Download - Globalizacija u bankarstvu
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
1/22
Globalizacija u bankarstvu
Materijal za izuavanje iz kolegija Meunarodni financijski management pripremili:
Damir Biani, Danijel Dela
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
2/22
2
SadrajSadraj ........................................................................................................................................ 21. Uvod ....................................................................................................................................... 32. Prodor banaka na meunarodno trite.................................................................................. 43. Prednosti i nedostatci globalizacije u bankarstvu .................................................................. 74. Situacija u bankarskom sektoru Republike Hrvatske ............................................................ 95. Budunost malihbanaka ...................................................................................................... 136. Kako se banke nose sa konkurencijom? ............................................................................... 167.Najvee svjetske banke........................................................................................................ 178. Zakljuak.............................................................................................................................. 209. Literatura .............................................................................................................................. 21
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
3/22
3
1. Uvod
U posljednjih dva desetljea meunarodni financijski sustav doivio je znaajnestrukturne promjene. Snaan porast meunarodnih financijskih tokova u cijelom svijetu,
prvenstveno potpomognut liberalizacijom i privatizacijom financijskih trita je potpuno
promijenio okruenje i zakonitosti trita.
U uvjetima globalizacije te razvoja raunalne tehnologije nestaju granice izmeu
nacionalnog i svjetskog gospodarstva, to tvrtkama i financijskim institucijama otvara dosad
nezamislive mogunosti poslovanja.
Najvanije promjene i trendovi koji se mogu prepoznati su disintermedijacija
(smanjivanje uloge financijskih posrednika), razvoj sekuritizacije, promjene u regulaciji
poslovanja financijskih institucija, financijske inovacije i novi proizvodi, te tema ovoga rada,
internacionalizacija i globalizacija u financijama.
Promjene u financijskim sustavima uoavaju se na primjenjivanim financijskim
instrumentima, u tehnologijama i tehnikama financiranja, u pojavi novih financijskih
institucija, te u velikim promjenama u regulaciji financijskih institucija.
U Svijetu je sve vie internacionalnih banaka. Meu financijskim institucijama,
prednosti globalne orijentacije najvie su prepoznale i koriste ih banke koje danas posluju
irom Svijeta.
Pojam internacionalna banka najee se definira bankom koji uz pomo podrunica
ili tvrtki keri posluju i u drugim zemljama.
Na meunarodnom tritu one ostvaruju velike prihode zbog nepostojanja ili blae
kontrole (npr. neizdavanje obveznih rezervi, povoljniji porezni tretmana i sl.) u odnosu na
matinu dravu. Uslijed izlaska na svjetsko trite internacionalne banke poveavaju
likvidnost i cijenu vlastitih dionica.
U ovome radu pokuati emo ukazati na sve prednosti i nedostatke koje globalizacija u
bankarstvu nosi, te pokuati predvidjeti smjer i trendove razvoja ovoga podruja u budunosti,
kako na hrvatskoj, tako i na svjetskoj razini.
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
4/22
4
2. Prodor banaka na meunarodno trite
Rast meunarodnog bankarstva i udjela velikih banaka na svjetskom tritu, u najveoj
je mjeri rezultat njihovog nastojanja za ostvarivanjem to veih prihoda. U tome su oduvijeknajuspjenije banke iz najrazvijenijih zemalja, pa ne udi injenica da su nakon 1970-ih
godina najvee meunarodne banke upravo iz SAD-s, Europe i Japana.
Iako su i prije 1970-ih postojale internacionalne banke tek u tom razdoblju se poinju
pojavljivati prve velike meunarodne banke u smislu u kojem ih danas poznajemo.
U tom razdoblju najvanije meunarodne banke su bile iz SAD. One su u najveoj
mjeri financirale meunarodnu razmjenu i izravna strana ulaganja, posebice u Junu Ameriku.
Primjerice 1970. godine 79 amerikih banaka imalo podrunice u inozemstvu, a taj broj je
narastao na 159 banka u 1980. godini. 1
Tada su, osim najveih banaka koje su ve od ranije bile prisutne na meunarodnom
financijskom tritu i mnoge druge, pa ak i manje regionalne banke, poele prepoznavati
koristi meunarodnog poslovanja. Neke od njih su osnivale "full service" podrunice,
posebice u europskim zemljama, dok su druge osnivale predstavnitva ("potanske
sanduie") u offshore sreditima kao Kajmansko otoje ili Karibi.
Glavni razlog izlaska banka iz SAD na svjetsko trite je strogi sustav regulacije koji
je u SAD vladao do 1994.g. Bankama je bilo zabranjeno osnivanje podrunica izvan matine
Savezne drave pa su mnoge banke priliku za rast traile izlaskom na meunarodno trite. 2
injenica da su banke iz New Yorka imale podrunice u Tajvanu i Hong Kongu, ali ih nisu
smjele imati u New Yersey-u je pomalo paradoksalna.
Dozvolu za otvaranje podrunica u inozemstvu amerikim bankama daje FED
(Federal Reserve Board) uzimajui u obzir financijsku poziciju banke i iskustvo u
meunarodnom poslovanju.
Nakon ove ekspanzije tijekom 1980-ih prisutnost amerikih banaka u inozemstvu
naglo slabi. Tada su mnoge zemlje u razvoju zapale u duniku krizu, to se loe odrazilo na
njihovu mogunost servisiranja preuzetih obveza. Dunika kriza 1980-ih najvie je pogodila
velike amerike banke koje su nakon toga znatno smanjile svoju inozemnu aktivnost., kako u
1
Houpt, J.V. (1999.), International activities of U.S. banks and in U.S. Banking Markets, Federal ReserveBulletin, str.5.2Madura, J.., International markets and institutions, Commercial bank operations, str 525
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
5/22
5
pogledu ukupnih plasmana stranim osobama, tako i u pogledu broja poslovnica i podrunica u
inozemstvu. Tijekom 1980-ih broj amerikih banaka koje su bile prisutne na meunarodnom
tritu je bio prepolovljen. Tek krajem 1990-ih se amerike banke opet znatnije okreu
inozemnim tritima.
U odnosu na regionalnu zastupljenost amerike banke su najprisutnije na financijskim
tritima europskih zemalja, to zbog tradicionalne gospodarske i politike povezanosti, ali i
zbog ekonomskog znaenja pojedinih europskih sredita, posebice Londona. Dakako,
amerike banke su jako prisutne i u Aziji i Junoj Americi. Takoer se moe zapaziti i sve
vea prisutnost globalnih banaka u offshore sreditima.
U isto vrijeme proces globalizacije ide i u suprotnom smjeru, tako da je sve znaajniji
ulazak stranih banaka na trite SAD-a. Veliina i tradicionalna otvorenost amerikog
gospodarstva, te znaenje SAD-a u svjetskom gospodarstvu, privlae strane investitore, a
posebno banke. Tako je, primjerice, u rujnu 2003. g. aktiva stranih banaka u SAD iznosila 3,8
tisua milijardi dolara. U odnosu na regionalnu prisutnost u SAD-u su najprisutnije europske
banke, koje ine oko 80% ukupne aktive stranih banaka u SAD.
Strane banke koje ulaze na trite SAD prvenstveno se usmjeravaju na poslovanje s
poduzeima, a ne sa stanovnitvom3
Znaaj japanskih banaka na amerikom, ali i meunarodnom tritu u cjelini sve vie
pada. Japansko gospodarstvo, a time i banke su prolazile dugotrajnu krizu i bilo je potrebno
dvadesetak godina restrukturiranja i prilagodbe. U sljedeem razdoblju za oekivati je da e
se japanske banke prvenstveno se orijentirati na trita Rusije i Kine.
Moe se rei da su financijska trita Rusije i Kine najprimamljivija investitorima iz
cijelog Svijeta. Ova trita su izrazito zanimljiva investitorima zbog mnogoljudnosti, ali i
oekivanog velikog gospodarskog rasta koji se predvia za gospodarstava ovih drava u
narednom razdoblju.
Danas su postupci spajanja ili preuzimana banaka u drugim zemljama najei oblikizlaska banaka na meunarodno trite. Primjer povezanosti i ovisnosti izmeu dogaaja na
svjetskom i lokalnom financijskom tritu se vidio kada je talijanska banka Unicredito kupila
2005. g. austrijsko-njemaku HVB grupu i time formirala najveu bankarsku grupaciju u
Europi, to se direktno odrazilo i na hrvatsko financijsko trite. Unicredito je morao prodati
HVB Splitsku banku zato to je otprije bio vlasnik Zagrebake banke, te je kao vlasnik te
3Madura, J.., International markets and institutions, Commercial bank operations, str 525.
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
6/22
6
dvije banke postao vlasnik prevelikog udjela na hrvatskom bankarskom tritu. Na taj nain
je transakcija kupnje u Njemakoj dovela do obveze prodaje u Republici Hrvatskoj.
Pogrena je percepcija da je veliki udio stranih banaka karakteristika nerazvijenih
trita i drava. Banke u stranom vlasnitvu ine znaajan dio bankarskih sustava ne samo u
slabije razvijenim i tranzicijskim zemljama, nego i u razvijenim zemljama. U Europi on je
najvei u Luksemburgu (oko 94%), a vrlo je znaajan i u Velikoj Britaniji i Irskoj (oko50%).
U tranzicijskim zemljama u Poljskoj je privatizirano 70% bankarskog sektora, u
Maarskoj 71%, a u Sloveniji samo 28%. U RH je stupanj privatiziranosti bankarskog sektora
92%, dok je udio stranih vlasnika od svih tranzicijskih zemalja najvei u ekoj gdje iznosi
98%. 4
Kada se razmatra globalizacija u bankarstvu obino se razmatra njihova preuzimanjana tritima u razvoju i ope je miljenje da transakcije ine glavninu transakcija spajanja i
pripajanja na svjetskim financijskim tritima, no kada se vide podatci o tome da je iznos
meunarodnih spajanja i pripajanja unutar razvijenih zemalja u prvoj polovici2006. g. bio ak
5 puta vei vide se pravi odnosi. 5
Ono to se mora rei kao glavni uzrok sve vee globalizacije u bankarstvu je elja za
smanjivanjem trokova kako bi se naposljetku poveala dobit to bi zadovoljilo vlasnike
(dioniare) meunarodnih banaka. Zadnjih dvadeset godina u meunarodnim financijamaobiljeile su mnoge pojave koje su samo pogodovale globalizaciji u bankarstvu od kojih su
najvanije disintermedijacija, internacionalizacija financija, sekuritizacija, deregulacija -
reregulacija, tehnoloka revolucija i financije, sve vei znaaj drava na financijskim tritima
kroz politiku javnog duga.
Disintermedijacija je proces smanjivanje uloge financijskih posrednika odnosno
preseljavanje novanih sredstava sa indirektnog na direktno trite, to samo po sebi i ne
pogoduje bankama, ali se Gramm Leach Bailey zakonom bankama omoguava obavljanjeveine poslova financijskog trita, jer se tim zakonom ukidaju ogranienja postavljana nakon
Velike krize u SAD-u. Glass-Steagall koji je uveden iza Velike krize u SAD uveden je sustav
osiguranja depozit, osnivan je FDIC (Federal Deposit Insurance Company), odvojio se
komercijalni dio od investicijskog bankarstva. zakonom jo se uvelo ogranienje kamatnih
4
http://www.bis.org, Foreign direct investment in the financial sector of emerging market economies,Committee on the Global Financial System
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
7/22
7
stopa na rone depozite i zabrana plaanja kamata na depozite po vienju, povjerilo se
voenje kontrole novanog optjecaja FOMC-u (Odboru za otvoreno trite).
Strogo odvajanje komercijalnog i investicijskog bankarstva je naputeno i u SAD i u ostatku
Svijeta.
Jo jedna vana pojava koja obiljeava meunarodne financije u dananje vrijeme je
sekuritizacija. Sekuritizacija6ima ue i ire znaenje. Ue znaenje je kreiranje zadunica na
temelju nekih oblika aktive, dok je ire znaenje sekuritizacije pozajmljivanje na otvorenom
tritu primjenom vrijednosnica kao kreditnih instrumenata. Kroz sekuritizacije banke se
mogu "osloboditi" nekih dijelova aktive (potraivanja) koja je odreena visokim rizicima,
promjeni kamatnih stopa. Slabo likvidna potraivanja pretvaraju se u "likvidnu imovinu". Na
taj nain banke dolaze do sredstava potrebnih za nove poslovne aktivnosti ili samo zavraanje duga vjerovnicima banke.
3. Prednosti i nedostatci globalizacije u bankarstvu
Uslijed globalizacije tj. ulaska stranih banaka na hrvatsko bankarko trite ono se
znatno razvilo i u odnosu na zemlje srednje i istone Europe.
Bolja upravljaka struktura i upravljanje rizicima, prenoenje know-how-a te kompetitivnost
koju strane banke unose na hrvatsko trite osigurali su pak izvrsne preduvjete za bolju,
kvalitetniju i jeftiniju ponudu proizvoda i usluga za nae klijente, ali takoer i izvrsne
preduvjete za daljnji razvoj bankarskog sektora i usklaivanje na putu prema EU. Vjeruje se
da e pridruivanje EU-u donijeti daljnje smanjenje rizika poslovanja i cijene kapitala u
Hrvatskoj.
Naravno, nae bankarstvo morat e na putu prema EU-u napraviti mnoge dodatne
prilagodbe te poboljati svoju infrastrukturu (primjena Basel II, zatita kreditora, kreditni
registar, zemljine knjige, efikasnost pravnog sustava) kako bi se u cijelosti prilagodio
zahtjevima razvijenog bankarstva i regulama EU-a.
5http://www.vecernji-list.hr/home/manager/624350/index.do
6Leko, V., Financijske institucije i trita, Zagreb, str. 108.
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
8/22
8
U tom pogledu vidimo i novi izazov, moe li se Hrvatska pozicionirati kao bankarsko-
financijsko sredite regije? Inicijalne pretpostavke za takvo pozicioniranje ve postoje. Ostaje
da se vidi moemo li i elimo li zaista prihvatiti taj izazov i to nam je initi da ga ostvarimo.
Uz navedene prednosti koje globalizacija kao pojava u svjetskom financijskomsustavu donosi postoje isto tako i veliki nedostaci, naime globalizacija poveava
meuovisnost gospodarstava pojedinih zemalja. S obzirom na nestabilnost svjetskog
gospodarstva, ta ovisnost donosi i znatne rizike.
Bogate zemlje, kao to je SAD, u najboljem su poloaju da podnesu takav rizik.
U posljednje vrijeme mnogo se raspravljalo o prednostima koje bi svijet ostvario prihvati li
globalna pravila, na primjer u bankarstvu.
Internacionalizacija financija omoguava financijskom sektoru vee zaduenje na
svjetskom tritu. Time se poveava vanjski dug zemlje, a u uvjetima deficita tekueg rauna
bilance plaanja raste koeficijent nepokrivenosti vanjskog duga izvozom roba i usluga. Za
male ekonomije to znai veu izloenost eksternim okovima, fluktuacijama deviznog teaja,
te poveanju nestabilnosti cijena. Navedena situacija se trenutno dogaa u Republici
Hrvatskoj.
Jedna od zajednikih karakteristikanedavnih financijskih kriza u svijetu je brzo irenje
okova kroz financijske sustave pojedinih zemalja. Krize izazvane promjenama u globalnim
oekivanjima odrazile su se u vrlo kratkom roku na znaajne promjene cijena dionica i drugih
oblika imovine na nacionalnom, ali i meunarodnom tritu.
Financijska meuovisnost svjetskih privreda tako sa sobom nosi i neminovne irenje
kriza od jedne drave do druge, te stvaranje globalne panike.
Za razvijenije zemlje koristi od globalizacije su vie nego oite, budui da njihove
financijske institucije ubiru plodove mogunosti diverzifikacije portfelja na globalnoj razini.Meutim za zemlje "izrastajuih" trita to znai nametnuto prihvaanje deregulacije i
liberalizacije koja ih moe izloiti pekulativnim financijskim tokovima koji se mogu
nepovoljno odraziti na njihov financijski i ekonomski sustav.
Dodatni je problem tempo kojim se liberalizacija i globalizacija provodi. Razvijenije
zemlje su potpuno liberalizirale svoja trita i to u uvjetima izgraene vlasnike strukture, te
zakonskih i kontrolnih okvira. To im omoguava da ostvaruju najvee koristi od procesa
globalizacije uz minimalne trokove. S druge strane, manje razvijenim zemljama danas se
uvjetuje brza liberalizacija i privatizacija. Dosadanja iskustva pokazuju da, u uvjetima
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
9/22
9
neizgraene snane nacionalne financijske strukture, to moe biti iznimno opasno. Izrazito se
smanjuje mogunost kontrole priljeva i dolijeva stranog kapitala, to u uvjetima pritjecanja
pekulativnog novca moe dovesti do monetarne nestabilnosti, izazvati snane udare na
devizni teaj, te negativno utjecati na izvoznu politiku zemlje 3. Situacija u bankarskom
sektoru Republike Hrvatske
4. Situacija u bankarskom sektoru Republike Hrvatske
Tijekom 2005. godine nastavio se trend smanjivanja broja banaka. U odnosu na kraj
2004. broj banaka smanjen je za tri: dvije su banke pripojene drugim bankama, a u jednoj je
banci zapoeo proces redovne likvidacije.
Slika 1.Broj banaka u Republici Hrvatskoj
19
24 23 23 22
19
22
15
20
14
0
5
10
15
20
25
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
U domaem vlasnitvu U stranom vlasnitvu
Izvor: Hrvatska narodna banka, Bilten o bankama, kolovoz 2006.g
Kao podatak za usporedbu navodimo da se bankarski sektor Srbije (bez Crne Gore)
sastoji od 38 banaka to je slian brojkao u Republici Hrvatskoj, ali da Srbija ima otprilike
duplo vei broj stanovnika od Republike Hrvatske.7
Pogledamo li vlasniku strukturu hrvatskih banaka vidimo da su vlasnici najveih
hrvatskih banaka iz tradicionalno najveih trgovinskih i politikih partnera RH, Austrije,
Njemake i Italije.
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
10/22
10
Prije prodaje HVB Splitske banke francuskom Socit Gnrale sredinom 2006.godine
hrvatsko bankarsko trite je bilo podijeljeno izmeu est bankarskih grupa. Gotovo 44,5
posto trita nadziru talijanski UniCredito i Intesa, vlasnici dviju najveih banaka u RH,
Zagrebake i Privredne banke. U veinskom talijanskom vlasnitvu jo je i nekoliko manjih
banaka (Primorska, Podravska, Kvarner banka), tako da talijanski vlasnici nadziru ukupno
45,28 posto hrvatskog bankarskog trita. etiri austrijske grupacije (Erste, Raiffeisen, Hypo
Alpe-Adria i HVB odnosno Bank Austria) zajedno su dreale gotovo 41 posto trita, a
Volksbank dodatnih 1,57 posto, tako da austrijske banke nadziru 42,55 posto trita.
Tek je nedavnom kupnjom Splitske banke od strane francuske grupe Socit Gnrale
ta vlasnika struktura malo promijenjena. Nakon dobivenog odobrenja od Hrvatske narodne
banke, Socit Gnrale je 30. lipnja 2006.g. zavrio preuzimanje Splitske banke postavi
tako druga najvea strana bankarska grupacija prisutna na hrvatskom tritu.8
Vrlo ja zanimljivo pogledati renking stranih vlasnica hrvatskih banaka u svjetskim
razmjerima prema veliini temeljnog kapitala:
Tablica 1.Ranking stranih vlasnica hrvatskih banaka u top 1000 svjetskih banaka prema
temeljnom kapitalu
Banka Rang
Unicredito (Zagrebaka banka) 13
Societe Generale (Splitska banka) 26
Banca Intesa (Privredna banka) 34
Erste bank 105
Raiffeisen bank 126
Hypo Alpe Adria bank 376
Izvor: The Banker, The Worlds biggest banks, July, 2006.
U nastavku rada emo navesti nekoliko pokazatelja o veliini i snazi stranih vlasnica nekoliko
najveih hrvatskih banaka:
Socit Gnrale je jedna od najveih financijskih grupa u Europi koja zapoljava vie od 103
tisue djelatnika diljem svijeta u tri kljuna podruja poslovanja9
Poslovanje s graanstvom i financijske usluge: Socit Gnrale ima vie od 19
milijuna individualnih klijenata u svijetu.
7
http://www.nbs.yu/serbian/statistika/index.htm8http://www.splitskabanka.hr/download/SG-SB_Press%20release30-06.doc
9www.socgen.com
http://www.socgen.com/http://www.socgen.com/http://www.socgen.com/http://www.socgen.com/ -
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
11/22
11
Globalni investicijski management i usluge: Socit Gnrale je jedna od najveih
banaka u euro-zoni po skrbnikim (1,418 milijardi eura u prosincu 2005) i
upravljakim sredstvima (386 milijardi eura u prosincu 2005)
Korporativno i investicijsko bankarstvo : Socit Gnrale se nalazi meu vodeim
bankama u svijetu na tritu euro kapitala, derivata i strukturiranog financiranja
Splitska banka je snana univerzalna financijska institucija sa 9,0% udjela na hrvatskom
tritu, 1,112 djelatnika i 112 poslovnica. Uslugama banke koristi se 460 000 graana i 2,000
pravnih osoba.
Bankarska grupa Socit Gnrale je u regiji ve prisutna na slovenskom, srpskom i
crnogorskom tritu gdje broji vie od milijun klijenata u mrei od 238 poslovnica.
Socit Gnrale je takoer snano prisutna i na tritu srednje i istone Europe. Vlasnik je
druge po veliini eke Komercni Banke koja raspolae mreom od 363 poslovnice i ima 1,5
milijun klijenata, kao i druge najvee rumunjske BRD banke koja broji 367 poslovnica i oko 2
milijuna klijenata.
Grupa Banca Intesa, koja je vlasnica Privredne banke Zagreb, druge po veliine banke
u Republici Hrvatskoj, ostvarila je u prvih est mjeseci 2006. godine konsolidiranu neto dobit
u iznosu od 1,476 milijardi eura, to je poveanje od 23 posto u odnosu na isti period prole
godine10.
Banke lanice Grupacije Intesa izvan Italije takoer su ostvarile vee prihode i dobit.
Udio tih banaka u konsolidiranim prihodima iz poslovanja iznosi 11 posto te je jednako kao i
u prvih est mjeseci prole godine. Neto operativna mara iznosi 282 milijuna eura to je
poveanje za 18,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2005. godine.
U srednjoj i istonoj Europi kroz mreu banaka- keri, Gruppo Intesa je prisutna u
sedam zemalja gdje ima ukupno 5,6 milijuna klijenata i vie od 1200 poslovnica. Osim putem
banaka u Hrvatskoj (PBZ), Slovakoj (VUB), Maarskoj (CIB), Rusiji (KMB), Srbiji (Banca
Intesa Beograd), Bosni i Hercegovini (UPI banka) te Ukrajini (Ukrsotsbank), Banca Intesa je
prisutna i u ekoj putem filijale VUB banke, u Sloveniji putem filijale Banca Popolare
FriulAdria te u Poljskoj gdje ima vlastito predstavnitvo.
10http://www.pbz.hr/default.asp?ru=614&gl=200609050000001&sid=&jezik=1
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
12/22
12
Slina vlasnika struktura banaka je i u ostalim tranzicijskim dravama u regiji gdje
takoer dominiraju njemake, austrijske, talijanske i francuske banke.
Dokaz da i hrvatske banke sudjeluju u akvizicijama u inozemstvu su pregovori vezani
uz kupnju Hercegovake banke d.d. u kojoj djelomino sudjeluje i Vaba d.d. iz Varadina.
U tijeku je postupak pregovora oko preuzimanja imovine i obveza Hercegovake banke d.d., a
vlada Federacije BiH pozitivno se izjasnila o modelu koji je ponudio Validus d.d preko Vaba
banke ponudio svim deponentima i tediama Hercegovake banke d.d u kojem nudi
mogunost povrata 60 posto nominalne vrijednosti svakog depozita iskazanog u knjigama
banke na dan 30. lipnja 2006. godine. U Validusu i Vabi istiu da u sluaju da ne doe do
preuzimanja, odnosno ako se na javni poziv odazove onoliko deponenata ija ukupna
vrijednost depozita daje manje od 75 posto iznosa svih depozita, Hercegovaka banka emorati iiu steaj, a tada e za isplatu obveza prema deponentima na raspolaganju biti samo
gotovina s kojom banka trenutano raspolae, znai otprilike 40 milijuna KM.11
Vrlo je bitno prepoznati veliku povezanost izmeu vlasnike strukture hrvatskih
banaka koja je zasigurno povezana s sklonou banka za zaduivanjem u inozemstvu.
Inozemni dug hrvatskih banaka trenutno iznosi 8,97 milijardi eura to je 33,5% ukupnog
inozemnog duga RH koji je krajem kolovoza 2006. g. iznosio 26.79 milijardi eura.12
U uvjetima ionako likvidnog bankarskog sustava (zbog sve snanijeg rasta domaetednje) zaduivanje banaka u inozemstvu je pridonijelo snanom rastu kreditiranja (posebno
stanovnitva). Bankovni kamatnjaci su na hrvatskom tritu znatno vii nego u inozemstvu pa
je motiv ovakve poslovne politike jasan. Domae banke (u stranom vlasnitvu) na taj
nain dolaze do jeftinijih dodatnih financijskih sredstava koje oplouju kroz svoje plasmane.
Prema posljednjim podatcima hrvatski bankarski sektor je plasirao 168,84 milijardi Kuna u
nebankarski sektor. Od toga iznosa sa 89,5 milijardi Kuna se kreditira sektor graanstva, dok
se sa 75,8 milijardi Kuna kreditira sektor poduzea.Naalost ovakva praksa pridonosi zabrinjavajuem porastu vanjskog duga Republike
Hrvatske.
Pripreme za ukljuivanje Hrvatske u Europsku uniju donosi nove izazove pred
bankarski sustavu, ali i ansu za podizanje kvalitete bankarstva na viu razinu. Procjenjuje se
da e Republika Hrvatska slubeno postati lanicom Unije prije isteka ovoga desetljea. To
znai da svi gospodarski sektori, pa i bankarski, imaju pred sobom nekoliko godina za
11http://www.vecernji-list.hr/home/manager/624350/index.do
12www.hnb.hr, Priopenje za javnost, 13. rujna 2006.g, Smanjen inozemni dug
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
13/22
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
14/22
14
bankarski sektor polarizirao na dva dijela: mali broj velikih i veliki broj malih banaka.
Drugim rijeima, hrvatski bankarski sektor pokazuje mnoge oligopolne karakteristike.13
Slika 2.Udjeli aktive pojedinih grupa banaka u ukupnoj aktivi banaka, aktiva u 000 kn
9
12
7
18
8
11
8
14
9
7
10 11
9 9
79
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
2002.g 2003.g 2004.g 2005.g
Aktiva (A) > 5 000 000 1 000 000 < 5 000 000 500 000 < 1 000 000 A < 500 000
Izvor: Hrvatska narodna banka, Bilten o bankama, kolovoz 2006.g
Moglo bi se rei da su prednosti u poslovanju malih banaka u odnosu na velike banke
injenica da mala banka jednostavnije i bre uspostavlja odnos slokalnim obrtnicima i malim
poduzeima. One lake mogu doprijeti do irem tritu "nepoznatih" lokalnih informacija.
Vana prednost im je da imaju jednostavniju organizaciju te bre donose odluke i analiziraju
informacije.
Ipak, nekoliko posebnih izazova treba istaknuti. Dosadanja konsolidacija bankarskog
sektora u dobroj je mjeri definirala domae bankarsko trite. Ipak, prema vie pokazatelja, na
njemu djeluje veliki broj banaka. Premda su se pomalo usporili procesi preuzimanja malih
banaka i njihova izlaska s trita, razvija se jedan drugi fenomen: izraena podjela izmeu
vodeih (velikih) banaka i velikog broja malih, koje definitivno nee izdrati konkurenciju.
Posebno nakon to se tritepotpuno otvori, tj. kada banke iz Europske unije budu direktno
poslovale na hrvatskom tritu. Zato je preporuka malim bankama da kapitalno jaaju,
definiraju svoju trinu niu i povezuju se s veim grupama.
Ovdje se mora istaknuti jedna specifinost hrvatskog bankarstva: nae gospodarstvo
uglavnom ine srednji i mali poduzetnici. Oni su, po pravilu, klijenti malih banaka, jer velike
banke pokazuju izvjesnu averziju prema financiranju malih projekata. Zato je prostor za
13http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00002&BR=003360&DA=20040712
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
15/22
15
djelovanje malih banaka u Hrvatskoj razmjerno vei nego u drugim zemljama. Iskustvo
upuuje na zakljuak da vei broj malih banaka moe pronai trinu niu u kojoj e biti
efikasnije od velikih. Ali to ih ne oslobaa potrebe da postanu konkurentne14.
Unato navedenim prednostima velike banke ipak imaju puno vie prednosti uposlovanju u odnosu na male banke. Bre percipiraju i koriste tehnoloke promjene u
svakodnevnom poslovanju to je u dananjim poslovnim odnosima iznimno vano. Imaju
vanu prednost, a to je da imaju pristup jeftinijim izvorima kapitala iz inozemstva. Navedena
situacija je posebno vidljiva u Republici Hrvatskoj. Velike banke su u mogunosti iriti
spektar svojih proizvoda i imati iroku bazu klijenata. One koriste derivatne proizvode
(terminski ugovori, opcije i sl.).
U 2004.g. je u Republici Hrvatskoj s gubitkom poslovalo est banaka, a uoljiv je biopad bruto dobiti malih banaka, to je znak da se sve tee nose s konkurencijom veih banaka,
koje u potrazi za novim klijentima sve ee osvajaju trine nie koje su do sada bile
rezervirane za male banke sa fleksibilnim pristupom klijentima.
Gledajui postotak uea stranih grupacija na hrvatskom bankarskom tritu, ini se
da postoji vrlo malo manevarskog prostora za ulazak novih grupacija. Meutim, sigurno je da
pored ve prisutnih banaka/grupacija postoje i druge grupacije koje razvijaju ili ve imaju
strategiju za trite srednje i istone Europe, odnosno Nove Europe u koju spada i Hrvatska.
U tom smislu ne treba iskljuiti interes za nae trite koji bi rezultirao novog "igraa". Trend
je univerzalan, pa ga ne treba iskljuivati ni kada je rije o Hrvatskoj. Pravo je pitanje u kojoj
e mjeri neke nove banke na hrvatskom financijskom tritu biti zainteresirane za retail
poslovanje (poslovanje sa stanovnitvom). Sve e, zapravo, ovisiti o mjeri u kojoj e se
Hrvatska afirmirati, posebice u dijelu regulative, kao financijski centar regije.
Moemo zakljuiti da je nerealno oekivati da e male banke opstati na tritu u broju
u kojem danas postoje. S druge strane, treba odbaciti i pesimistine scenarije po kojima e
male banke u cijelosti izumrijeti. Istina je negdje na pola puta izmeu te dvije teze. Male
banke koje e znati prepoznati svoje konkurentske sposobnosti, te na njima temeljiti svoju
14http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00002&BR=003360&DA=20040712
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
16/22
16
poslovnu strategiju, moi e opstati na bankovnom tritu, bilo samostalno ili kao "niche
playeri15" nekog veeg sustava. 16
6. Kako se banke nose sa konkurencijom?
Banke su u svijetu u posljednjih dvadesetak godina izgubile dio trita uslijed jaanja
konkurencije. Konkurenciju ine "stare" nebankovne institucije, "nove" financijske institucije
te razvoj direktnog trita na polju kratkoronog i dugoronog financiranja. Ovakvi trendovi
su doveli do toga da se poelo raspravljati o zastarjelosti banke kao institucije i d o crnih
procjena o budunosti banke kao glavne financijske institucije.
"Stare" nebankovne institucije su institucije koje prikupljaju sredstva individualnih
investitora. Meu njima se najvie istiu osiguravajua drutva i obvezni i dobrovoljni
mirovinski fondovi.
Investicijski fondovi su najvaniji predstavnici "novih" financijskih institucija koje
ugroavaju poslovanje banaka, posebno u Svijetu.
Uslijed sve vee konkurencije ostalih financijskih institucija (osiguranja, leasing i
faktoring drutava i sl.) banke u Svijetu banke postaju financijske institucije pune usluge.
Ukratko bi se moglo rei da veina banaka, posebno velikih i najveih, ulazi u sve
vidove financijskih poslova. Banke unutar svojih grupa preuzimaju poslove sa vrijednosnim
papirima (uvanje, upravljanje portfeljem, investicijsko bankarstvo), vode mirovinske
fondove, stjeu ili osnivaju osiguravajua drutva, pruaju usluge kartinog poslovanja.
Takav trend grupiranja svih financijskih poslova unutar grupe je posebno vidljiv na
primjeru hrvatskih banaka. Najvee banke su unutar svojih grupe preuzeli sve poslove koje se
u prolosti nisu smatrali redovnim bankovnim poslovima. Sve ove poslove preuzimaju i na
domaoj i na meunarodnoj razini. Hrvatsko financijsko trite nije ni izbliza razvijeno kao
svjetsko tako da ga banke i dalje u potpunosti kontroliraju.
15niche player-malena, specijalizirana tvrtka koja se usko specijalizira za odreeni posao na tritu
16
Prga I., verko I., Znaajke malih banka i njihova budunost, Raunovodstvo i financije, Zagreb, ISSN 0650 -4506-50 (2004), 4; str. 81-87.
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
17/22
17
Analiza suvremenih kretanja u bankarstvu i financijama pokazuje da su prognoze o
slabljenju utjecaja i snage banaka u korist drugih financijskih institucija pesimistine i
preuranjena. Banke su se uspjeno redefinirale i prilagodile novim uvjetima poslovanja na
meunarodnom tritu.
7.Najvee svjetske banke
Prema tier 1 kapitalu:
Slika 3.Najvee svjetske banke prema tier 1 kapitalu (u milijardama $)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Citigroup HSBC
Holdings
Bank of
America
Corp
JP Morgan
Chase Co
Mitsubishi
UFJ
Financial
Group
Credit
Agricole
Groupe
Royal Bank
of Scotland
Izvor: The Banker, The Worlds biggest banks, July, 2006.
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
18/22
18
Sli ka 4.Najvee svjetske banke prema aktivi (u milijardama $)
1.250,00
1.300,00
1.350,00
1.400,00
1.450,00
1.500,00
1.550,00
1.600,00
1.650,00
Barclays
Bank
UBS Mits ubis hi
UFJ Financial
Group
HSBC
Holdings
Citigroup BNP Paribas Credit
Agricole
Groupe
Izvor: The Banker,The Worlds biggest banks, July, 2006.
Tablica 3.Najvee svjetske bankau 2006.
R.b. Banka u mlrd. $ Banka u mlrd. $
1. Citigroup 79,407 Barclays Bank 1.591,52
2. HSBC Holdings 74,403 UBS 1.567,56
3. Bank of America 74,027 Mitsubishi UFJ 1.508,54
4. JP Morgan Chase 72,474 HSBC 1.501,97
5. Mitsubishi UFJ 63,898 Citigroup 1.493,99
6. Credit Agricole 60,599 BNP Paribas 1.484,11
7. Royal Bank ofScotland
48,585 Credit Agricole 1.380,62
Izvor: The Banker, The Worlds biggest banks, July, 2006.
U 2006. godini, kao to se iz grafova moe vidjeti, najvee banke na svijetu prema tier
1 kapitalu su 1. Citigroup, 2. HSBC Holdings 3. Bank of America Corp, 4. JP Morgan Chase
& Co, 5. Mitsubishi UFJ Financial Group, 6. Credit Agricole, 7. Royal Bank of Scotland. Dok
su prema aktivi poredane na ovaj nain:1. Barclays Bank, 2. UBS , 3. Mitsubishi UFJ
Financial Group, 4. HSBC Holdings, 5. Citigroup, 6. BNP Paribas, 7. Credit Agricole Group.
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
19/22
19
Poetak 2006.godine je protekao u znaku stvaranja jedne od najveih svjetskih banaka
koja je nastala spajanjem japanskih financijskih grupacija MTFG i UFJ. Nastala je financijska
institucija s ukupnom aktivom od oko 1500 milijardi $, a to je desetak posto vie nego to je
Citigroup iz SAD imao sredinom 2005. godine. Meu etiri najvee japanske megabanke
MTFG je bila najvea, dok je UFJ bila najmanja. Za UFJ je ovo spajanje znailo spas zato to
je u 2004.g ostvario 400 milijardi yena gubitka. Nova megabanka je nazvana Mitsubishi
UFJ.17
Podatak koji ilustrira veliinu najvee svjetske banke prema aktivi (Barclays Bank) je
da je njezina aktiva oko 35 puta vea od ukupne aktive svih hrvatskih banaka!
Uz prilike u Rusiji najvei izazov za svjetsko bankarsko trite u sljedeem razdoblju.
e svakako biti Kina. Pri pregovorima za stupanje u lanstvo Svjetske trgovinske organizacije
(WTO) Kina se obvezala da e do kraja 2006. inozemne banke moi slobodno konkurirati na
njezinom tritu, a one su u 2005. potroile 17 milijardi dolara sa svrhom stjecanja
manjinskih utjecaja u kineskim bankama u dravnom vlasnitvu18.
Bankarsko trite te dvije drave je daleko najprimamljivije stranim bankama, kako
zbog mnogoljudnosti tih trita, ali jo vie zbog oekivanja o silovitom gospodarskom rastu
tih trita u budunosti.
Velike promjene koje su se u posljednjih petnaestak godina zbile u Rusiji i Kini
uvelike su utjecale na njihov poslovni potencijal. Slian proces ve se odvio u azijskim
zemljama poput Koreje i Tajvana, to je i u ovim zemljama rezultiralo snanim gospodarskim
rastom.
17http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/3558878.stm
18http://www.bankamagazine.hr/brojevi/2006/2006-01-f/godina-divova
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
20/22
20
8. Zakljuak
Globalizacija je svjetski fenomen. Rast i razvitak meunarodnih financija znaajno je
potpomognut razvojem tehnologije i telekomunikacija, liberalizacijom financijskih sustava
najrazvijenijih zemalja, te ubrzanim rastom meunarodne trgovine i meunarodnih
financijskih transakcija.
Pod utjecajem globalnog povezivanja i standardizacije razliitih financijskih trita,
tehnika i financijskih tokova, znanja i regulacije, stvara se jedinstveno, globalno financijsko
trite, koje nudi brojne nove mogunosti i perspektive svim sudionicima.
Prihvaanje globalnih financijskih tokova i sudjelovanje u njima donosi mnoge
pogodnosti, kako to je porast eksternog financiranja iz inozemnih izvora, poveane stoperasta i ubrzan rast cijele ekonomije, izvoza na nova trita, vea mogunost investiranja i sl.
Globalni sustav financiranja dakako donosi i nove rizike i opasnosti za sudionike
svjetskog trita kao to su rizik teajnih razlika, valutni rizik, rizik likvidnosti te rizik
promjene kamatnih stopa.
Osim toga, zbog nepoznavanja kvalitetnih metoda upravljanja rizicima i uz
neuinkovitu regulaciju i nadzor banaka, te uz neodgovarajuu zakonsku regulaciju i visoku
zaduenost u mnogim zemljama postoji poveana vjerojatnost financijskih i ekonomskih
poremeaja.
U cilju smanjenja nestabilnosti kojem mogu negativno utjecati na meunarodnu
financijsku strukturu i meunarodne odnose, potrebno je dodatno unaprijediti regulatorni
okvir na meunarodnoj razini i ugraditi zatitne mehanizme u nacionalne financijske sustave
kako bi se uinkovito moglo upravljati i kontrolirati rizicima, ali i koristiti sve prednosti
meunarodnog financiranja.
Smatramo da je pogreno banke i druge financijske institucije razlikovati po tome jesu
li u stranom ili domaem vlasnitvu. Treba ih razlikovati po tome jesu li stabilne i snane.
Bitno ja shvatiti da su stabilne financijske institucije klju mikro i makro financijske
stabilnosti, neovisno o tome jesu li one u domaem ili stranom vlasnitvu.
Zakljuak rada bi se mogao saeti u misli: "Da za globalizaciju u bankarstvu, ali uz
potrebnu dozu opreza".
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
21/22
21
9. Literatura
Houpt, J.V. (1999.), International activities of U.S. banks and in U.S. Banking Markets,Federal Reserve Bulletin, str.5.
Ivanov. M, Stojanovi A., Globalizacija i internacionalna financijska infrastruktura,Suvremena fianncijska trita-zbir radova raznih autora, literatura za PDS Financije i
bankarstvo, autor dr.sc. V. Leko
Madura, J.., International markets and institutions, Commercial bank operations, str 525
Prga I., verko I., Znaajke malih banka i njihova budunost, Raunovodstvo i financije,Zagreb, ISSN 0650-4506-50 (2004), 4; str. 81-87.
http://www.bankamagazine.hr/brojevi/2006/2006-01-f/godina-divova
http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/3558878.stm
http://www.bis.org/events/conf060619/cumming.pdf
http://www.bis.org/publ/cgfs25.pdf
http://www.bis.org, Foreign direct investment in the financial sector of emerging marketeconomies, Committee on the Global Financial System
http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=378
www.hnb.hr, Priopenje za javnost, 13. rujna 2006.g, Smanjen inozemni dug
http://www.hnb.hr/supervizija/basel2/h-rezultati-upitnika-o-novom-bazel-spozazumu.pdf?tsfsg=db97bea5f81d149f5db338905f5c125c
http://www.nbs.yu/serbian/statistika/index.htmhttp://www.pbz.hr/default.asp?ru=614&gl=200609050000001&sid=&jezik=1
http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00002&BR=003360&DA=20040712
http://www.splitskabanka.hr/download/SG-SB_Press%20release30-06.doc
www.socgen.com
http://www.vecernji-list.hr/home/manager/624350/index.do
http://www.vlada.hr/default.asp?gl=200510170000004
-
8/13/2019 Globalizacija u bankarstvu
22/22