Transcript
  • UNIVERZITET U SARAJEVUUNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTETFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJEZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

    MULTIMODALNI TRANSPORT

    Tema: CARGO TERMINALI

    Sarajevo, april 2011.Sarajevo, april 2011.

  • UVODUVOD

    AerodromAerodrom je je odreenaodreena povrinapovrina nana zemljizemlji ((iliili

    vodivodi) ) ukljuujuiukljuujui svesve objekteobjekte, , instalacijeinstalacije, , ureajeureaje

    iopremuiopremu kojakoja je je namnamiijenjenajenjena u u cjelinicjelini iliili

    djeliminodjelimino zaza kretanjekretanje polijetanjepolijetanje ii slijetanjeslijetanje, , tete

    boravakboravak ii opsluivanjeopsluivanje avionaaviona kaokao ii prihvatprihvat ii

    otpremotpremuu robe.robe.

    klasifikacija i podjela prema namjeni i vrsti klasifikacija i podjela prema namjeni i vrsti

    aviona koje mogu prihvatiti aviona koje mogu prihvatiti

  • CARGO TERMINALCARGO TERMINAL

    Prednost i razlozi koritenja teretnog zranog transporta:Prednost i razlozi koritenja teretnog zranog transporta:

    velika brzina prevozavelika brzina prevoza

    mogunost obavljanja prevoza na velikim mogunost obavljanja prevoza na velikim udaljenostimaudaljenostima

    mogunost obavljanja prevoza u rejone koji su mogunost obavljanja prevoza u rejone koji su nedostupni ostalim vidovima saobraajanedostupni ostalim vidovima saobraaja

    Nedostaci zranog transporta:Nedostaci zranog transporta:

    nizak koeficijent iskoritenja teine (oko 25 nizak koeficijent iskoritenja teine (oko 25 30 %)30 %)

    veliki gubitak energijeveliki gubitak energije

    vee uee potronje goriva po jedinici transporta vee uee potronje goriva po jedinici transporta nego kod drugih vidova saobraajanego kod drugih vidova saobraaja

  • Faktori razvoja cargo terminala Faktori razvoja cargo terminala

    Danas je evidentan znaajan porast obima teretnog Danas je evidentan znaajan porast obima teretnog saobraaja zranim putem i rijetki su aerodromi na saobraaja zranim putem i rijetki su aerodromi na kojima ne postoje posebni objekti i platforme za kojima ne postoje posebni objekti i platforme za prihvat i otpremu robe i pote.prihvat i otpremu robe i pote.

    Tehniko Tehniko tehnoloke inovacije koju su omoguile tehnoloke inovacije koju su omoguile intezivan razvoj teretnog zranog transporta su:intezivan razvoj teretnog zranog transporta su:

    1.1. Uvoenje u zrani saobraaj irokotrupnih Uvoenje u zrani saobraaj irokotrupnih aviona velikih kapaciteta koji su veom aviona velikih kapaciteta koji su veom tovarnom zapreminom i veim brzinama tovarnom zapreminom i veim brzinama pretovarnih i transportnih operacija obezbijedili pretovarnih i transportnih operacija obezbijedili nie trokove transportanie trokove transporta

  • Avion za prevoz tereta CARGOAvion za prevoz tereta CARGO

  • Boeing 737-400 teretna

    Boeing 737Boeing 737--400 Combi400 Combi

  • Airbus A300Airbus A300--600F600F

    Raspon krila

    147ft 1in/44.84m

    Duina

    177ft 5in/54.10m

    Visina

    54ft 3in/16.54m

    Strop

    41.000 m

    Maksimalna teina uzlijetanja

    168.000 kg ( 370400)

    Maksimalna teina pri slijetanju

    143.300 kg ( 315500)

    Bulk Drite Volumen

    11.27m3 (398ft3)

  • Karakteristike CARGO aviona BOINGKarakteristike CARGO aviona BOING

  • Slika 1: Boeing B747Slika 1: Boeing B747--400 400

    Karakteristike kargo zrakoplova B747-400

    Maksimalna teina utovara 120 t (ovisno o ruti)

    Kargo vrata 312x340

    Nosna kargo vrata 249x355

    Zapremina 590m3

    Potrebna duina pss 3390m

    Dolet 15 741km

    Brzina 940 km/h

    Palete 30

    Slika 1: Boeing B747-400

  • Karakteristike kargo zrakoplova A300

    Maksimalna teina utovara 43,5t

    Kargo vrata 358x256

    Zapremina 304m3

    Potrebna duina pss 2210

    Dolet 7050 km

    Brzina 870 km/h

    Palete 20

  • Boeing 737-200

    Karakteristike kargo zrakoplova B737-200

    Maksimalna teina utovara 15t

    Kargo vrata 215x340

    Zapremina 80m3

    Potrebna duina pss 1886m

    Dolet 5556km

    Brzina 890 km/h

  • Airbus 300 600ST Beluga

    Airbus A300-600ST (Super Transporter) ili

    Beluga je inaica standarnog A300-600

    irokotrupnog zrakoplova preraen za

    prijevoz zrakoplovnih dijelova i tereta

    velikih dimenzija. Slubeno je nazvan Super

    Transporter, ali je kasnije prihvaeno ime

    BELUGA, zbog svog izgleda koje

    podsjea na istoimenu vrstu kita.Probni let

    13.09.1994 .Uveden u upotrebu u

    septembru 1995 godine. Broj primjeraka 5

    Karakteristike:

    Najvea brzina 780 km/h; Duina 56,15 mVisina 17,24 m; Dolet 2.779 km pri optereenju od 40 tTeina zrakoplova 86 t;Maksimalna teina 155 t;Motor dva turbo mlazna motora.

  • Antonov 225- najvei kargo zrakoplov na svijetu

  • Karakteristike:

    Kargo teret: 250,000 kg (550,000 lb)

    Dimenzije vrata: 440 x 640 cm (14.4 x

    21.0 ft)

    Duina: 84 m (275.6 ft)

    Raspon krila: 88.40 m (290 ft 2 in)

    Visina: 18.1 m (59.3 ft)

    Povrina krila: 905.0 m (9,743.7 ft)

    Teina zrakoplova: 175,000 kg (385,800

    lb)

    Pogon: 6 ZMKB Progress D-18

    turbofans, 229 kN (51,600 lbf) svaki

    Potrebna duina pss: 3,500 m (11,500

    ft) sa maksimalnim teretom

    Brzina: 850 km/h (460 knots, 530 mph)

    Dolet: 14,000 km (8,700 mi) sa

    maksimalnim teretom 4,000 km (2,500 mi)

  • Komparacija zrakoplova B747-400 / A380-800 / An-225

  • Tabela 1.Tabela 1. Teretnih zrakoplovaTeretnih zrakoplova

  • 2. 2. UkljuUkljuivanje u zraivanje u zrani saobrani saobraaj transportnoaj transportno--manipulativnih jedinica integralnog transporta odnosno manipulativnih jedinica integralnog transporta odnosno

    paleta i kontejnera univerzalne ili specijalne izvedbepaleta i kontejnera univerzalne ili specijalne izvedbe

    Maksimalna bruto teina 4.626 kg / 10.200 Volumen 9,91 m3 / 350 FT3 Grahorica 120 kg / 264 Vanjske dimenzije (D x x V) 3.715 mm x 2.235 mm x 1.626 mm (125 x 88 in x 64 in u)Zrakoplova prihvaena za DC10-30 teretna, DC10-30 747, 747F, 777, 767-300

    Palete i kontejneri koji se koriste u zranom transportu

  • Palete i kontejneri koji se koriste u zranom transportu

    Maksimalna bruto teina Maksimalna bruto teina 3.175 kg / 7.000 3.175 kg / 7.000 Volumen Volumen 6,94 m3 / 245 FT3 6,94 m3 / 245 FT3 Grahorica Grahorica 180 kg / 397180 kg / 397Vanjske dimenzije Vanjske dimenzije (D x x V) (D x x V) 3.175 mm x 1.534 mm x 1.626 3.175 mm x 1.534 mm x 1.626 mm (125 x 60,4 u in x 64 in)mm (125 x 60,4 u in x 64 in)Zrakoplova prihvaena za Zrakoplova prihvaena za 747, 747F, L1011747, 747F, L1011Maksimalna Maksimalna bruto teina bruto teina 1.225 kg / 2.700 1.225 kg / 2.700 Volumen Volumen 3,4 m3 / 120 FT3 3,4 m3 / 120 FT3 Grahorica Grahorica 60 kg / 132 60 kg / 132 Vanjske dimenzije Vanjske dimenzije (D x x V) (D x x V) 1.194 mm x 1.534 mm x 1.626 1.194 mm x 1.534 mm x 1.626 mm mm (47 in x 60,4 x 64 u u)(47 in x 60,4 x 64 u u)Zrakoplova prihvaena za Zrakoplova prihvaena za 777, 767777, 767

  • Palete i kontejneri koji se koriste u zranom transportu

  • Palete i kontejneri koji se koriste u zranom transportu

  • 3. 3. Razvoj savremene tehnologije kombinovanog Razvoj savremene tehnologije kombinovanog

    kopneno kopneno -- zranog transporta kontejnera, kod koje zranog transporta kontejnera, kod koje

    se kontejneri na najduem dijelu transportnog puta se kontejneri na najduem dijelu transportnog puta

    preveze sredstvima zranog saobraaja. preveze sredstvima zranog saobraaja.

    Sredstvima kopnenog saobraaja vri se odvozno -

    dovozni transport kontejnera. Za realizaciju

    tehnologije kopneno - zranog transporta kao i kod

    drugih modernih tehnologija, bilo je potrebno da se

    steknu odreeni uslovi. Pojavom irokotrupnih

    aviona omogueno je da se u avion mogu utovariti i

    kontejneri ISO dimenzija.

  • Oblici tehnologije kopnenoOblici tehnologije kopneno--zranog zranog

    transporta konteneratransporta kontenera

  • 2.2. Struktura i tehniko-tehnoloka osnova

    cargo terminala

    CCargo terminali imaju funkciju prijema obrade i argo terminali imaju funkciju prijema obrade i

    otpreme tereta, iji zadaci se realizuju u sljedeim otpreme tereta, iji zadaci se realizuju u sljedeim

    tehnoloko organizacionim cjelinama: tehnoloko organizacionim cjelinama:

    robni transport u domaem saobraaju robni transport u domaem saobraaju

    robni transport u meunarodnom saobraaju robni transport u meunarodnom saobraaju

    transport pote i transport pote i

    slobodna carinska zonaslobodna carinska zona

  • Teretni kompleks ili cargo terminal sadri: Teretni kompleks ili cargo terminal sadri:

    teretnoteretno skladiteskladite -- objekatobjekat terminalaterminala

    teretnuteretnu pristaninupristaninu platformuplatformu -- cargo cargo

    platformuplatformu

    teretniteretni prihvatnoprihvatno -- otpremniotpremni prostorprostor

    potanskipotanski terminal terminal ii

    slobodnuslobodnu carinskucarinsku zonuzonu..

  • Sredstva mehanizacije za obradu tereta mogue je podijeliti u tri Sredstva mehanizacije za obradu tereta mogue je podijeliti u tri

    osnovne grupe i to:osnovne grupe i to:

    a) Manipulativna oprema na prihvatnoa) Manipulativna oprema na prihvatno -- otpremnom otpremnom

    prostoru koju sainjavajuprostoru koju sainjavaju: mobilna i stabilna sredstva: mobilna i stabilna sredstva

    b) Manipulativna oprema u teretnom skladitu koju b) Manipulativna oprema u teretnom skladitu koju

    sainjavajusainjavaju: mobilna sredstva stabilna sredstva: mobilna sredstva stabilna sredstva

    Manipulativna oprema za utovar Manipulativna oprema za utovar -- istovar na teretnoj istovar na teretnoj

    pristaninoj platformi koju sainjavajupristaninoj platformi koju sainjavaju: samohodne lift : samohodne lift

    platforme, vozila sa podiznom platformom, samohodni platforme, vozila sa podiznom platformom, samohodni

    transporteri, utovarivai, viljukari, autodizalice, traktor za transporteri, utovarivai, viljukari, autodizalice, traktor za

    vuu prikolica, autokarete sa kolicima, teretna vozila i dr. vuu prikolica, autokarete sa kolicima, teretna vozila i dr.

  • Prerada tereta na aerodromima vri se uopeno prema sljedeem

    redoslijedu tehnolokih operacija:

    Pri otpremanju tereta vri se: dopremanje robe do aerodroma i istovar

    u teretno skladite, vaganje i markiranje tereta, utovar tereta u avion te

    njegovo slaganje i uvrivanje tereta unutar aviona i balansiranje tereta.

    Pri dolasku tereta vre se slijedee operacije: istovar tereta iz aviona i

    utovar na transportna sredstva, istovar tereta u skladite i ostavljanje,

    transportovanje tereta do mjesta uvanja i kompletiranja, transportovanje

    tereta unutar skladita do mjesta za izdavanje i utovar tereta na

    transportna sredstva primaoca.

    Prerada tranzitnog tereta predvia niz ve nabrojanih operacija poev

    od dolaska tereta pa do njegovog otpremanja prema liniji leta. .

  • Sredstva mehanizacije za obradu tereta je mogue podijeliti u tri osnovne

    grupe:

    Manipulativna oprema na prihvatno-otpremnom prostoru

    Manipulativna oprema u teretnom skladitu

    Manipulativna oprema za utovar-istovar na teretnoj pristaninoj platformi

  • Prerada tereta na aerodromu vri se prema slijedeem

    redosljedu tehnolokih operacija:

    otpremanje tereta

  • dolazak tereta

  • prerada tranzitnog tereta

  • 2.3.Povezanost 2.3.Povezanost zranogzranog saobraajasaobraaja I I drugihdrugih vidovavidova transportatransporta

    Otprema i prihvat tereta u zranom saobraaju u Otprema i prihvat tereta u zranom saobraaju u

    najirem smislu najvanije je spojno mjesto izmeu najirem smislu najvanije je spojno mjesto izmeu

    zranog i zemaljskog saobraaja zranog i zemaljskog saobraaja

    Drugi vid saobraaja koji je mnogostruko povezan sa Drugi vid saobraaja koji je mnogostruko povezan sa

    zranim transportom je PT saobraaj. zranim transportom je PT saobraaj.

    VVeina djelatnosti eina djelatnosti se se obavlja nou u vremenu od 23 h obavlja nou u vremenu od 23 h

    do 4 h kada treba izvriti prevoz pote izmeu centara do 4 h kada treba izvriti prevoz pote izmeu centara

    PT slubi. PT slubi.

  • TabelaTabela 2. 2. NajveiNajvei aeredromiaeredromi

  • Terminal u Frankfurtu Zgrada cargo teminala u

    Frankfurtu

  • PRILOG CARGO CENTAR AERODROMA

    SARAJEVO

  • HVALA NA PANJIHVALA NA PANJI


Top Related