotno uenje),-ne na porastu stanovnitvaIntenzivan razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija stvorio je pretpostavke novoj industrijskoj revoluciji u ijem je sreditu INFORMACIJA.

POVIJEST: 1949. god. tranzistor, 70-tih integrirani krugovi krajem 70-tih procesori 60-tih prva znaajna primjena raunala, javljaju se pojmovi elektronika obrada podataka i automatska obrada podataka

INFORMATIKA Informatika je spoj znanosti, tehnologija i primjena obrade podataka i prijenosa informacija. Informatika se bavi hardverom, softverom, organizacijom raunalnih mrea, reprezentacijom i obradom podataka i signala, s pribavljanjem i uporabom problemski specifinih znanja i njihovom primjenom. Informatika je znanstvena disciplina povezana sa skoro svim drugim znanstvenim disciplinama i podrujima ljudske djelatnosti Kljuna podruja informatike: arhitektura raunala, sistemski programi, programski jezici, algoritmi i strukture podataka metode i alati softverskog inenjerstva, raunalne komunikacije,baze podataka I informacijski sustavi.

INFORMATIKA Tehnika: bavi se izgradnjom raunala i obrade podataka, pohranjivanje podataka,organizacija i arhitektura raunala...) Praktina: bavi se programiranjem i razvojem softvera (programski jezici, operacijski sustavi, jezici prevoditelji ...) Teorijska: bavi se matematikim algoritmima koji se primjenjuju u informatici. Matematika je osnova informatike. Primijenjena: Istrauje mogunosti primjene raunala u svim podrujima ljudskog djelovanja.

Racunalo Definicija raunala: Raunalo je stroj koji vri obradu podataka, upravlja s podacima, vri arhiviranje podataka ... Podaci mogu biti: brojevi,tekst,slika,zvuk.

Procesor Obrauje podatke Upravlja svim komponentama raunala.

Radna memorija Pamti i uva podatke koji se obrauju Pamti i uva programe pomou kojih se podaci obrauju.

Trajna(pomocna) memorija Trajno uva programe i podatke.Primjer je disk,disketa,opticki disk,memorijski stick,a ostali dijelovi su video kartica,disketna jedinica,naponski uredjaj.CD/DVD i dr.

Komunikacije izmedju racunala mogu biti modemski i Ethernet mreza.KAKO RADI RACUNALO? Matematike pretpostavke za rad procesora:- binarni (dvojani) brojni sustav > ima znamenke 0 i 1 (ukupno dvije znamenke)- na decimalni brojni sustav ima znamenke 0, 1, 2, 9 (ukupno 10 znamenki). Matematike pretpostavke za rad procesora: Boole ova algebra. Tehnike pretpostavke za rad procesora: ( PRIMJER JE TRANZISTOR).- dva mogua stanja strujnog kruganema struje u krugu - 0, ima struje u krugu - 1

PROCESOR-OBRADA PODATAKA decimalni brojani sustav procesor ne razumije, koristi se binarni (dvojani) brojni sustav znamenke 0 i 1 (elektrini signali). Broj zapisan u decimalnom ili binarnom obliku je tzv. poloajni Zakljuak: broj moemo napisati kao zbroj umnoaka svake znamenke sa bazom koja je stupnjevana sa poloajem te znamenke u broju.MEMORIJA RACUNALA Radna (RAM) Pomona (disk, disketa, CD, )I Memorijeske jedinice.svako slovo i bilo koji znak kodiran je sa 8 bita (8 nula i jedinica),- A = 01000001- a = 10000001 Niz od 8 binarnih znamenki bita = 1 byte (bajt) 1Kb = 210 = 1024 b (uzima se priblino 1000 b)1Mb = 1024 x 1024 b = 1024 Kb. 1 stranica teksta A4 formata ima npr. 50 redova teksta sa po 80 znakova To je 4000 znakova = 4000 bajta = 4 Kb Na 1 disketu kapaciteta 1.44 Mb = 1440 Kb moe se pohraniti 1440 : 4 = 360 stranica A4 formata

PC RACUNALO

Generacije procesora ugraivanih u osobna raunala (Intel, AMD)- Intel 8086- Intel 80286- Intel 80386- Intel 80486- Intel Pentium I, II, III, IV Programska oprema- raunalo = stroj koji moe obavljati vise razliitih zadaa- zadae se programiraju- program, programer, programski jezik- programski jezici = skup pravila za izradu procedure koju e raunalo izvesti- programski jezici: Fortran, Pascal, C++,

Programi koji omoguavaju rad raunala -operacijski sustaviDOS, Windows, UNIX.

Programi pomou kojih izvodimo odreene zadatke korisniki programi Npr: raunske operacije, obrada teksta, crtanje, igre

PRVA POMAGALA- Abak (engl. abacus) je napravljen u Kini prije vie od 3000 godina i jo je uvijek ponegdje u uporabi. Stupci kuglica su podijeljeni u dva retka. Kuglice u gornjem retku vrijede 5 puta vie od kuglica u donjem retku. Oko 1600. god. Pronaeni logaritmi - pojednostavljene operacije mnoenja i dijelenja. - iber (logaritamsko pomino raunalo) je napravljeno 1622.g. - Wilhelm Schickard je 1623.g. izumio i napravio prvi mehaniki kalkulator. Blaise Pascal (1623.-1662.) s esnaest godina izumio PASCALINE, mehaniki kalkulator koje je djelovao u principu kao naprave za mjerenje prijeenog puta koije.Gottfried Wilhelm von Leibnitz (1646.-1716.), njemaki filozof, razvio je kalkulator koje je obavljao sve etiri osnovne aritmetike operacije (kasnije nazvan Arithmometer).1823.g. Charles Babbage je dizajnirao i pokuao izraditi svoj diferencijalni stroj za izradu logaritamskih tablica (izgraen je u londonskom Muzeju znanosti i industrije na 200.g. C.B. roenja).1890.g. Herman Hollerith je napravio elektromehaniki stroj koji je koristio buene kartice i nazvao ga sortirni stroj (engl. tabulating machine).- To je prvi stroj za obradu podataka: namijenjen je bio za obradu popisa stanovnitva u Statistikom uredu SAD. 1939.- 1942. izgraeno prvo elektroniko digitalno raunalo (Iowa State University). Razvili su ga John Atanasoff (1903.- 1995.) i njegov student C. Berry .UNIVAC I (Universal Automatic Computer) je razvijeno je 1951.g. u Remington Rand, a glavni konstruktori su Mauchly i Eckert. Proizvedeno je 46 komada. Alan Turing (1912. 1954.) s Cambridgea u radu Hipotetical Machine je opisao ustrojstvo modernog raunala. Stoga ga smatramo utemeljiteljem raunarskih znanosti. 23.12.1947.g. je prekretnica u povijesti razvoja elektronike, jer su Walter Bratain, John Bardeen i William Shockley u Bellovim laboratorijima u SAD izumili tranzistor, 1951.g. proizvedeno je prvo komercijalno raunalo s tranzistorima (UNIVAC), 1957.god. - utemeljena amerika tvrtka CDC (Control Data Corporation) za proizvodnju superraunala, - 1964.god. - proizvodi CDC 6600 prvo raunalo koje izvodi 1 MFLOPS raunskih operacija,

SKLOPOVLJE RACUNALASluzi za : Prikazivanje znakova na raunalu,Temeljna graa raunala,Sredinja jedinica za obradu CPU,Memorija,Ulazno-izlazni sklopovi,Sabirnice,Vrste raunala .Prikazivanje znakova na raunalu Svi simboli iz vanjskog svijeta pretvaraju se u binarni zapis, kojim su predoeni svi podaci unutar raunala (kodiranje) Kod je skup dogovorenih znakova pomou kojih se omoguuje jednoznana razmjena podataka. Binarni kod je skup binarnih brojeva koji imaju propisano normirano znaenje Prirodni binarni kod ili NBC BCD kod je 4 bitni: 7310 0111 0011 ASCII kod engl. American Standard Code for Information Interchange Svakom znaku pripisuje 8 bitni binarni broj, sadri ukupno 256 znakova Primjer ASCII kodova:A 10000001B 10000010 Unicode svakom znaku pripisuje 16 bitni binarni broj, pa sadri ukupno 216 = 65.536 znakova Do sada je definirano priblino 25.000 znakova EBCDIC kod je norma koju primjenjuje tvrtka IBM u svojim raunalima. Svakom znaku pripisuje 8 bitni binarni broj, pa sadri ukupno 28=256 znakova Hrvatski znakovi i norme: CROSCII, ISO 10646, IBM CP 852, Microsoft CP 1250. Ureaji koji obrauju i pohranjuju binarne informacije fiziki se izvode pomou elektrinih elemenata s 2 stabilna stanja, Elektroniki elementi (bistabili) su veoma brzi i jeftini. Bistabil elektroniki element / memorijski element s dva mogua el. stanja (0, 1) Registar je skup memorijskih elemenata koji pamte znamenke binarnog broja, Matematicke operacije binarnog sustava : Zbrajanje Oduzimanje kao zbrajanje sa suprotnim predznakom: npr. 8-3 = 8 + (-3), Mnoenje i dijeljenje preko zbrajanja i oduzimanja . Obrada podataka Obrada podataka (data processing) je izvoenje sustavnih postupaka nad podacima, koristei pri tome skup pravila i postupaka. Primjerice: prikupljanje, pohrana, dobavljanje i obnova podataka.

Sklopovlje raunala ine svi elektrini, elektroniki i mehaniki elementi od kojih je graeno raunalo Von Neumannova arhitektura raunala sastoji se od etiri glavna dijela:ulazni i izlazni sklopovi,memorija,sredisnja jedinica za Obradu(CPU).SREDINJA JEDINICA ZA OBRADU: obrauje podatke, upravlja i nadzire protok podataka izmeu pojedinih dijelova sustava, upravlja i usklauje pravilan rad cijelog raunala. MEMORIJA: pohranjuje podatke i programe, te ih po potrebi stavlja na raspolaganje ostalim dijelovima raunala.ULAZNO-IZLAZNI SKLOPOVI: omoguuju prijenos podataka izmeu raunala i okoline.CPU:1. OBRADA PODATAKA (aritmetike i logike operacije s podacima, premjetanje i svrstavanje podataka, te ostale mogue operacije s podacima koje se obavljaju pod nadzorom programa)2. NADZOR I USKLAIVANJE DJELOVANJA CJELOKUPNOG SUSTAVA (sinkroniziranje i koordiniranje obrade podataka) .

Snaga Procesora SNAGA procesora ovisi o koliini podataka koju moe obraditi jedinici vremena. to sve utjee na to: Frekvencija koraka ili takta (engl. clock), jer ona obrauje podatke u koracima (Pentium 3 GHz). Koliina bita koju istodobno moe obraditi CPU (8, 16, 32, 64 - bitni mikroprocesori). Graa (arhitektura) i osobito nain na koji dobavlja i obrauje podatke Jedinice mjere snage CPU: MIPS (engl. Mega instructions per seconds) MFLOPS (engl. Mega floating points instructions per seconds mega operacija s pominim zarezom u sekundi) Kapacitet memorije mjeri se obino ukupnim brojem bajta koji se mogu pohraniti u njoj Podjela prema postojanosti podataka: Memorija RAM (engl. Random Access Memory) Podaci se mogu upisivati i itati, Prekidom napajanja gubi se sadraj, Koristi se kao radna memorija raunala, Flash memorija (engl. Flash Memory) Podaci se uvaju i nakon prekida napajanja. Memorija ROM (engl. Read Only Memory) Podaci se upisuju jednom, a mogu se itati vie puta. Koristi se za pohranu stalnih podataka.Vrste prema mogunosti brisanja: PROM, EPROM.

Ulazno izlazni sklopovi U/I ureaji povezuju raunalo s okolinom (sva oprema koja se nalazi izvan raunala,- U raunalu ima vie U/I sklopova: PARALELNA VRATA (engl. parallel port) - U/I sklop koji omoguava razmjenu podataka izmeu raunala i okoline - istodobna razmjena vie bita. SERIJSKA VRATA (engl. serial port) - U/I sklop koji omoguava razmjenu podataka izmeu raunala i okoline, pri emu se odjednom razmjenjuje jedan bit podataka. Univerzalni Bus (Universal Serial Bus USB)Paralelna vrata Istodoban prijenos vie bita (1 bajt) Velika brzina prijenosa podataka (100 Kbps 1 Mbps; bps - engl. bit per second) Razne vrste suelja za povezivanje - najee DB25 - engl. data bus 25 lines)Ureaj IrDA omoguava beini prijenos podataka, uporabom infracrvene svjetlosti. On se prikljuuje na serijska vrata raunala, a sastoji se odailjake infracrvene LED diode, prijamnog fotoelementa i pripadnih sklopova. IrDA jest norma koja propisuje nain povezivanja dvaju ureaja serijskim vratima i infracrvenom svjetlou valne duljine 880 nm. Sabirnice (engl. Bus) Sabirnice su normirane veze za razmjenu podataka unutar raunala, ili izmeu raunala i istodobno vie prikljunih ureaja, Prema mjestu razmjene podataka imamo: UNUTARNJE SABIRNICE su izvedene kao vodovi na tiskanoj matinoj ploi raunala. Norme: ISA, MCA, EISA sabirnica, lokalne sabirnice, VL, PCI, QuickRing, Podatkovna, adresna i upravljaka sabirnica. Upravljaka (kontrolna) sabirnica Upravljana je od strane procesora Upravlja s kontrolom prijenosa podataka Procesor > memorija ili I/O ureaj Memorija ili I/O ureaj > procesor

Adresna sabirnica Upravljana je od strane procesora Procesor zadaje adresu memorijske lokacije ili I/O ureaja kojoj treba pristupiti zbog prijenosa podataka Memorija ili I/O ureaj preuzima podatke sa podatkovne sabirnice ili daje podatke podatkovnoj sabirnici Podatkovna sabirnica Koristi se za prijenos podataka izmeu raunalnih jedinica Specifine operacije koje se obavljaju na podatkovnoj sabirnici upravljane su od strane signala sa kontrolne i adresne sabirnice Upravljana je od strane procesora, memorije ili I/O ureaja ovisno o tipu transfera podataka.Vrste raunala / snaga: Mikroraunala - osobna raunala (engl. personal computer, PC) Radne stanice (engl. Workstations), Mala raunala (engl. Minicomputers), Velika raunala (engl. Mainframe computers),Superraunala (engl. Supercomputers).Vrste raunala / prenosivost: Stolna raunala (engl. desktop computer), Prijenosna raunala koja se prema dimenzijama od veih prema manjim dijele na: - laptop (engl. lap - krilo, koljeno), - palmtop (engl. palm - dlan), - PDA (engl. personal digital assistant), ...Vrste raunala / unutarnja graa: Von Neumannova raunala, Paralelna raunala

Ureaji za pohranu podataka i programa - Magnetski disk - Magnetska vrpca - Magnetska kartica - Flash memorija - Optiki disk

Magnetski disk Magnetski disk svoje djelovanje temelji na fizikalnim svojstvima magnetskog polja. Pri upisu ili snimanju podataka koristi se svojstvo magnetskih tvari da pod djelovanjem magnetskog polja postaju magnetizirane.Pri itanju podatka koristi se svojstvo elektromagnetske indukcije (induciranje elektrine struje u vodiu koji se nalazi u promjenjivom magnetskom polju).

NEIZMJENJIVI MAGNETSKI DISKNaelo djelovanja - Aluminijski (ili stakleni) diskovi presvueni magnetskom tvari.- Magnetska glava lebdi na zranom jastuku iznad povrine diska- Vea brzina okretanja diska nego kod diskete omoguava bri prijenos podataka.- Tvrdi su diskovi smjeteni u tijesno (hermetiko) kuite- Tvrdi su diskovi ugraeni u unutranjost raunala i nisu izravno dostupni korisniku (danas - eksterni diskovi, primjerice: IEEE-1394)- Korisnik nema pristupa do tvrdog diska- Pogonski mehanizam tvrdog diska (engl. HDD - Hard disc drive).

Magnetska vrpca djelovanje temelji na fizikalnim svojstvima magnetskog polja.- Izraena je od uske polimerske savitljive vrpce na koju je nanesen magnetski sloj.- Vrpca putuje ispred glave za upis, glave za itanje i glave za brisanje.- Magnetskim poljem glave upisuju se, briu ili itaju podaci s vrpce.

Magnetska kartica je medij za pohranu male koliine podataka. ZNAAJKE: mali kapacitet (nekoliko KB), niska cijena, male dimenzije, pouzdanost i jednostavna uporaba. PRIMJENA: kreditne kartice, zdravstvene iskaznice, telefonske kartice.

Opticki disk Naelo djelovanja optikih diskova temelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti. Kao izvor svjetla, pri upisu i itanju podataka kod optikih diskova, koristi se laser.

ULAZNI UREAJITipkovnica- Mi i pomina kuglica- Grafika ploa- Palica za upravljanje- Svjetlosna olovka- Zaslon osjetljiv na dodir- Ureaji za raspoznavanje govora- Skener- Digitalni fotoaparat- ita crtinog koda - A/D pretvornik- Ostali ulazni ureaji

Ulazni ureaji ili ulazne jedinice raunala su svi oni ureaji koji omoguavaju unos podataka ili programa iz okoline u raunalo.Podjela: - ureaji koji su suelje prema ovjeku I ureaji koji su suelje prema drugim Ureajima. Tipkovnica (slovite, tastatura, engl. keyboard) Tipkovnica jedan je od najstarijih i najeih ulaznih ureaja. Naslijeena je izravno od mehanikog pisaeg stroja. Skup prekidaa ijim se aktiviranjem unose Podaci.Tipkovnica za PC ima vie od 100 tipki.Postoje: Elektromehanike tipkovnice,- Membranske tipkovnice,- Tipkovnice s vakuumskim relejima,- Kapacitivne tipkovnice.

- Raspored znakova na tipkovnici: - QWERTY, - QWERTZ, - DVORAKMIZa razliku od tipkovnice, mi ne slui za unos teksta, ve se ubraja u pokazne naprave. Slui za pomicanje kazala na zaslonu monitora i jednostavni izbor naredbi.Opticki mis:Nema pokretnih dijelova,S donje strane mia je izvor svjetla (LED diode),Pomicanjem mia zraka svjetla se odbija od podloge ili apsorbira u njoj .Pomicna kuglica:S gornje strane proviruje kuglica koju je mogueokretati, a uz rub nalazi se nekoliko tipki Zahtijeva znatno manju radnu povrinu od mia.Grafika ploaIzrada crtea pomou raunala jedno je od vanih podruja njegove primjene, a najpogodniji ulazni ureaj za tu namjenu jest grafika ploa.- Primjena: - unos rukom pisanog teksta, - izrada crtea.Vrste prema tehnologiji izrade: - Elektromagnetska grafika ploa,- Elektromagnetska grafika ploa s istosmjernim naponom,- Grafika ploa s otpornim slojem,- Elektromagnetska grafika ploa s izmjeninim naponom.

Palica za upravljanje i igranje (engl. joystick)Palica za upravljanje je pokazna naprava.- Pomaci palice se prenose raunalu kao podaci o promjeni koordinata.- Pritiskom na ugraene tipke mogu se uputiti dodatne naredbe raunalu.

Svjetlosna olovka (engl. light pen)Svjetlosna olovka primjenjuje se za unos podataka sa zaslona monitora u raunalo, slino kao i mi.

Ureaji za raspoznavanje govora(engl. speech recognition)- Ulazni ureaji za raspoznavanje govora (engl. speech recognition device) omoguavaju pretvorbu govora u digitalne podatke razumljive raunalu.

Skener Skener (engl. scanner) je ulazni ureaj raunala namijenjen izravnom unosu crtea i slika s papira u raunalo. Za razliku od mia, grafike ploe i svjetlosne olovke skener ne zahtijeva precrtavanje crtea, ve je u stanju crte izravno pretvoriti u elektrine signale prihvatljive raunalu.

Vrste skenera po boji: - jednobojni u dva intenziteta (engl. bilevel scanner),- jednobojni u vie intenziteta (engl. gray scale scanner),- skeneri u boji (engl. color scanner).Digitalni fotoaparatKada trebamo, primjerice, u raunalo unijeti sliku neke zgrade, automobila ili osobe, koja ne postoji kao fotografija ili crte, najkrai put je koristiti digitalni fotoaparat

ita crtinog koda- Automatsko raspoznavanje (engl. Automatic identification) najee se obavlja tehnologijom crtinog koda (prugasti kod, linijski kod, engl. bar code).- U odnosu na runi unos 5-7 puta bri i oko 10000 puta toniji- Oznake na objektu su deblje i tanje tamne crte na svijetloj podlozi .sastoji se od izvora svjetla za osvjetljavanje crtinog koda, osjetila koje pretvara odbijene zrake u elektrine impulse i elektrinog sklopa koji te impulse pretvara u oblik prihvatljiv raunalu. - u obliku: olovke, pitolja, kartinog itaa, samostojei.

A/D pretvornik- A/D pretvornik (engl. analog to digital converter) slui za pretvorbu analognih veliina iz okoline u digitalne veliine prihvatljive raunalu,- Analogne veliine - beskonaan skup vrijednosti (npr: temperatura, pomak, tlak,...), - Digitalne veliine - konaan skup vrijednosti.A/D pretvornici izrauju se redovito kao kartice za ugradnju u raunalo.Svojstva: kompatibilnost, broj kanala, vrsta ulaza, raspon ulaznog analognog kanala, rezolucija, brzina uzimanja uzoraka, programska potpora.Ostali ulazni ureaji - ita buenih kartica ili buenih vrpci, - None preklopke ili pedale ijim se pritiskom unose podaci u raunalo,

IZLAZNI UREAJIMonitor - Pisa (Printer)- Crta (Ploter) - Ostali izlazni ureajiIzlazni ureaji ili izlazne jedinice raunala: svi ureaji koji podatke iz raunala pretvaraju u oblik prihvatljiv okolini.Okolina mogu biti:- Ljudi - prikazi u vizualnom ili zvunom obliku,- Strojevi - prikazi u obliku elektrinih veliina (primjerice napona ili struje).Monitor Monitor (engl. VDU-video display unit, VDT-video display terminal) - izlazni ureaj koji podatke iz raunala prikazuje na zaslonu u obliku koji ovjek razumije, - prikaz se sastoji od teksta,crtea, razumljivih simbola, itd. - monitor je najee koriteni izlazni ureaj, - u uporabi je od prve pojave elektronikih raunala. - Osnovni element slike na zaslonu monitora jest zaslonska toka (engl. pixel, picture element).- Razluivost monitora jest podatak o najveem broju zaslonskih toaka koje na zaslonu moe prikazati monitor.- Izraava se umnokom broja zaslonskih toaka u vodoravnom i uspravnom smjeru. Raspon razluivosti suvremenih monitora kree se od 640 x 200 (128 000 toaka) do 2560 x 2048 (5 242 880 toaka) - Kazalo (engl. cursor) je oznaka na zaslonu monitora, a pokazuje na kojem e se mjestu pojaviti sljedei podatak. Svaki ASCII znak (pohranjen u memoriji raunala kao 8-bitni broj) se pretvara u raspored osvijetljenih zaslonskih toaka.Dva su bitno razliita naina prikaza binarnog broja u zaslonske toke: rasterski (engl. bitmap font, raster font) kada je svaki znak predoen nepromjenjivim rasporedom zaslonskih toaka - mapom znaka i vektorski (engl. vector font, outline font) kada je svaki znak predoen matematikom krivuljom koja opisuje vanjske obrise znaka - rasterizacija.Monitor s tekuim kristalima (engl. LCD monitor, liquid crystal display) dobio je naziv po zaslonskom dijelu - pokazivalu, ije se djelovanje temelji na svojstvima tekuih kristala. Prednosti:- Male dimenzije- Mala potronja energije- Nema tetnih zraenja Nedostaci:- Manja razluivost od monitora s katodnom cijevi- Visoka cijena za LCD monitore u boji- Slabija vidljivost, posebice pri slabom osvjetljenju okoline i ako se gleda ukoso Projektor-monitor omoguava projekciju prikaza na platno ili zid, ostvarujui velik prikaz istodobno vidljiv veem broju promatraa.Pisa (tiskalo, tiskaljka, tampa, engl. printer) je izlazni ureaj koji podatke iz raunala ispisuje na papir. Znaajke pisaa: Brzina pisaa izraava se brojem stranica koje pisa moe otisnuti u jednoj minuti (ppm, engl. page per minute).Matricni pisac- U glavi pisaa se nalaze iglice (9,24,36,...)- Otisak nastaje udaranjem iglice preko obojene vrpce.- Svaki je znak prikazan tokama matrinog rasporeda. Laserski pisai imaju najkvalitetniji ispis od svih vrsta pisaa.Razluivost (broj toaka koje su otisnute na jedinici duljine): 300 dpi do 600 dpi (engl. dots per inch) za amaterske a znatno vie kod profesionalnih laserskih printera.Pisai s mlazom tinte jedina su vrsta pisaa kod koje ne dolazi do dodira papira s mehanizmom za ostvarivanje otiska.

Crta (engl. plotter) je izlazni ureaj izravno namijenjen ispisu crtea. - Format crtaa je podatak koji govori o najveim dimenzijama papira kojeg crta prihvaa.- Brzina crtaa je najvea mogua brzina pera pri crtanju. Izraava se u jedinicama cm/s ili ips.- Razluivost crtaa je podatak o najmanjem koraku koje pero crtaa moe napraviti. - Tonost crtaa je podatak koji govori o pogreki crtaa pri crtanju zadane duljine, a izraava se u postocima.RACUNALNI PROGRAMIRaunalo bez programa beskorisni je ureaj, a ovisno o programu koji se izvrava raunalo moe obavljati razliite poslove. Programskim dijelom raunala ili programskom potporom naziva se skup programa koji se mogu izvravati na raunalu. Za programe koji su pohranjeni na tvrdom disku raunala i koji su prilagoeni radu na tom raunalu kae se da su instalirani. Programski dio raunala (instalirani programi) redovito korisnika kota vie od sklopovskog dijela raunala.Operacijski sustav (engl. operating system, OS) je program ili skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove raunala i omoguavaju njihovu djelotvornu uporabu. Operacijski sustav treba to je vie mogue olakati uporabu sklopovskih dijelova raunala s gledita korisnika i istodobno osigurati maksimalnu djelotvornost. - Operacijski sustav podloga je svim ostalim programima koji se izvravaju na raunalu i znatno olakava i pojednostavljuje njihovu izradu.Zadace operacijskih sustavaupravljanje ulaznim i izlaznim ureajima, (DOS, engl. disk operating system - je naziv za OS koji upravlja disketnim jedinicama);- smjetaj podataka i programa u memoriju i nadzor njihova rasporeda unutar raspoloive memorije;- nadzor i koordinacija izvrenja svakog od korisnikih programa;- koordinacija obrade i protoka podataka izmeu razliitih programa i korisnika kod viekorisnikih i viezadanih operacijskih sustava; - samoprovjera ispravnosti pojedinih dijelova raunala;- upravljanje sigurnosnim sustavom raunala;- ostale aktivnosti potrebne da bi se objedinio programski i sklopovski dio raunala.Operacijski sustav podijeljen je u dva dijela:- manji dio smjeten je u ROM-u raunala,- vei dio je smjeten na neki od medija za pohranu podataka (npr. magnetski disk).To se radi zbog sljedeih razloga:- zbog ugradnje novih inaica ili razliitih operacijskih sustava, - zbog veliine suvremenih operacijskih sustavaDio OS-a smjeten u ROM-u obavlja sljedee zadatke:uitavanje ostatka OS-a s medija za pohranu u RAM, to obavlja program punitelj (engl. loader), - izravno upravljanje sklopovskim dijelovima raunala, to obavlja BIOS (engl. basic input output system)

Dio OS-a smjeten na mediju za pohranu sastoji se od:- dijela za upravljanje poljima (engl. file system),- niza uslunih programa (engl. utilities), a omoguavaju korisniku radnje pripreme i pohrane podataka.Jedna od eih podjela OS:- jezgra operacijskog sustava (engl. kernel) - dio koji izravno upravlja sklopovima raunala;- usluni programi (engl. utilities);- ljuska operacijskog sustava (engl. shell) - spona izmeu korisnikog suelja i jezgra operacijskog sustava;- razvojna programska pomagala - programi i programski jezici koji omoguavaju dogradnju, preradu i razvoj operacijskog sustava prema elji korisnika;- korisniki programi - isporuuju se kako bi korisniku bilo na raspolaganju to vie usluga bez dodatne nabave programa

Korisnicko suceljeDio OS-a - Program koji je zaduen za komunikaciju s korisnikom zove se korisniko suelje (engl. user interface). - Zaduen je za prihvat naredbi od korisnika i predaju podataka korisniku. - Moe biti zaseban program ili dio operacijskog sustava (dakle, korisniko suelje nije isto to i OS).- Jedan operacijski sustav moe raditi s vie razliitih korisnikih suelja. Primjerice Unix moe raditi s znakovnim korisnikim sueljem (npr. Bourne, Korn, C) ili grafikim korisnikim sueljem (npr. X Window, Open Look, Motif). - ZNAKOVNO KORISNIKO SUELJE predoava poruke u obliku ispisanih znakova na zaslonu monitora ili papiru (slova, brojke, znakovi interpunkcije). GRAFIKO KORISNIKO SUELJE (engl. GUI - graphic user interface) predoava poruke u obliku znakova i slikovnih simbola.Jednozadacni i jednokorisnicki operacijski sustaviOperacijski sustav CP/M (engl. control program for microcomputer, control program/monitor): polovicom 70.-tih godina 20.st., autor je Gary Kildall, temeljen na 8-bitnim 8080 kompatibilnim mikroprocesorima, podrava rad s disketnim jedinicama, niska cijena. Operacijski sustav MS-DOS (engl. Microsoft disk operating system):Microsoft ga objavljuje 1981., za 16-bitne mikroprocesore Intel 80XXX, izraen po uzoru na CP/M.Visezadacni svojstva:Uz upotrebu ovakvog operacijskog sustava korisnik je u stanju pokrenuti vie programa (primjerice vrtiti neki proraun i pisati u programu za obradu teksta).- Jedan ili vie programa se odvijaju u pozadini (engl. background), a drugi u prednjem planu (engl. foreground). - Istodobno odvijanja programa je privid, jer se raspoloivo vrijeme CPU-a dijeli izmeu aktivnih programa.- Najpoznatije vrste viezadanog rada:- PREBACIVANJE PROGRAMA (engl. context switching) - u svakom trenutku se izvrava program u prednjem planu;- SURADNIKI VIEZADANI RAD (engl. cooperative multitasking) - programi u pozadini izvravaju se kada je program u prednjem planu nezaposlen;- VIEZADANI RAD S PODJELOM VREMENA (engl. time-slicing multitasking) - dodjeljuje svakom programu dio vremena CPU-a.

Visekorisnicki svojstva:Na nadzorno raunalo se prikljuuje vie terminala za unos i primanje podataka, koje obrauje nadzorno raunalo.- Istodobno koritenje je privid, jer se raspoloivo vrijeme CPU-a dijeli izmeu aktivnim korisnicima.- Pri pokretanju viekorisnikog operacijskog sustava od korisnika se zahtijeva prijava (engl. log on) - korisniko ime i lozinka (zaporka), a operacijski sustav mu na temelju unaprijed pridijeljenih doputenja doputa ili ne doputa rad na raunalu.- Najee je viekorisniki operacijski sustav istovremeno i viezadani.

Operacijski sustav Linux: Posvema nalik Unix-u, ali je besplatan. Temeljen na mikroprocesorima porodice 80386, 80486 i njima sukladnim. Koristi se zajedno s GUI X Window. Zaetnik je Finac Linus Torvalds, a kasnije se prikljuilo mnogo ljudi i institucija. Nedostatak njihove komunikacije je i najvei nedostatak Linux-a. Linux nije public domain program i postoji autorsko pravo i licencni ugovor za korisnika.Operacijski sustav MP/M (engl. multiprograming monitor): Prvi viekorisniki i viezadani operacijski sustav za osobna raunala temeljen na mikroprocesoru 8088 i njemu sukladnim. Sukladan je s CP/M. Razvila ga je 1979.g. tvrtka Digital Research. Operacijski sustav OS/2: To je viezadani jedno-korisniki operacijski sustav s upotrebom prividne memorije. Namijenjen je raunalima temeljenim na 80286, 80386, 80486 i Pentium procesorima. Izvrava MS-DOS i MS Windows programe, ima GUI Presentation Manager, podrku mrenog rada LAN Manager i izravno koristi proirenu memoriju. Razvila ga je 1987.g. tvrtka IBM. Operacijski sustav Unix: Razvijen je u Bell Laboratories tvrtke AT&T 1969.-1971.g. prvo za velika i srednja raunala, a zatim za PC.

Glavne prednosti operacijskog sustava Unix:- velike mogunosti OS-a korisniku pruaju potpun nadzor nad raunalima i programima,- ugraena potpora mrenom radu,- postoje bogate biblioteke uslunih programa koji se jednostavno koriste ili ugrauju u OS, prenosivost, tj. mogunost primjene na razliitim vrstama raunala, budui je napisan u jeziku C, koji je neovisan o vrsti raunala. Uz ostale uobiajene zadae operacijskih sustava, mreni operacijski sustavi (engl. network operating system, NOS) imaju jo jednu funkciju: upravljanje radom mrea. Svaki mreni operacijski sustav ima barem dvije temeljne mrene funkcije:- omoguava pristup poljima pohranjenim na razliitim raunalima u mrei,- omoguava upotrebu zajednikog pisaa,te mnoge dodatne funkcije:- elektronika pota,- upotreba zajednike baze podataka,- upotreba zajednikih U/I ureaja,- spajanje s drugim mreama.KONTROLNA PLOA pregled i podeavanje osnovnih postavki raunala, podijeljena u kategorije, olakava postavljanje i pregled postavki operacijskog sustava kao i nadogradnju, osnovne cjeline: postavke suelja, mrene postavke, instaliranje/uklanjanje programa, podeavanje hardvera, administracija pristupa i koritenja raunala, datum, vrijeme, jezik, regionalne postavke PREDNOSTI: prilagoenost ovjeku (prirodniji i ovjeku razumljiviji nain komuniciranja), bre i krae uenje u odnosu na OS sa znakovnim korisnikim sueljem, tj. to je prijateljski program (engl. user frendly). - NEDOSTACI: zahtjevnost glede sklopovske grae raunala, kao to su: velika brzina rada, veliki kapacitet memorije, monitor velike razluivosti i sl.

POZNATI OPERACIJSKI SUSTAVIMac OS: Prvi iroko rasprostranjen OS GUI. Prethodnica je svih kasnijih GUI. Pojavio se s raunalom Macintosh 1984.g. Poznate inaice: System 7. Mac OS, System 7 Pro, System 7.5. bile su uvijek meu najboljim OS s grafikim korisnikim sueljem za PC. Microsoft Windows: Naziv Windows (hrvatski prozor) dolazi od prikaza podataka korisniku u obliku pravokutnih dijelova povrine zaslona, koji podsjeaju na prozore kroz koje korisnik komunicira s raunalom.- To je najpopularnije GUI za IBM PC kompatibilna raunala. Proizvod je tvrtke Microsoft. Najprodavaniji je GUI OS. Broj programa pisanih za Windows-e najbre raste. - Prve inaice su koristile MS-DOS kao operacijski sustav, a novije su samostalni OS.Razlozi popularnosti WindowsaJednostavna i intuitivna uporaba.- Jedinstveni pristup sklopovskim dijelovima raunala za sve programe koji rade pod Windows-ima. Primjerice: prilagodba programa vrsti pisaa.- Velika slinost razliitih programa, to olakava korisniku uenje novih programa.- Skup korisnih programa priloenih Windows-ima, primjerice: program za pisanje, kalendar, sat i program za bazu podataka.- WYSIWYG (engl. what you see is what you get) nain rada, pri emu se na zaslonu monitora prikazuju podaci u obliku kako se dobivaju pri ispisu pisaa.

RAUNALNI PROGRAMIProgrami za obradu tekstaProgrami za stolno nakladnitvoProgrami za obradu slikaProgrami za obradu zvukaProgrami za obradu baza podatakaProgrami za tablino raunanjeIntegrirani paketiInenjerski programiOstali programi Namjenski program (engl. application programs, applications) je program namijenjen rjeavanju odreenog zadatka, iji je rezultat korisniku neposredno zanimljiv.Namjenski programi pokrivaju usko podruje primjene i rjeavaju zadae iz podruja zanimanja korisnika. Jednostavni su za uporabu, budui pruaju izravnu komunikaciju s korisnikom.Programi za obradu teksta (engl. text processor, word processor) slue za pisanje, oblikovanje i ispis teksta (primjerice dopisa, knjiga, lanaka i pisama). - PREDNOSTI obrade teksta na raunalu pred tradicionalnim postupcima posebno se istiu kada treba oblikovati napisani tekst, te posjeduju primjerice sljedee mogunosti:- Odreivanje veliine papira i margina, pisanje zaglavlja i podnoja dokumenta, izbor predloaka- Oblikovanje veliine znakova i izgleda teksta- Pravopisne i gramatike provjere teksta (engl. spelling and grammar checker), rjenik sinonima (engl. thesaurus)- to vidi (na zaslonu) to dobije na papairu (engl. what you see is what you get, WYSIWYG

POPULARNI PROGRAMI ZA OBRADU TEKSTAChiWriter: jedan od najpopularnijih programa pod DOS-om u WYSIWYG nainu rada- TeX: koriste ga znanstvenici tehnikog usmjerenja; Donald Knuth ga napisao 1985. - Word: vodei program za obradu tekst pod Windows-ima (tvrtke Microsoft); 1983. za MS-DOS- Word Pro (Ami Pro): meu prva tri najpopularnija program za obradu tekst pod Windows-ima (tvrtka Microsoft); 1989. prva inaica (tvrtka Samna)- WordPerfect: 1980. za MS-DOS (proizvod tvrtke Satellite Softvare International, kasnije tvrtke Corel), 1993. Za Windows-e- WordStar: je prvi potpuni program za obradu teksta, 1978. za CP/M operacioni sustav, 1991. za Windows-e - Sustav za optiko raspoznavanje znakova (engl. optical character recognition, OCR) Stolno nakladnitvo (engl. desk top publishing, DTP) jest raunalni sustav koji omoguava prireivanje teksta u obliku koji je spreman za tisak. Naziv DTP odnosi se na pripremu za tisak, tzv. prijelom, pomou osobnih raunala.Adobe InDesign: DTP program vrhunske kakvoe, s odlinim prirunicima i programskim dodacima; proizvod je tvrtka Adobe.Programi za obradu slika omoguavaju jednostavnu i brzu obradu slika: crtanje, prepravke, ispis, pohranu i dr., te crtanje, bojanje, smanjivanje ili poveanje, zakretanje slike i dr. Cjelokupni postupak izrade slika odvija se na zaslonu monitora, a ulazni ureaj je mi ili grafika ploa. Prema nainu zapisa slika unutar raunala programi za obradu slika se dijele na:- Vektorski orijentirane programe- Rasterski orijentirane programe

Rasprostranjeni formati vektorskog zapisa su:- dwg (AutoCAD), - cdr (CorelDraw!),- dxf(format zapisa za razmjenu podataka izmeu razliitih vektorski orijentiranih programa).

Programi za tehnike crtee namijenjeni su obradi tehnikih crtea (u strojarstvu, elektrotehnici, arhitekturi, itd.). Osim prije opisanih postupaka omoguavaju: kotiranje, rafiranje (crtkanje), sjenenje, 3D prikazivanje.AutoCAD je najpopularniji program za izradu tehnikih crtea pomou osobnih raunala. Popularni programi za likovne crtee su: CorelDRAW!, PC Paintbrush, CorelPhoto-Paint!, Photoshop.- Photoshop je najpopularniji program za izradu i rukovanje rasterski orijentiranim crteima i slikama. Proizvod je tvrtke Adobe Systems 1988. Programi za obradu zvuka omoguavaju jednostavno rukovanje zvukom: generiranje, snimanje i reprodukciju zvuka, promjenu i izoblienje zvuka, sintetiziranje zvuka, pohranu zvunog zapisa, itd. - Najee se koriste za skladanje glazbe, generiranje zvunih efekata i sl. Ovi programi zahtijevaju dodatnu sklopovsku opremu, koja omoguava snimanje i generiranje zvuka i spajanje raunala s elektronikim glazbenim instrumentima, primjerice s elektrinim orguljama i sintetizatorima (engl. synthesizer).Programi za obradu baza podataka omoguavaju: unoenje i brisanje podataka, sortiranje i izluivanje podataka po eljenim kriterijima, pretraivanje, pohranu, ispisivanje podataka i ostale radnje rukovanja podacima.- Omoguavaju prikaz i analizu podataka prema elji korisnika.- Primjena: u poslovanju (knjigovodstvo, raunovodstvo, obrada osobnih dohodaka, skladino poslovanje).Namjenski programi za tablino raunanje (engl. spreadsheet, proraunske tablice) omoguavaju jednostavno i djelotvorno raunanje s mnogo, uglavnom brojanih podataka. Rauna se u tablici s mnogo polja, s obiljeenim elijama (engl. cell), primjerice A1, X347. Mogue je obavljati aritmetike, statistike, funkcijske i druge operacije meu elijama, te podatke prikazati grafiki. Integrirani paketi su programi koji objedinjavaju programe obradu teksta, za tablino raunanje, za obradu baza podataka, za crtanje i eventualno jo neki od namjenskih programa.POSLOVNI PAKET (engl. office suite) nije pojedinani program, nego skup vie neovisnih programa. Meu njima se redovito nalaze programi za obradu teksta, tablino raunanje i crtanje, a esto i neki drugi, primjerice program za obradu baza podataka, za prezentaciju i program koji na neki nain objedinjuje ostale programe.Osim navedenih programa, postoji jo mnogo programa koji su namijenjeni specifinom krugu korisnika. Primjerice: inenjerski programi, raunovodstveni programi, programi za mreno planiranje, komunikacijski programi, programi za uredsko poslovanje, elektrini kalendari i rokovnici i dr.

RACUNALNI PROGRAMIMultimedijaMultimedijski sustav (engl. multimedia) je raunalni sustav sposoban prikazati tekst, mirnu i pokretnu sliku istodobno sa zvukom koji prati tu sliku. Multimedijski sustav je interaktivan, tj. omoguuje dvosmjernu komunikaciju sustav-korisnik. Sastoji se od sklopovlja (engl. hardware) i programa (engl. Software).Slika i popratni zvuk trebaju korisniku pruiti potpuni doivljaj prikazanog sadraja. Multimedijska raunala su najsnaniji PC i radne stanice opremljeni obino s: viebojnim monitoromima visoke razluivosti i veih dimenzija za prikaz to kvalitetnije slike,- posebnim grafikim karticama i lokalnim sabirnicama za brz prijenos podataka od raunala do monitora,- sintetizatorima zvuka i stereo zvunicima za reprodukciju zvuka usporedo sa slikom,- prikljucima na razglasne ureaje ili kunu audio opremu,- mikrofonom i sklopovljem za raspoznavanje govora,- medijima za pohranu velike koliine podataka.

Hipertekst (engl. hipertext) je jedna od temeljnih tehnologija multimedije. Zamisao hiperteksta jest mogunost povezivanja uzajamno vezanih tekstualnih podataka u ukupnom skupu tekstualnih podataka, i to tako da je jednostavnom radnjom mogue pomou te veze doi od jednog do drugog (s njime vezanog) podatka, koji moe biti na drugom raunalu.Hipertekst (engl. hipertext) je jedna od temeljnih tehnologija multimedije. Zamisao hiperteksta jest mogunost povezivanja uzajamno vezanih tekstualnih podataka u ukupnom skupu tekstualnih podataka, i to tako da je jednostavnom radnjom mogue pomou te veze doi od jednog do drugog (s njime vezanog) podatka, koji moe biti na drugom raunalu. Hipermedija (engl. hipermedia) je naziv za dokumente koji uz hipertekst sadre nepokretne i pokretne slike i zvune zapise. Meutim, esto se naziv hipertekst upotrebljava i za hipertekst i za hipermedijske dokumente.Prividna stvarnost (engl. virtual reality, VR) jest sustav koji se sastoji od raunala, prikljunih ureaja i programa koji oponaaju stvarnost, tj. ovjekov okoli.Posebno podruje primjene raunala jest zamjena ljudskog rasuivanja raunalom, tako da imaju mogunosti rasuivanja, razluivanja bitnog od nebitnog, uoavanja vanih injenica, raspoznavanje govora, pisma, slika i sl.Umjetna intaligencijaLISP (engl. list processing): Razvio ga je John McCarthy (MIT, SAD) 1958.-1960. Primjenjuje se u podruju umjetne inteligencije, posebice ekspertnih sustava.- Prolog (engl. programing in logic): Razvili su ga Robert A. Kowalski (Edimburg Univ., U.K.) i Alain Colmerauer (Aix-Marseille Univ., Francuska) poetkom 70.tih g. 20.st. Jezik pete generacije, namijenjen za razvoj projekata umjetne inteligencije, primjerice razumijevanje govora i za razvoj ekspertnih sustava. Proceduralni programski jezici (engl. procedural programing languages) su jezici koji sadre uvjetne naredbe (npr. IF-ELSEIF-ELSE, CASE) i naredbe petlje ( npr. FOR, DO, DO-WHILE, WHILE). Imaju programske podcjeline (procedure, potprograme, funkcije) koje se mogu samostalno izvravati i obino imaju naredbe skoka. TEMELJNO SVOJSTVO: upravljanje tokom odvijanja programa navedenim naredbama.- TIPINI PREDSTAVNICI: FORTRAN, COBOL, Basic. Neproceduralni programski jezici (engl. nonprocedural programing languages) su jezici koji nemaju naredbe za upravljanje tokom programa. Korisnik opisuje zadatak koji treba rijeiti, a programskom jeziku preputa nain dolaska do rjeenja. - TIPINI PREDSTAVNIK: SQL jezik za rukovanje bazama podataka.

Poznati programi za procjenu brzine rada raunala Dhrystone: Ispitni program namijenjen za procjenu brzine izraunavanja cjelobrojnih operacija, ponajprije kompajlera ispitivanog raunala. Razvio ga je Reinhold Weicker kao zamjenu za Whetstone, 1984iCOMP: Razvijen je u tvrtki Intel za procjenu brzine rada raunala kojima je CPU neki od Intel-ovih mikroprocesora i to brzina izvravanja naredbiKhornerstone: Razvijen je u tvrtki Workstation Labs za ispitivanje brzine rada radnih stanica UNIX pri obradi podataka s pominom tokom i za ispitivanje brzine protoka podatka kroz U/I ureaje.Linpack: Ispitni program napisan u FORTRAN-u. Rjeava matrice (npr. Formata 100x100) linearnih jednadbi i kao rezultat ispitivanja dobiva se brzina raunala pri obradi mnogo podataka s pominom tokom. Razvio ga je J. Dongarra.NAS Parallel Benchmark: Ispitni program namijenjen raunalima paralelne arhitekture, to je sloenije od primjene ispitnih programa za raunala serijske arhitekture. NAS ispitni program je vie uputa o pisanju programa nego gotov ispitni program.

PROGRAMSKI NAMETLJIVCI(VIRUSI)Virus (engl. virus, phage) je naziv za posebnu vrstu programa koji oteuju ostale programe i podatke na raunalu ili izazivaju kakvo drugo s gledita korisnika neeljeno ponaanje raunala. Ti programi nemaju nikakvo korisno djelovanje.- Veina virusa nastaje iz namjere autora da pokae svoje poznavanje grae raunala.- Primjeri tetnog djelovanja nekih vrsta virusa:- pretraivanje memorije raunala bez znanja korisnika, kada nalaze .exe i .com programe, ugrauje se u njih, izvravaju se prvi pri pokretanju tih programa i iri dalje,- boot virusi napadaju OS i preuzimaju nadzor nad raunalom, te ponekad onemoguuju rad,- worm virusi ire se mreom i onemoguavaju rad raunala,- Trojanski konj su virusi koji izgledaju poput nekog korisnikog programa, pa pokretanjem izazivaju tetu.Naini irenja virusa: - uz pomo samog korisnika, primjerice: kopiranjem programa i podataka s jednog raunala na drugo,- bez izravnog djelovanja korisnika, primjerice: kada su raunala spojena u mreu. Temeljne mjere zatite: - strogi nadzor pristupu raunalu, upotreba samo originalnih programa, provjera svakog medija za pohranu podataka prije upotrebe, provjera ponaanja svakog novog programa na izdvojenom (karantenskom) raunalu.Najpopularnije mjere zatite: - programi za pronalaenje i unitavanje virusa (engl. anti virus, virus killer),- raunalo s vatrozidom (engl. firewall) - koje se ugrauje izmeu vanjskog svijeta i raunalnog sustava u sluaju kada se tom sustavu moe pristupiti na daljinu.

Pirat je naziv za osobu koja neovlateno i protuzakonito presnimava, umnoava, dijeli ili prodaje tue programe. To je amoralan i zakonski kanjiv in.Haker je naziv za osobu zaljubljenu u raunalo, koja odlino i podrobno poznaje grau raunala i programe za raunala.- U novije doba ovaj naziv se koristi za osobe koje posredstvom Interneta pokuavaju neovlateno prodrijeti u tue raunalne sustave.- Haker je poznat i po tome to voli mijenjati djelovanje postojeih komercijalnih programa (npr. odstraniti zatitu programa od kopiranja).Proizvodnja i prodaja raunalnih programa veliki je posao i njegov se obujam mjeri milijardama USD.- Naini distribucije i naplate programa su:- prodaja u trgovinama, - prodaja potom,- prodaja elektronikom potom i Internetom.- Mediji na kojima se programi isporuuju su magnetski, optiki ili je to download s mree.Glede naknade za pravo upotrebe, naina naplate i naina distribucije, veina programa spada u jednu od sljedeih skupina: - Komercijalni program, - Freeware, - Shareware Komercijalni program (engl. commercial program, proprietary software, payware) je naziv za program za koji postoji autorsko pravo i za iju se upotrebu plaa naknada pri kupnji.Shareware (engl. shared software) je naziv za program koji korisnik moe isprobati i upotrebljavati stanovito vrijeme prije odluke hoe li ga upotrebljavati dalje. Nakon probnog roka duan je prijaviti se vlasniku programa i platiti naknadu za daljnje koritenje programa.Freeware (engl. free software) je naziv za program za koji postoji autorsko pravo, ali autor ili vlasnik programa ne zahtjeva naknadu za pravo upotrebe. Na njih postoji licencno pravo - korisnik ga moe upotrebljavati samo sukladno dozvolama vlasnika.MREE Raunalnu mreu sainjava skup raunala, sklopovlje i programska podrka koja omoguuje meusobnu komunikaciju izmeu dva ili vie raunala. Ovisno o vlasnitvu medija za prijenos razlikuju se:lokalne mree (Local Area Networks LAN)globalne mree (Wide Area Networks WAN) Za ispravnu komunikaciju dvaju raunala oba moraju potovati unaprijed dogovorena pravila (protokol). Najraireniji protokol u lokalnim mreama je Ethernet protokol. On definira fizike karakteristike prikljuaka na medij za prijenos: nain povezivanja elektrika svojstva signala nain prijenosa podataka. Internet je najrairenija svjetska mrea koja objedinjuje tisue lokalnih mrea i stotine tisua raunala. Zajedno sa Internet mreom razvijen je i mreni protokol koji se najee oznaava kao TCP/IP (Transmision Control Protocol/Internet Protocol). Razina mrenog suelja (Network interface) rjeava problem pristupanja fizikom mediju koji se koristi za prijenos. Najee je to programski veznik koji komunicira s Ethernet karticom (device driver), a moe biti i poseban komunikacijski podsistem ili kompletno raunalo za vezu s mreom. Internet razina (Internet) ostvaruje komunikaciju izmeu dva raunala. Radi s IP paketima (datagramima) i brine se da datagrami najkraim putem stignu do odredita. Svako raunalo u TCP/IP mrei mora imati jedinstvenu adresu osim ako lokalna mrea nije spojena na Internet, ali dva raunala u istoj lokalnoj mrei ne smiju imati istu adresu. Internet adresa se sastoji od etiri dekadska broja odvojena tokom (npr. 212.39.96.70). Pojedini broj ne moe biti vei od 255 (najvei pozitivan cijeli broj koji se moe zapisati u jednom byteu). Adresa je podijeljena na dva logika dijela. Prvi sadri adresu koja jednoznano definira mreu neke ustanove (net), a drugi adresu raunala u mrei (host). Internet adrese su podijeljene na klase. Poetni okteti odreuju kojoj klasi pripada odreena adresa: A klasa:net.host.host.host od 1.x.x.x do 126.x.x.x B klasa:net.net.host.host od 128.1.x.x do 191.254.x.x (mogue je adresirati 256 x 256 raunala unutar podmree) C: klasa: net.net.net.host od 192.1.1.x do 223.254.254.x Adresa mree 0 se koristi kod raunala koja ne znaju svoju adresu, a adresa mree 255 je rezervirana za broadcast (slanje poruka svim raunalima na mrei). Domene su logika imena i upotrebljavaju se kao zamjena za adrese. Na "najvioj" razini nalaze se meunarodne domene: COM, INFO, NET ili one koje odreuje dravu na koju se ta domena odnosi.Centralna institucija za administriranje svjetske Internet mree je NIC (Network Information Center for Internet). Administracija Internet mree je hijerarhijska. Elektronika pota omoguava izmjenu poruka izmeu korisnika raunala. Poruka moe sadravati tekst, grafike prikaze, video slike, itd. Pota se sakuplja u potanskom pretincu, tj. posebnoj sistemskoj datoteci. Udaljena prijava za rad rad na udaljenm raunalu. dozvoljen je nakon provjere identiteta, uz uvjet da korisnik na tom raunalu ima otvoren pristup. telnet naredba je standardna u svim implementacijama TCP/IP-a i neovisna je o operacijskom sustavu.