problematika skladistenja rd

7/23/2019 Problematika Skladistenja RD

1/21

MEIMURSKO VELEUILITE U AKOVCU

PROBLEMATIKA SKLADITENJAREZERVNIH DIJELOVA

ODRAVANJE

Dr. sc. ivko Kondi

Mihael Gregura

Nikola urek

akovec, svibanj 2014.


2/21

Sadraj

1. UVOD ................................................................................................................................................................. 3

2. SKLADITENJE I ZALIHE .............................................................. .............................................................. 4

2.1 REZERVNIDIJELOVIIMATERIJALZAODRAVANJE...................................................................... 102.2 ZALIHENOVIHREZERVNIHDIJELOVA ......................................................... ...................................... 11

2.3 ZALIHEPOPRAVLJENIHREZERVNIHDIJELOVA ............................................................... ................ 12

2.4 ZALIHEMATERIJALAZAPOTREBEODRAVANJA.......................................................................... 12

3. UPRAVLJANJE ZALIHAMA REZERVNIH DIJELOVA I KOMPONENTI ......................................... 13

3.1. REZERVNIDIJELOVIIKOMPONENTEBEZNORMATIVAZAMJENE ......................................... 17

3.2. REZERVNIDIJELOVIIKOMPONENTESPROCIJENJENIMNORMATIVIMATRAJANJA ......... 17

4. ZAKLJUAK...................................................... ................................................................. ........................... 19

5. LITERATURA ................................................................................................................................................ 20


3/21

Gregura, urek Problematika skladitenja rezervnih dijelova

2

Popis slika

Slika 1Zalihe skladinog lanca [5].............................................................................................................. 6

Slika 2(s, S) model upravljanja zalihama [6] ............................................................................................. 7

Slika 3Odreivanje signalnih koliina RDK [3]........................................................................................ 15

Slika 4Optimalizacija trokova odravanja [1]........................................................................................ 16


4/21


3

1.Uvod

Skladitenje je planirana aktivnost kojom se materijal1dovodi u stanje mirovanja, a ukljuuje

fiziki proces rukovanja i uvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U

industrijskom poduzeu, skladite je ureeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno

odlaganje, uvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova troenja i

uporabe u procesu proizvodnje.

Iz svrhe skladitenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci:

1. Glavna zadae skladita je dinamiko uravnoteenje tokova materijala, koliinski i

prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz uinkovitu primjenu unutarnjeg

transporta, skladite treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet

osigurava tako da tok materijala tee po unaprijed odreenom redu, planski i

sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o

toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu

proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje.

2. Proces skladitenja treba realizirati uz najnie trokove skladitenja i uz najmanja

mogua financijska sredstva angairana u zalihe.

3. U skladitu se mora odravati stalna kakvoa zaliha materijala uvanjem, zatitom i

odravanjem fiziko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje,

kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha.

4. Skladite treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces

poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava

vezanih uz zalihe.

5. Svojim poslovanjem skladite treba utjecati na poveanje konkurentske sposobnosti

poslovnog sustava.

1Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali

e se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.


5/21


4

2.Skladitenjei zalihe

Razlozi za skladitenje materijala u industrijskom poduzeu mogu se prikazati na slijedeimprimjerima:

a) skladitenje sirovina

dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa,

dobavljaevo zakanjenje isporuke,

povremeni nedostatak materijala na tritu,

pojava karta u proizvodnji,

promjene u planovima proizvodnje,

b) skladitenje poluproizvoda

odstupanje od proizvodnog plana,

zastoji u proizvodnji,

razlike u trajanju tehnolokih operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih

dijelova,

razlike u veliini serija,

rad u vie smjena,

kvarovi strojeva,

razlike u kapacitetu pojedinih strojeva,

potreba za veom iskoristivou kapaciteta,

posebni zahtjevi tehnolokog procesa,

c) skladitenje gotovih proizvoda

oteana prodaja gotovih proizvoda,

kratki rokovi isporuke (uvjeti trita),

potreba osiguranja doknadnih dijelova,

d) skladitenje alata i naprava - rjeava probleme pravovremene opskrbe i

zamjene u procesu istroenih ili oteenih alata i naprava,

e) skladitenje dijelova potrebnih za odravanje opreme - nuno je radi

osiguranja ispravnosti rada strojeva i ureaja.


6/21


5

Skladini proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladitu, dok se pod

nazivom skladite podrazumijeva skladini sustav. Osnovne komponente (elementi) skladinog

sustava su:

skladini objekti (npr. zgrade)

sredstva za skladitenje i sredstva za odlaganje materijala

transportna sredstva

pomona skladina oprema

- komunikacijsko-informacijski sustav,

- sredstva za sastavljenje i rastavljanje jedininih tereta,

- sredstva za odreivanje izmjera i teine,

-

sredstva za prijevoz preko tranica i drugih neravnina,

- sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje,

- sredstva za zahvat materijala,

- pomona sredstva za povezivanje s okruenjem,

dodatna oprema

- protupoarni ureaji,

- sigurnosno-zatitni ureaji,

-

ureaji za klimatizaciju,

- ureaji za grijanje/hlaenje,

- sanitarno-higijenski ureaji,

- ureaji za odravanje istoe,

- sredstva zatite na radu.

Najvaniji cilj je smanjenje trokova cijelog sustava. Zbog toga je potrebno ispitati odnose

izmeu razliitih sudionika i njihov utjecaj na formiranje efikasne politike zaliha svakog

sudionika.


7/21


6

Da bi se objasnio ovaj problem, razmatra se distribucijski sustav u kojem jedno skladite

opsluuje niz korisnika. Pretpostavlja se slijedee:

Postoji jedinstvena politika zaliha, kojoj je cilj optimiranje trokova unutar cijelog

sustava.

Onaj tko donosi odluku, ima uvid u podatke o zalihama kod svakog naruitelja i u

skladitu.

Pod ovim uvjetima model upravljanja zalihama u lancu daje efikasan nain optimiranja

sustava. Ovaj model primjenjiv je za upravljanje znatno kompleksnijim logistikim sustavima.

Zalihe u lancu (u ovom sluaju to je skladite) jednake su njegovim stvarnim, fizikim

zalihama i svim zalihama put dolje u lancu (do najnie razine, odnosno one koja predaje robu

konanom kupcu). Npr. za promatrano skladite, te su zalihe jednake zalihama u tom skladitu,

plus roba u transportu prema maloprodajnim uesnicima, plus roba na njihovim skladitima.

Odgovarajua pozicija zaliha u lancu skladita ubraja i koliinu robe u narudbama prema

dobavljau koja jo treba stii (slika 1.).

Slika 1Zalihe skladinog lanca[5]


8/21


7

Slika 2(s, S) model upravljanja zalihama [6]

Kod (s, S) modela upravljanja zalihama prikazanog na slici 2, naruuje se koliina proizvoda(Q) kad je razina zaliha manja ili jednaka razini ponovnog naruivanja (s), a pritom je vrijemeizmeu narudbi promjenjiva varijabla. Koliina proizvoda kojise naruuju (Q) je razlika razinenadopune (S) i razine ponovnog naruivanja (s). Podrazumijeva se da je vrijeme dobave

proizvoda (L) nepromjenjivo, a dobavni ciklus promjenjiv i zavisan od potranje.

Ovo omoguava slijedei efikasan pristup upravljanju zalihama:

1. Pojedini naruitelji na najnioj razini (ovdje maloprodajna mjesta) odravaju zalihe

prema prije opisanom (s, S) modelu. Toka nove narudbe s i nivo naruivanja S ,

pronalaze se za svakog naruitelja prema prije opisanim modelima.

2. Politika odravanja zaliha skladita, bazira se na poziciji zaliha u lancu skladita. Na ovoj

osnovi izraunavaju se nivoi si Sza skladite. Skladite alje narudbu za popunjavanjezaliha u svom lancu do pozicije S, svaki put kada pozicija tih zaliha padne na s.


9/21


8

Toka s, koja oznaava poziciju novog zahtjeva izraunava se iz:

gdje su:

Le = Vrijeme isporuke kroz lanac promatranog uesnika, definirano za ovaj sluaj kao

vrijeme isporuke robe od skladita do kupca,plus vrijeme isporuke od dobavljaa do

skladita.

AVG = Prosjena krajnja potranja prema svim maloprodajnim mjestima (prosjena

zbrojena potranja).

STD = Standardna devijacija takve potranje.

Ova tehnika uspjeno se moe primijeniti za optimiranje sloenijih logistikih lanaca, koji

imaju vie nivoa, uz uvjet osiguravnja centraliziranog odluivanja i ukupne raspoloivosti

informacija za donositelja odluka.

Ukupne potrebe za odravanjem odreenog tipa ureaja mogu se klasificirati napotrebe za

preventivnim i na potrebe za korektivnim odravanjem. U realizaciji je teko tono razdvojiti

preventivno od korektivnog odravanja, pa se i u teoriji odravanja barata s razliitim

definicijama i razgranienjima preventivnog i korektivnog odravanja. Meutim, uobiajeno je u

preventivno odravanje ubrojiti sve one radnje odravanja, koje nisu posljedica takve

neispravnosti ureaja, koja stvarno jeste prekinula izvrenje rada ureaja prema namjeni. S druge

strane, radnje odravanja kojima seotklanjaju posljedice otkaza, koji je nastao pri izvravanju

zadatka prema namjeni ureaja, ubrajaju se u korektivno odravanje (koje se nekad naziva

naknadno ili neplansko). Bez obzira rade li se o jednom ili drugom tipu , u veini sluajeva, za

efikasnu akciju potrebni su rezervni dijelovi.

Model prorauna optimalnih koliina rezervnih dijelova

Asortiman rezervnih dijelova zavisi od strukture tehnikog sustava, pogodnosti za odravanje

i mogunosti popravka ureaja. Koliine priuvnih dijelova zavise od pokazatelja pouzdanosti,

broja jednakih dijelova u tehnikom sustavu, broja tehnikih sustavana odravanju (za koje se

nabavljaju priuvni dijelovi), zahtjeva za raspoloivost tehnikog sustava te prihvatljivosti

trokova zaliha priuvnih dijelova. Jedan od naina za normiranje priuvnih dijelova je i

matematiko modeliranje koje povezuje vjerojatnost da e priuvni dio biti u zalihi kad zatreba,


10/21


9

pouzdanost dijela, ekonomske parametre trokova zaliha i zastoja, parametre koliina i

rasporeda tehnikih sredstava, te strukturu i parametre sustava snabdijevanja zalihama. Kako za

veinu dijelova vrijedi da je intenzitet kvara konstantan, zahtjev za koliinom priuvnih

dijelova raunamo po Poissonovoj raspodjeli pa vrijedi izraz:

Gdje je P(r)vjerojatnost da e bitirili manje zahtjeva za i-ti priuvni dio,Nbroj tehnikih

sustava na odravanju (za koje se osiguravaju zalihe),nbroj i-tih dijelova, koji se proraunavaju

kao priuvni dijelovi u tehnikom sustavu, intenzitete otkaza i-tog dijela, tvrijeme rada

tehnikog sustava, za koje se proraunavaju zalihe,rkoliina (broj) priuvnih dijelova zai-ti dio.

Intenzitet otkaza elemenata

Razdoblje korisnog ivotnog vijeka je razdoblje aktivnog koritenja elemenata ili ureaja a

karakteriziraju ga sluajni otkazi, razliitog uzroka ili porijekla, uz koje se povremeno

pojavljuju poneki otkaz usred starosti ili istroenosti. Zbog toga intenzitete otkaza (t) lagano

raste s vremenom. No za praksu stvarna kosa linija (t) aproksimira horizontalnom, ija

vrijednost na ordinati je srednja vrijednost u toku razdoblja. Na taj nain dobiva se konstantna

vrijednost intenziteta otkaza s kojom je mnogo jednostavnije raunati s zanemarivim grekama.

U primjeni se nalazi vie modela za proraun intenziteta otkaza elektronikih elemenata i

sustava. Jedan od najpoznatijih modela za proraun intenziteta otkaza elektronikih elemenata,

koji je izraen za potrebe amerikih oruanih snaga, a rabi ga veina proizvoaa profesionalnih

elektronikih ureaja u svijetu je prirunik za predvianje pouzdanostiMIL- HDBK 217 B, C,

D, E i F. Slovne oznake oznaavaju inaicu prirunika, koji se svakih nekoliko godina aurira

temeljem ralambi podataka o otkazima i novih tehnikih i tehnolokih dostignua (novi

sastavni dijelovi, tehnologije izrade i sl.). Podaci o intenzitetu otkaza elemenata po vrstama i

podvrstama sistematizirani su u odgovarajue tablice. Modeli za proraun intenziteta otkazaelemenata, prema ovom priruniku, zavise od vrste elemenata, ali imaju opi oblik:

Izraz se sastoji od tri osnovna parametra: temeljnog intenzitete otkaza koji se isitava iz

tablica, imbenika okoline rada sredstva i pokazatelja kvalitete elementa. Na to se dodaju

imbenici koji se odnose na grupu, nain konstrukcije, nain koritenja, primijenjeni napon itd.


11/21


10

Reciprona vrijednost intenzitetu otkaza je prosjeno srednje vrijeme izmeu dva kvara MTBF

(mean time between failures)a izraava se u satima rada.

2.1 REZERVNI DIJELOVI I MATERIJAL ZA ODRAVANJE

Jedan od osnovnih elemenata logistike podrke je osiguranje rezervnih dijelova i

materijala za odravanje. Rezervni dijelovi su oni sastavni dijelovi tehnikog sustava koje

treba drati u zalihama u odredenim koliinama, a materijali za odravanje su materijali na

kojima se prije ugradnje u sustav treba izvriti odreena obrada ili dorada, kao i potroni

materijali (za ienje, podmazivanje, zavarivanje, hlaenje i slino).

Uspjeno praenje rada postrojenja ima za cilj preventivno djelovanje u cilju sprijeavanja

pojava otkaza zamjenom planiranih ili popravkama oteenih dijelova. Da bi se to uspjeno

obavljalo potrebno je osigurati potrebnu koliinu rezervnih dijelova. Prekomjerne zalihe

rezervnih dijelova nepotrebno angairaju dodatna sredstva to poveava trokove poslovanja.

Uz to prekomjerne zalihe ne znae uvijek i dobru opskrbljenost rezervnim dijelovima. U

tim sluajevima moe se dogoditida stvarne zalihe nekih rezervnih dijelova ne osiguravaju

potreban broj drugih rezervnih dijelova. Radi toga neophodno je dobro planiranje i praenje

zaliha rezervnih dijelova. To se postie optimizacijom i kontrolom zaliha rezervnih dijelova.

Ovaj postupak obuhvaa osnovne aktivnosti koje se u daljnjem radu optimizacije uklapaju

automatsku obradu podataka.

Upravljanje i kontrola zalihama rezervnih dijelova ima sljedee faze:

- odluka o uvoenju upravljanja i kontrole zalihama rezervnih dijelova

- izrada projekta i odredivanje nositelja tog projekta koji e oformiti ekipu za rad na

projektu upravljanja zalihama

- izbor kriterija za izradu projekta te analiza izabranih kriterija nakon procjene projekta

- izrada liste rezervnih dijelova, pri emu se prvo izradi lista rezervnih dijelova za kojepostoji dokumentacija, a potom se izradi lista rezervnih dijelova bez dokumentacije.

Ukoliko se namjerava vriti supstitucija nabavki rezervnih dijelova i oslanjanje naizradu u vlastitim radionicama potrebno je kompletirati dokumentaciju svih rezervnih

dijelova,


12/21


11

- odredivanje broja potrebnih rezervnih dijelova za krai i za dulji vremenski period, uzdefiniranje zaliha po minimumu i po maksimumu

- izbor modela za praenje zaliha ipotreba rezervnih dijelova, sa razradom organizacijeovih aktivnosti, a ovaj model treba obuhvatiti sljedee osnovne grupe poslova: izrada

kodeksa rezervnih dijelova radi osiguranja kontrole zaliha u svim skladitima,planiranje potreba za navedeni krai i dui period, voenje zaliha u optimalnimkoliinama, izrada periodinih pregleda zaliha, definiranje kritinih zaliha, izdvajanjenepotrebnih zaliha (po pozicijama) i drugo.

U osiguranju rezervnih dijelova kao dijela logistike podrke spadaju i aktivnosti:

- planiranje rezervnih dijelova (nabava od proizvodaa ili vlastita proizvodnja tih

dijelova)

- formiranje kartoteke za planiranje i praenje stanja rezervnih dijelova (nain prijema,izdavanja i skladitenja)

- analiza utjecaja postojeeg stanja za1iha rezervnih dijelova na pouzdanost radasustava

- analiza mogunosti utede smanjenja zaliha rezervnih dijelova uz zadravanjeodobrene razine pouzdanosti.

2.2ZALIHE NOVIH REZERVNIH DIJELOVA

Za potrebe odravanja strojeva i opreme je potrebno posjedovati zalihe rezervnih

dijelova, kako bi odravanje bilo spremno odgovoriti na veinu zahtjeva za otklanjanjem

otkaza. Zbog stohastike prirode pojave otkaza, planiranje zaliha rezervnih dijelova je

izuzetno sloen proces i razlikuje se od planiranja zaliha repromaterijala koje koristi

proizvodnja.

Prilikom planiranja zaliha rezervnih dijelova, potrebno je uzeti u obzir svako mjesto

ugradnje posebno, za svako mjesto je potrebno odrediti oekivani broj otkaza (zamjena)

tokom planiranog vremenskog perioda i na kraju sve dobivene vrijednosti zbrojiti. Ova

suma predstavlja potreban broj promatranih elemenata u planskom periodu. Na tu

vrijednost je potrebno dodati koliinu dijelova koji e biti utroeni tokom preventivnih

intervencija, kao i koliinu dijelova koji slue kao kompenzacija nepredvienih okolnosti.


13/21


12

Ovo je ukratko opisan postupak planiranja zaliha rezervnih dijelova, koji treba provesti

za svaku stavku na skladitu rezervnih dijelova, odnosno za svaki dio tehnolokog sustava

koji otkazuje, odnosno, koji je predmet odravanja. Potrebno je jo napomenuti da se, sa

aspekta odravanja, isti dio od razliitih proizvoaa tretira kao razliiti dio.

2.3

ZALIHE POPRAVLJENIH REZERVNIH DIJELOVA

Nakon provoenja intervencije odravanja, kada se izvri zamjena otkazalog dijela

tehnolokog sustava, zamenjeni dio ide na procjenu: da li je mogue, nekim postupkom

reparature, vratiti tom dijelu izgubljenu karakteristiku (zbog koje je nastao otkaz) i na taj

nain ga osposobiti za ponovnu upotrebu. Na ovaj nain se tede financijska sredstva koja

bi bila utroena za nabavku novog rezervnog dijela. Ukoliko je mogue obnoviti otkazali

dio, taj postupak se provodi i obnovljeni dio se odlae u skladite popravljenih rezervnih

dijelova.

Planiranje i nabavka, radi popunjavanja ovih zaliha, ne postoji. Ove se zalihe

popunjavaju i prazne onako kako otkazuju dijelovi koje je mogue reparirati, odnosno,

kako otkazuju dijelovi koje je mogue zamjeniti repariranim rezervnim dijelovima koji se

nalaze na skladitu.

2.4ZALIHE MATERIJALA ZA POTREBE ODRAVANJA

Pored rezervnih dijelova, za potrebe odravanja postoje i zalihe materijala koji se

koriste tokomprovoenja intervencija otklanjanja otkaza.

Kao primjer za ovu vrstu zaliha moe posluiti sredstvo za ienje i odmaivanje.

Ovo sredstvo nije rezervni dio, ali ga je nuno posjedovati na zalihama, kako bi

intervencija otklanjanja otkaza bilaprovedena na najbolji mogui nain.

Zbog prirode potronje ovih materijala, oni se ne izdaju za svaku intervenciju za koju su

potrebni, ve se uzima koliina koja je vea nego to je potrebno za jednu intervenciju,

odnosno uzima se, npr. jedno pakovanje, i tada izvrilac odravanja koristi to pakovanje na

svim intervencijama gdje je to potrebno, sve dok ga ne po troi. Praksa je pokazala da je

najekonominije ove zalihe drati u istom prostoru kao i rezervne dijelove.


14/21


13

3.Upravljanje zalihama rezervnih dijelova i komponenti

Potreba za RDK proistie iz prirodnog procesa starenja i kvarenja pojedinih elemenata

koji se javljaju tijekom rada ali i kada su van uporabe. Razlog tome je izloenost elemenata

djelovanju trenja, zamora, korozije, unutarnjih strukturnih promjena kao i lomova i

oteenja drugih elemenata i havarija izazvanih neplaniranim prirodnim katastrofama

(poplave, poari, potresi) ili ratom.

Upravljanje zalihama rezervnih dijelova i komponenti (RDK) kao i osnovnih i

pomonih materijala za potrebe odravanja predstavlja sloen proces, koji u odnosu na

upravljanje zalihama materijala za proizvodnju ima niz specifinosti. Izmeu ostalog to su:

- potronja rezervnih dijelova i komponenti i jednog dijela osnovnih i pomonihmaterijala nema definiranu potrebu, potreba za njima ima sluajni karakter,

- zbog svoje sloenosti, te male koliine koja se naruuje, rezervni dijelovi ikomponente imaju relativno, izuzev za standardnu trgovaku robu, dugi rokisporuke,

- rezervni dio i komponenta ne zastarijevaju s vremenom ukoliko ne bude

rekonstrukcija ili modernizacija,

- za pojedine rezervne dijelove i komponente, s obzirom na starost opreme, ponekad

ne postoje raniji proizvoai (promjena programa, prodaja tvrtke, steaj tvrtkeitd.),

- mnogi RDK su proizvodi visokih zahtjeva tonosti i kvalitete funkcije, mjera ioblika te ih nije lako usvojiti u redovitoj proizvodnji,

- esto se RDK kod razliitih proizvoaa proizvode po razliitim standardima teimaju razlike koje onemoguavaju direktnu zamjenu,

-

vrijednost RDK podlona je mnogim utjecajima, tako da su razlike u cijeni i ponekoliko puta (hitnost isporuke, posebni zahtjevi, nepoznati materijali itd.),

- kod starijih postrojenja nema dovoljno tehnike dokumentacije o svim RDK te sepodaci o njima uzimaju tek nakon kvara (nakon rastavljanja).


15/21


14

Veliki broj metoda kojima se relativno dobro i tono mogu odrediti potrebe materijala

mogu se svrstati u tri skupine:

- Metode koje se temelje na klasinim izrazima ekonomine koliine nabave.Polazei od pretpostavke da se radi o jednakomjernoj potronji rauna se koliina

nabave prema trokovima skladitenja, trokovima zaliha i trokovima nabave itransporta.

- Metode koje se temelje na dinaminim koliinama nabave i metodama zaizraunavanje potreba za pojedina vremenska razdoblja (Wagner - Whitinovametoda, Leat - Unit - Cost metoda, Cost - Balancing metoda, Part - Period metoda

itd.). Ove metode uzimaju u obzir pored trokova i promjene potreba u pojedinimrazdobljima.

- Nove metode zasnovane na dnevnim potrebama proizvodnje od kojih su

najpoznatije MRP (Materijal Requirements Planning) planiranje potreba materijala

i JIT (Just In Time) metoda Japanske proizvodne filozofije (proizvodnja bez zaliha)po kojoj se materijal isporuuje u vremenu poetka prve operacije odnosno uvremenu potrebe za njim.

Meutim, nijednaod ovih metoda ne moe se direktno koristiti za osiguranje potrebnih

RDK. Istina je da se neke od metoda iz ovih skupina mogu koristiti za pojedine materijale

potrebne za odravanje (pomoni materijali, potroni materijali) ali problematika izbora,

naruivanja i skladitenja RDK zahtjeva posebne pristupe i metode za rad.

Izbor koliineRDK na zalihi predstavlja jedan od sloenih, a po ekonomskom znaaju

veoma utjecajnih faktora na rezultate poslovanja.

Kako se vidi na slici 3, planiranju RDK za potrebe odravanja pristupa se sustavom

stalnih ciklusa narudbi, tj. na fiksnim periodima izmeu dvije narudbe, gdje naruena

koliina RDK varira.


16/21


15

Slika 3Odreivanje signalnih koliina RDK [3]

Zmaxmax zalihe

Zpzalihe na kraju ciklusa TC, tj u momentu pregleda kartoteke

Zizaliha koja je potrebna za potronju tijekom roka isporuke

Zmin minimalna zaliha koja osigurava situaciju protiv ispadanja VAN

ZALIHA uslijed poveane potronje.

Qtnaruena koliina

Tcciklus pregleda stanja zaliha

Tirok isporuke

Na slici 4 je pokazana (pojednostavljeno) suprotnost zahtjeva da zastoji budu to manji

(raspoloivost opreme to vea), a da istovremeno trokovi odravanja budu to manji.


17/21


16

Slika 4Optimalizacija trokova odravanja [1]

Vee vrijeme zastoja dovodi do veih trokova zastoja (trokovi kada tehniki sustav,

ne radi, nema proizvodnje), krae vrijeme zastoja ostvaruje se s poveanim, trokovima

zastoja. Potrebno je uskladiti ova dva suprotna zahtjeva.

Izbor metoda i naina odreivanja potrebnih zaliha RDK i materijala potrebnih za

odravanje, razliit je za razliite vrste opreme, za razliite strategije odravanja te za

logistike podrke odreivanja RDK.

Odreivanje koliine zupastih pumpi za podmazivanje na tokarskim strojevima (kojih

na primjer imamo 10 u primjeni) je razliito od odreivanja koliine pogonskih motora

napojnihpumpi kod nuklearne elektrane. I sam pojam RDK je razliit: po definiciji to su

svi dijelovi i sklopovi jednog stroja ili postrojenja za koje se predvia zamjena u ivotnom

vijeku stroja ili postrojenja.

Meutim urazliitim postrojenjima, linijama i strojevima kao RDK se ponekad definira

i sklop ili dio koji je to zbog svog znaajaza radni proces (motor kod kombajna) i ako nije

predvien kaoRDK.


18/21


17

Cjelokupne potrebne zalihe RDK i materijala za potrebe odravanja moemo podijeliti

u sljedee skupine:

- RDK koje to nisu po definiciji ali su odgovorni sklopovi ije bi naruivanje ili izradatrajali jako dugo,

- RDK prema preporuci proizvoaa, naem iskustvu ili iskustvu drugih kojem se moeprema normativima odrediti oekivani vijek trajanja,

- RDK koji se zamjenjuju pri svakom rastavljanju ili prema tono utvrenim radnim ilivremenskim ciklusima ili planskim popravcima,

- osnovni materijali za izradu rezervnih dijelova u vlastitim radionicama za odravanje,

- pomoni materijali za potrebe rada odravatelja,

-

potroni materijali za potrebe rada odravatelja.

3.1.

REZERVNI DIJELOVI I KOMPONENTE BEZ NORMATIVA ZAMJENE

Ovoj skupini pripadaju sloeniji RDK koji nemaju definirani niti preporueni ciklus

zamjene, ali mogue je da doe do kvara koji uzrokuje velike zastoje (transportna osovina

bagera, elektromotor pogona pei, glavno ue katarke bagera ili na dizalici itd.). To su

sloeni i skupi sklopovi iju koliinu na zalihi raunamo samo ako imamo vei brojstrojeva ili linija za koje su potrebni. U ostalim sluajevima se kontrolom stanja pokuava

ranije doi do podataka o poetku rada s oteenjem, odnosno o pojavi oteenja te u

vremenu koje preostaje za rad osigurati novi RDK.

3.2.REZERVNI DIJELOVI I KOMPONENTE S PROCIJENJENIM NORMATIVIMA

TRAJANJA

U ovoj skupini nalaze se RDK za koje moemo izraunati ili imamo preporuke za

ciklus do zamjene koji odgovara vremenu SVIK (srednje vrijeme rada izmeu kva rova) ili

SVRK (srednje vrijeme rada do kvara), tj. njegova zamjena se obavlja za vrijeme kvara ili

oteenja.


19/21


18

Postoji vie naina na koje moemo odrediti ovaj ciklus:

- preporuka proizvoaa (u svojem uputstvu za odravanje proizvoa preporuujevrijeme zamjene ili koliinu RDK na zalihi). Obino se ove vrijednosti odnose na

jedan stroj.

-

preporuke instituta koji su pratili ponaanje opreme u eksploataciji te na osnovitoga izradili kataloge za odredene skupine opreme o oekivanom vijeku trajanja

pojedinih RDK na opremi,

- procjena na temelju vlastitih iskustava,

- proraun prema pokazateljima potronje,

- metodama upravljanja zalihama sa sluajnom potronjom.

Preporuke proizvoaa sadranesu obino u uputama za eksploataciju ili za odravanje.

Prilikom isporuke i instaliranja opreme, dostavijaju se i RDK sadrani u ugovoru. Koliina

se obino daje kao ukupna preporuena koliina. Ponekad se daju i normativi zamjene.

Preporuke instituta sadre istraivanja obavljena na pojedinim skupinama opreme

statistiki obraena te dana u obliku oekivanih zamjena na opremi (brtva na kuitu

pumpe procuri nakon prosjenih 15 godina).

Procjene na temelju vlastitih iskustava sadresreene podatke o zamjeni RDK, koji se

vode na kartama opreme ili se obraujupraenjem radnih naloga na raunalu.

Proraun prema pokazateljima potronje zasniva se na praenjupotronje u dugom nizu

godina. Na temelju toga moe se doi do procjene godinjih potreba uz mogue sljedee

pogreke:

- pojedini RDK imaj vei SVIK od jedne godine,

- oprema stari te u dijelu opreme dolazi do poveane potrebe za RDK.


20/21


19

4.Zakljuak

Odravanje igra vanu ulogu pri osiguranju raspoloivosti i pouzdanosti strojeva i opreme.

Kvarovi mogu dovesti do ozbiljnih zastoja u proizvodnji, prekidu davanja usluga ili havarija koje

su opasne po okolinu ili zdravlje ljudi. Raspoloivost rezervnih dijelova i komponenti u trenutku

nastajanja kvara, meu najvanijim je imbenicima koji vode k smanjenju zastoja i spreavanju

njegovih posljedica. Zbog toga logian pristup rjeavanju problema raspoloivosti rezervnih

dijelova i komponenti lei u osiguranju njihove dovoljne koliine na zalihi kako bi odmah bili

dostupni kada se kvar dogodi. S druge strane, skladite je ogranieno prostorom i trokovima.Prema tome, kljuni imbenik je odrediti adekvatnu razinu rezervnih dijelova na zalihi tako da se

uravnotee trokovi dranja zalihe i trokovi zastoja zbog nedostatka rezervnog dijela na zalihi u

trenutku kada se dogodi kvar.


21/21


20

5.Literatura

[1] MAJDANDI, Niko; Strategije u odravanju i informacijski sustavi odravanja; Strojarski

fakultet, Slavonski Brod 1999.

[2] SEBASTIJANOVI, Slavko; Osnove odravanja strojarskih konstrukcija; Strojarski

fakultet, Slavonski Brod 2002.

[3] KONDI, ivko; Prezentacije predavanja iz Odravanja

[4] BEKER, Ivan i STANIVUKOJEVIDragutin; Logistika - zalihe

[5] VEA, Ivica; Upravljanje zalihama i skladino poslovanje

[6] IC, Samir; Doktorski rad Optimizacija upravljanja zalihama dobavljakih lanaca; Rijeka

2014.

problematika skladistenja rd

Documents