rm 02 podela racunarskih mreza
Post on 10-Sep-2015
255 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
-
Lekcija 2
Ra narske mreeRa narske mreeRaunarske mreeRaunarske mreePodela raunarskih
mrea
177
-
UvodUvod
Podela raunarskih mrea je mogua po vie Podela raunarskih mrea je mogua po vie kriterijumaR k di i bl t Raunarske mree su dinamina oblast u kojoj su este promene svaki pokuaj striktne kategorizacije osuen je
na kratkotrajnu tanost
178
-
UvodUvod
U odnosu na medijum koji se koristi za prenos podataka raunarske mree mogu biti:g
ine (kablirane) mree beine mree
P t l ij k biti Po topologije raunarske mree mogu biti: Bus network
Star network Star network Ring network Mesh network Star-bus network
179
-
UvodUvod
Po vremenskoj postojanosti raunarske mree mogu biti: fiksne privremene
Po prostoru na kome se prostiru raunarske mree mogu biti:biti:
Personal Area Network (PAN) Local Area Network (LAN)
Metropolitan Area Net ork (MAN) Metropolitan Area Network (MAN) Wide Area Network (WAN) Global Network (Internet)
180
-
UvodUvod
Po arhitekturi (funkcionalnom odnosu Po arhitekturi (funkcionalnom odnosu lanova) raunarske mree mogu biti:
Host based Host-based Klijent-server
P t Peer-to-peer
181
-
Kablirane mreeKablirane mree
Postoji fiziki kanal (kabl) za prenos podataka Otporan je na spoljne uticaje i grekep j p j j g Tendencija kod kabliranih raunarskih mrea
iskorienje ve postojeih kabliranih infrastruktura (telefonija, kablovska televizija, mrea za distribuciju elektrine energije i sl.) u cilju smanjenja trokova
Postoje situacije u kojima nije mogue Postoje situacije u kojima nije mogue povezivanje kablovima (brodovi, podmornice, avioni, vozila, sateliti...))
U tim situacijama se koristi beini prenos podataka182
-
Kablirane mreeKablirane mree
Kablirane mree najee koriste elektrine impulse kao nosei signal podataka.
Mana ovakvih impulsa je slabljenje u skladu sa rastojanjem i Mana ovakvih impulsa je slabljenje u skladu sa rastojanjem i podlonost uticaju elektromanetnog zraenja
Ovi nedostaci zahtevaju pojaavanje signala i zatitne slojeve kablovakablova
Drugi tip kabliranih mrea su optike mree. Ove mree koriste optike kablove kod kojih je glavni nosilac podataka svetlosni signal.
Optikim mreama je mogue ostvariti znatno vea rastojanja i brzine prenosa podataka. p p
Mana optikih mrea je manja fleksibilnost kablova i visoka cena183
-
Javna telefonska mrea
Public Switched Telephone Network, PSTN Ova mrea je projektovana (davno) sa osnovnim
ilj d iciljem da se uspeno prenosi govor Komutacija veza - vrsta direktna veza
Telefonija je od izuzetnog interesa za WAN mree Telefonija je od izuzetnog interesa za WAN mree zato to je iroko rasprostranjena
Telefonija nudi vie naina prenosa informacija odTelefonija nudi vie naina prenosa informacija od izvorita ka odreditu
Komutirane veze, zakupljene linije i razne tehnologije sa k t k k t ijpaketskom komutacijom
184
-
Javna telefonskaJavna telefonska mrea
Za prenos podataka, potrebno je na oba kraja veze postaviti modeme, ureaje koji vre modulaciju i demodulaciju digitalnog signala iz raunara
Analogna transmisija i primena modemske tehnologije dostie maksimalnu brzinu od 56 kbit/stehnologije dostie maksimalnu brzinu od 56 kbit/s pomou savremenih modulacionih tehnika (TCM -Trellis Coded Modulatiori), kao i tehnika kompresije) p j
Pri D/A i A/D konverziji javlja se um Modem od 56 kbit/s pri najboljim uslovima moe
postii brzinu izmeu 45 i 50 kbit/s185
-
Javna telefonska mrea
Dial-up analogna veza nalazi primenu: U povezivanju kunog raunara sa Internetom, Kunog raunara sa LAN mreom na poslu, Kao i backup veza u WAN mrei kada otkae servis preko
kojeg je WAN mrea primarno realizovanakojeg je WAN mrea primarno realizovana Raunarski modemi mogu biti interni i eksterni
Interni modem se postavlja u slot na matinoj ploi p j j praunara i na poleini ima utinicu RJ-11
Eksterni modem je zaseban ureaj sa zasebnim napajanjem Sa raunarom je povezan serijskim kablomnapajanjem. Sa raunarom je povezan serijskim kablom (RS-232) ili putem USB magistrale
186
-
Javna telefonska mrea
Iznajmljene linije To su telekomunikacione (analogne ili digitalne) veze koje meusobnoTo su telekomunikacione (analogne ili digitalne) veze koje meusobno
spajaju dve udaljene lokacije Nepotreban je telefonski broj uesnika, zato to je svaka strana u
komunikaciji u stalnoj vezi sa drugom stranomkomunikaciji u stalnoj vezi sa drugom stranom Koriste se za telefoniju, prenos podataka i Internet servise Brzine su 64k, 128k, 256k, 512k ili 2Mb/s
Plaaju se paualno bez obzira na stepen korienja Plaaju se paualno, bez obzira na stepen korienja Iznajmljena linija ide do lokalnog telekom operatera, a veza od njega
je realizovana nekom drugom tehnologijom, npr. frame relay. Krajnjem korisniku se garantuje kvalitet uslugekorisniku se garantuje kvalitet usluge
187
-
Javna telefonska mrea
Paketske tehnologije Problem neefikasnog korienja skupih komunikacionih ob e ee as og o e ja s up o u ac o
resursa se reava uvoenjem koncepta virtuelnih kanala Kapacitet linije se deli izmeu vie korisnika, a statistikim
lti l k i j b b j fik t k i jmultipleksiranjem se obezbeuje efikasnost korienja linije
Obezbeuje se kontrola protoka podataka u skladu saObezbeuje se kontrola protoka podataka u skladu sa unapred dogovorenim parametrima
Obezbeuje se multipleksiranje razliitih tipova saobraaja i ti k ik i i li k ina istim komunikacionim linkovima
188
-
Javna telefonska mrea
X.25 ITU-T standard, protokol za WAN mree koji koristi javnu telefonsku
ili ISDN k h d kmreu ili ISDN kao hardversku osnovu Paketski prenos Slojevi 1 do 3 OSI modela X.25 je razvijan u vreme loijih prenosnih linkova Viestruki mehanizmi za detekciju i korekciju greaka koji su
implementirani na 2. i 3. OSI sloju, postali su nepotreban teret obrade p j , p ppaketa u vorovima mree
Novije tehnologije iskoristile su manje verovatnoe pojave greaka modernih WAN linkova, za bri i jednostavniji prenos podataka, j j p p
189
-
Javna telefonska mreamrea
X 25 X.25 X.25 je ipak zastarela tehnologija, brzine 64kb/s
P t j b j lik ij d t k Postoje brojne aplikacije, npr. prenos podataka vezan za finansijske transakcije, kojima odgovaraju relativno mali protoci, a visokaodgovaraju relativno mali protoci, a visoka pouzdanost i veliko iskustvo
Primeri primene: Preuzimanje podataka iz nacionalnih i meunarodnih baza podataka Saobraaj od terminala ka serverima (Transactions Processing) Prenos fajlova
El kt k t Elektronska pota Bankomati (ATM - Automatic Teller Machines), itd
190
-
Javna telefonska mrea
F l Frame relay Mrea radi sa uspostavljanjem direktne veze
N t ji k t l k iti lj j t k Ne postoji kontrola greaka niti upravljanje tokom podatakaPaketi se na strani predajnika isporuuju u Paketi se na strani predajnika isporuuju u strogom redosledu
Njegova najvanija primena je u povezivanju j g j j p j p jLAN mrea koje su lokacijski udaljene
191
-
Javna telefonska mrea
ATM Asynchronous Transfer Mode je mreni standard zaAsynchronous Transfer Mode je mreni standard za
prenos podataka na velikim brzinama Prenosi informacije korienjem kratkih paketa fiksne
d i k ji i j lijduine koji se nazivaju elije elije omoguavaju prenos svih oblika informacija - od
govora do podataka - preko bilo kojeg komunikacionoggovora do podataka preko bilo kojeg komunikacionog medijuma - optikih vlakana, bakarnih parica, kabla
Koristi se u telefonskim sistemima za interni prenos d k IP kpodataka, a esto za prenos IP paketa
192
-
Beine mreeBeine mree
Rade bez korienja komunikacionih kanala u vidu kablova Za prenos podataka koriste se radio talasi ili svetlosni
signali Podela u odnosu na udaljenost:
Beine mree kratkog dometa: Beine mree kratkog dometa: Bluetooth
Beine mree srednjeg dometa:IEEE 802 1 IEEE 802.1
Beine mree velikog dometa: Satelitske mree
M bil l f ij Mobilna telefonija Paging mree 193
-
Topologijap g j
O LAN t l ij i t l (b ) Osnovne LAN topologije: magistrala (bus), prsten (ring) i zvezda (star)
Toplogije se mogu odnositi na fiziku i logiku Toplogije se mogu odnositi na fiziku i logiku strukturu
194
-
Topologija
P t t t l ij Prstenasta topologija
195
-
Veliina LAN
Osnovni tip mree Prostorno ograniena
196
-
Veliina
WAN WAN Nije prostorno ograniena mrea WAN mreu ini veliki broj povezanih lokalnih mreaj p Neke od tehnologija za povezivanje LAN-ova su: E1(T1),
E3(T3), ATM, ISDN, ADSL, Frame Relay, radio veze itd. Ove mree se nazivaju i okosnice ili kima mree Ove mree se nazivaju i okosnice ili kima-mree (backbone)
197
-
FunkcionalniFunkcionalni odnos lanova
Ovaj odnos se odreuje na osnovu arhitekture aplikativnog sloja
Tri osnovne arhitekture aplikacija: Host-based arhitektura Klijent-server Peer-to-peer
198
-
Host-based mreeHost based mree
Zasnovane na jednoj od najstarijih mrenih arhitektura Mainframe raunar na koga su povezani terminalig p Mainframe raunar obavlja sva izraunavanja dok
terminali slue samo kao interfejs sa korisnicimaN k d i bili i t k i i bil j Nekada su procesori bili izuzetno skupi i bilo je neracionalno koristiti ih u korisnikim raunarima
Razlog zbog koga je host-based arhitektura danas uRazlog zbog koga je host based arhitektura danas u upotrebi
nije velika razlika u ceni izmeu terminala i centralnih servera ve je u pitanju smanjenje trokova krozservera ve je u pitanju smanjenje trokova kroz centralizovanu administraciju
199
-
Klijent-server mree
Mree u kojima postoje namenski serveri Mree u kojima postoje namenski serveri Namenski server je raunar ija je jedina uloga opsluivanje ostalih lanova mree i ne koristi se kao klijent ili radna stanica Serveri su optimizovani da brzo opslue zahteve mrenih klijenata i Serveri su optimizovani da brzo opslue zahteve mrenih klijenata i osiguraju bezbednost datoteka i direktorijuma
Vei broj servera raznovrsni poslovi
200
-
Klijent-server mreemree
Vrste servera Vrste servera Server za datoteke i tampanje Server za aplikacije
K ik i i Komunikacioni server FTP server Specijalizovani serveri (DNS, DHCP, ...)
Virtualizacija servera - predstavlja korienje specijalnog sistemskog proirenja operativnog sistema koje omoguava kreiranje veeg broja "logikih" raunara koji dele stvarne (fizike) resurse
Klasteri: kada hardverske mogunosti jednog raunara nisu u stanju da odgovore potrebama velikog broja korisnika servisastanju da odgovore potrebama velikog broja korisnika servisa istovremeno
201
-
Klijent-server mreemree
Klijent-server arhitektura aplikacija Koreni ove arhitektura se nalaze kod mainframeKoreni ove arhitektura se nalaze kod mainframe
raunara postojanje jednog lana sposobnog za izvravanje
d t k k ji ti t lih l zadataka koji su van mogunosti ostalih lanova mree Razlika je u sledeem:
kod klijent-server arhitekture klijenti od servera dobijaju kod klijent-server arhitekture klijenti od servera dobijaju podatke koje zatim koriste u lokalnom procesu obrade
server se u vidu klijenta moe obratiti drugim serverima i d i ili di t ib i b du mrei za odreeni resurs ili distribuiranu obradu
202
-
Klijent-server mreemree
203
-
Klijent-server mreemree
Iterativna obrada zahteva Iterativna obrada zahteva Serveri sa iterativnom obradom zahteva oslukuju
na dodeljenom portu ekajui na zahtev klijentana dodeljenom portu ekajui na zahtev klijenta Nakon prihvatanja zahteva klijenta zahtevi ostalih
klijenata se odbacuju ili ekaju u ulaznom baferu j j jsve dok se prihvaeni zahtev ne obradi i rezultati njegove obrade poalju natrag klijentuM it ti b d ht j t t Mana iterativne obrade zahteva je u tome to takav pristup moe znatno uticati na performanse u smislu broja obraenih zahteva po jediniciu smislu broja obraenih zahteva po jedinici vremena
Glavna prednost iterativnog pristupa jeste 204
-
Klijent-server mree
Iterativna obrada zahteva Iterativna obrada zahteva
205
-
Klijent-server mreemree
Konkurentna obrada zahteva Konkurentna obrada zahteva Nudi bolje performanse u situacijama u kojim server
obrauje veliki broj zahteva od strane vie klijenataj j j Poboljanje pefromansi potie od mogunosti obrade vie
zahteva paralelnoParalelna obrada se postie pokretanjem novog procesa Paralelna obrada se postie pokretanjem novog procesa (ili niti procesa, u zavisnosti od operativnog sistema) za obradu zahteva kod svakog klijentskog zahtevaZ k i t j t b k l k iji ki Za ovakav pristup je potreban kompleksniji serverski softver koji se sastoji od dispeerskog dela i dela koji je zaduen za konkretnu obradu zahteva
Softver za konkurentnu obradu najee unapred pokree odreen broj procesa za obradu zahteva 206
-
Klijent-server mreemree
K k t b d ht Konkurentna obrada zahteva
207
-
P2P mree
Ne postoje namenski serveri niti hijerarhija raunara Svaki raunar funkcionie i kao klijent i kao server Svaki raunar funkcionie i kao klijent i kao server Ne postoji administrator koji bi bio odgovoran za celu
mreu Korisnik svakog raunara sam odreuje koji se resursi na njegovom
raunaru mogu deliti preko mree 208
-
P2P mree
Svaki vor P2P mree komunikaciju sa ostalim lanovima P2P mree obavlja putem j psimetrinog softvera
Predstavlja vid distrubuiranog raunarstvaj g Glavne primene su:
Razmena fajlovaj Komunikacija Distribuirana obrada ogromne koliine podatakag p Softver za zabavu
209
-
P2P mree
Decentralizovana arhitektura Ne postoji centralni registar lanova ve se otkrivanjeNe postoji centralni registar lanova ve se otkrivanje
ostalih lanova vri preko internog protokola (najee u vidu broadcast zahteva). 210
-
P2P mree
Centralizovana arhitektura Predstavlja meavinu P2P i klijent-server arhitektura Postoji centralni server iji je zadatak evidentiranje peerlano a mreelanova mree
Problemi: Prekid rada, usko grlo - performanse 211
-
P2P mree
Hibridna arhitektura Hibridna arhitektura Predstavlja varijantu centralizovane P2P arhitekture Koristi u sluajevima kada se mrea sastoji od velikog j j g
broja peer vorova i/ili uloga servera podrazumeva i dodatne operacije sem evidentiranja lanova 212
top related